Pratite nas

Iz Svijeta

Britanski premijer Boris Johnson prihvatio Plenkovićev poziv da posjeti Hrvatsku

Objavljeno

na

Hrvatska i Velika Britanija žele nastaviti jačati međusobne odnose i povećati trgovinsku razmjenu te jačati suradnju u području sigurnosti i obrane, izjavio je u ponedjeljak u Londonu hrvatski premijer Andrej Plenković nakon sastanka s britanskim kolegom Borisom Johnsonom.

“Dogovorili smo se da nastavimo jačati naše odnose u gospodarskom pogledu, da povećamo volumen trgovinske razmjene, suradnju u području kulture i da jačamo suradnju u području obrane i sigurnosti jer smo i dalje partneri i saveznici u okviru NATO-a”, izjavio je Plenković novinarima u Londonu.

To je bio njihov prvi sastanak nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, 31. siječnja ove godine.

Plenković je pozvao Johsnona da posjeti Hrvatsku, “koji je to sa zadovoljstvom prihvatio i preostaje još dogovoriti termin”.

Osim o bilateralnim odnosima, dvojica premijera razgovarali su i o budućim odnosima između EU-a u Ujedinjene Kraljevine.

Rekao je da će za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a biti usvojen mandat za pregovore koje će s europske strane voditi glavni pregovarač Michel Barnier.

“Pozicija Hrvatske je vrlo jasna, želimo nastavak ugovornih, uređenih odnosa, od gospodarstva, trgovine pa do područja vanjske politke, sigurnosti, obrane”, izjavio je hrvatski premijer.

“Bilo bi dobro da na taj način osiguramo predvidljivost za gospodarske subjekte i za prava građana. Mi smo se za svaki slučaj pripremili i ako ne bude sporazuma o ugovornim odnosima. Što se tiče trgovinskih odnosa oni bi se odvijali po pravilima Svjetske trgovinske organizacje, a što se tiče prava građana mi smo donijeli odgovaruće zakone kojima smo regulirali status nešto više od650 britanskih građana u Hrvatskoj i isto tako vodimo računa o destak tisuća naših sugrađana koji žive u Ujedinjonoj Kraljevini”, rekao je Plenković.

Prije sastanka s Johsnonom, Plenković je sudjelovao na investicijskom samitu EBRD-a za zapadni Balkan.

“Jako je važno da hrvatska javnost prepozna da smo naše jugoistočno susjedstvo stavili visoko na dnevni red insititucija EU-a”, rekao je Plenković, navodeći kako sada nekoliko zemalja članica organizira susrete s predstavnicima šest zemalja zapadnog Balkana uoči sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja.

“Na sastanku na vrhu u Zagrebu želimo da se usvoji novi politički narativ o politici proširenja i europskoj perspektivi nama susjednih zemalja u idućem desetljeću. Zatim da Europska komisija pripremi investicijski paket koji će omogućiti ekonomski razvoj tih zemalja, da vidimo kako se one mogu uključiti u politiku Zelenog plana predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Također želimo da nakon zagrebačkog samita takvi sastanci postanu redoviti, otprilike svake dvije godine, a na da se na njih čeka čak 15 godina, što je donedavno bio slučaj”, rekao je Plenković.

Također je istaknuo kako vjeruje da će se odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom donijeti prije zagrebačkog samita.

Plenković je zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem održao u Londonu i sastanak s investitorima.

“To su predstavnici različitih investitora koji upravljaju fondovima, koji poznaju Hrvatsku i koji su ranije pozitivno reagirali kada je Hrvatska izdavala državne obveznice. Mi smo u mandatu ove vlade ostvarili velike iskorake, imamo zdravi i kontinuirani rast BDP-a, idemo prema uravnoteženom proračunu, od dvije rejtinške agencije dobili smo investicijski rejting. Investitore zanimaju stukturne refomre, ključni prioriteti do kraja mandata ove vlade i planovi za dalje”, kaže Plenković.

Na pitatnje o situaciji s korona virusom, Plenković je rekao da Hrvatska postupa vrlo odgovorno kako na nacionalnom planu, tako i kao predsjedateljica Vijećem EU-a.

“Razmjenjujemo informacije, pratimo što se događa u Italiji, pojačat ćemo mjere opreza i kontrole i nastojati učiniti sve što je u našoj moći da zaštitimo hrvatske građane od eventulanog širenja ove epidemije i to u dogovoru s Italijom i ostalim zemaljama članicama EU-a. Angažirane su sve institucije u Hrvatskoj koje trebaju biti angažirane”, rekao je Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Čini se da Covid-19 nesrazmjerno više napada Afroamerikance

Objavljeno

na

Objavio

U nekoliko regija Sjedinjenih Država Covid-19 nesrazmjerno više napada crnačko stanovništvo, upozorili su brojni političari i stručnjaci koji traže objavu nacionalnih statističkih podataka kako bi bolje razumjeli obim te pojave.

Zasad se statistički podaci objavljuju po saveznim državama i gradovima i nemoguće je razlučiti pogađa li covid-19 specifično više crnačko stanovništvo ili ono više obolijeva zbog društveno-ekonomskih nejednakosti u pristupu liječenju, što je povijesna činjenica u Sjedinjenim Državama.

Savezna država New York, najveće američko žarište epidemije, ne objavljuje podatke o Amerikancima prema rasi i etnicitetu (bijelci, crnci, azijati, Hispanci…), a riječ je o kategorijama koje su općenito uvrštene u američku nacionalnu statistiku u brojnim područjima, od gospodarstva do obrazovanja i zdravstva, i navedene su u obrascu za popis stanovništva.

Međutim, neke su ustanove objavile podatke koji su alarmantni: U državi Illinois crnačko stanovništvo čini samo 14 posto populacije, ali čak 42 posto smrtnih slučajeva epidemije covid-19. U Chicagu smrtnost te populacije od pandemije iznosi 72 posto, a oni čine manje od trećine stanovništva i takav nesrazmjer ostavlja “čovjeka bez riječi”, kaže gradonačelnica Lori Lightfoot.

U Washingtonu 13 od 22 osobe umrle od pandemije su crnci. “Jako se bojim nesrazmjernih posljedica tog virusa na Afroamerikance”, rekla je gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser za MSNBC.

U Sjevernoj Karolini 31 posto umrlih su crnci, a ima ih 22 posto. U Louisiani, državi u kojoj se nalazi grad New Orleans, nesrazmjer je još veći: crnci čine 33 posto stanovništva, a među umrlima od covida-19 ima ih 70 posto.

Zašto?

“Znamo da su crnci skloni dijabetesu, bolestima srca i pluća”, rekao je liječnik Jerome Adams za CBS i istaknuo da te bolesti povećavaju opasnost od komplikacija covida-19, što je pokazalo iskustvo u Kini i Europi.

Jerome Adams, koji je i sam Afroamerikanac, to je ilustrirao na vlastitom zdravstvenom kartonu.

“Bolujem od povišenog tlaka, bolestan sam na srce i proveo sam tjedan dana na reanimaciji zbog srčanih tegoba. Imam astmu i preddijabetes. To je ilustracija što znači odrastati siromašan i crn u Americi.”

Manje testiranja?

U jeku epidemije nedostaje ozbiljnih studija na nacionalnoj razini.

Pokazalo se da siromašne i crnačke četvrti imaju manje liječnika, ali i bolnice lošije kvalitete. Njihovo zdravstveno osiguranje koje pokriva poslodavac lošije je od bolje plaćenih radnih mjesta. Pokazalo se i da se crni pacijenti manje nego bijelci šalju na dodatne specijalističke pretrage.

Georges Benjamin, predsjednik Američkog saveza za javno zdravlje (APHA), objašnjava da su crnci u Sjedinjenim Državama izloženiji koronavirusu od dobrostojećih Amerikanaca u svakodnevnom životu i na radnom mjestu.

“Ta je populacija jako izložena”, objašnjava. “Oni su vozači autobusa, oni se i najviše koriste javnim prijevozom, oni rade u domovima za umirovljenike, u trgovinama i supermarketima.”

Socijalna distanca složenija je kod crnačkog stanovništva jer oni žive u prenapučenim četvrtima, u malim stanovima. Kad je riječ o radu od kuće, u njihovu slučaju to je često neizvedivo jer ne rade takav tip posla. Nadalje, za njih je često luksuz naručiti dostavu hrane u kuću.

“Mnogi crni Amerikanci i druge zajednice nebjelačkog stanovništva nemaju povlasticu samoizolacije”, napisale su stotine liječnika i organizacija za prava manjina (Lawyers’ Committee for Civil Rights Under Law) u pismu upućenom ministru zdravstva.

Stanje etničkih manjina tiče se svih, inzistira Ebony Hilton, anesteziologinja u sveučilišnom bolničkom centru u Virginiji.

“Ti ljudi, radnici, ako su zaraženi, oni će ići u supermarket i širit će zarazu na druge, bogatije slojeve”, kaže ona.

Brojna su svjedočanstva o tome da su testiranja u siromašnijim četvrtima nedostupnija.

Organizacija poziva savezne zdravstvene vlasti “da odmah objave podatke o oboljelosti od covida-19 prema rasi i etnicitetu” jer to je važno kako bi se odredila dodatna sredstva.

Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) prikuplja već te informacije, piše skupina, ali za sada su objavili tek statistike po dobnom kriteriju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednik Europskog istraživačkog vijeća razočaran europskim odgovorom na koronavirus podnio ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog istraživačkog vijeća, vodeće znanstvene institucije Europske unije, podnio je ostavku i izjavio da je iznimno razočaran europskim odgovorom na globalnu pandemiju koronavirusa.

Pridružio sam se Europskom istraživačkom vijeću kao gorljivi podupiratelj EU, ali kriza povezana s COVID-19 potpuno je promijenila moje poglede, iako nastavljam podržavati ideale međunarodne suradnje – rekao je Mauro Ferrari za list Financial Times, s kojim je razgovarao nakon podnošenja ostavke, prenosi Večernji list

Potpuno je izostala koordinacija zdravstvenih politika među državama članica, ponavlja se protivljenje inicijativama kohezivne financijske podrške, šire se jednostrane odluke o zatvaranju granica – nabrojio je Ferrari neke od opasnih europskih propusta koji su se dogodili u ovoj pandemiji.

Mauro Ferrari tvrdi da je od početka ožujka dolazio u sukob s Europskom komisijom jer mu nije dopušteno da uspostavi poseban program za borbu protiv koronavirusa iako je postalo očigledno da bi se pandemija mogla pretvoriti u tragediju nezabilježenih razmjera.

Njegova je ideja bila da EU pruži priliku i osigura resurse najboljim znanstvenicima Europe i svijeta koji bi smišljali nove načine borbe protiv novog koronavirusa, s novim lijekovima, novim cjepivima, novim dijagnostičkim alatima i općenito novim pristupom utemeljenom na znanosti koji bi zamijenio često improvizirajuće intuicije političkih lidera. Takva njegova ideja, kaže, odbijena je.

Potom ga je saslušala osobno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a činjenica da njih dvoje surađuju nije dobro primljena u ostatku administracije Europske komisije, gdje su se ideje dogovorene između njih dvoje na vrhu raspršile i nestale na putu prema nižim razinama koje su ih trebale pomoći provesti u djelo.

Korona kriza dovest će do tektonskih lomova unutar Europske unije

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari