Pratite nas

Iz Svijeta

Britanski premijer Johnson: Radije ću umrijeti nego tražiti još jednu odgodu brexita

Objavljeno

na

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da će radije ‘umrijeti’ nego tražiti još jednu odgodu brexita, na što ga primoravaju oporbeni zastupnici zahtjevom da zakonom spriječe njegov plan o izlasku Velike Britanije iz Europske unije 31. listopada.

U srijedu su zastupnici prihvatili nacrt zakona po kojemu premijer mora zatražiti od Europske unije novu tromjesečnu odgodu brexita planiranog za 31. listopada, ako se do 19. listopada ne postigne nikakav dogovor s EU-om te su odbili njegov prijedlog o raspisivanju prijevremenih izbora 15. listopada radi izlaska iz krize.

“Radije ću umrijeti”, odgovorio je Johnson novinarima na pitanje o zahtjevu oporbe.

Optužio je oporbenog vođu laburista Jeremyja Corbyna da “da onemogućuje narodu ove zemlje da održi izbore”,

“Želimo izbore 15. listopada. Pa održimo ih onda”, rekao je Johnson.

Njegova vlada u ponedjeljak će zastupnicima donjeg doma podnijeti novi zahtjev o održavanju izbora, za što treba dobiti dvotrećinsku većinu.

Bit će to drugi Johnsonov pokušaj da raspiše prijevremene izbore pošto je u srijedu izgubio, jer su mu se usprotivili i konzervativni pobunjenici zbog čega je 21 konzervativnog zastupnika izbacio iz stranke pa izgubio parlamentarnu većinu.

No okolnosti su se promijenile i laburisti, vodeća oporbena stranka, mogli bi u ponedjeljak glasati za izbore ako se izglasa zakon o odgodi Brexita i time se spriječi neuređen izlazak iz EU-a 31. listopada.

Naime, malo je vjerojatno da će do 31. listopada Europska unija odobriti Johnsonove zahtjeve o izmjeni sporazuma o brexitu koji je ispregovarala njegova prethodnica, bivša premijerka Theresa May. (Hina)

 

Johnson predložio izvanredne izbore nakon što je parlament glasao za odgodu brexita

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump od Saudijske Arabije i Rusije očekuje da smanje svoju proizvodnju nafte

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump od Saudijske Arabije i Rusije očekuje da smanje svoju proizvodnju nafte, što je signal da bi rat tim energentom između dviju država mogao završiti, a cijene narasti do prijašnjih razina.

Trump je na Twitteru objavio da je razgovarao sa saudijskim princom prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, koji je potom razgovarao s Kremljom.

Dvije strane će smanjiti proizvodnju za 10 do 15 milijuna barela, tvrdi američki predsjednik. Cijene nafte su nakon objave porasle za gotovo 47 posto, piše Financial Times.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, nakon toga je pozvala na izvanredni sastanak proizvođača kako bi se globalno tržište stabiliziralo.

No glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za agenciju TASS rekao je da predsjednik Vladimir Putin nije u posljednje vrijeme razgovarao s bin Salmanom, nakon čega su cijene nafte ponovno pale.

„Ne, nije bilo takvog razgovora“, naglasio je Peskov.

Naftni rat između Moskve i Rijada drastično je spustio cijenu energenta koji je već pojeftinio smanjenom potražnjom zbog pandemije koronavirusa. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

NATO pomaže u borbi protiv pandemije koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

NATO se obvezao pomoći u borbi protiv koronavirusa vojnim zrakoplovima za evakuaciju oboljelih i dopremu pomoći na konferenciji u četvrtak, prvoj održanoj videovezom i pozdravio je svoju novu, 30. članicu Sjevernu Makedoniju.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a zadužili su zapovjednika savezničkih snaga u Europi, generala Toda Woltersa da koordinira potrebnu vojnu potporu u borbi protiv koronakrize te kako bi se počeli koristiti koridori za brzi prelet u euroopskom zračnom prostoru za vojne zrakoplove koji prevoze medicinsku opremu.

“NATO je stvoren da bi se bavio krizama. MI možemo pomoći i naš Savez igra svoju ulogu”, izjavio je glavni tajnik NATO-a nakon završetka video-konferencije ministara vanjskih poslova 30 zemalja članica.

Kriza s pandemijom koronavirusa onemogućila je fizički sastanak u sjedištu NATO-a u Bruxellesu i stoga je održan prvi virtualni ministarski sastanak u 70-godišnjoj povijesti Saveza.

Vojno zapovjedništvo Saveza zaduženo je identificirati kapacitete i viškove opreme kako bi se ona mogla poslati zemljama koje su najviše pogođene koronakrizom, objasnkio je Stoltenberg.

“Sve zemlje članice su pogođene, ali ne sve na isti način i u isto vrijeme. Osim toga, neke članice imaju veće kapacitete od drugih”, rekao je Stoltenberg na video-konferenciji za novinare.

Dogovoreno je i održavanje izvanrednog sastanka ministara obrane zemalja članica u travnju koji će razgovarati o potpori koju NATO pruža saveznicima.

NATO ističe da već sada koordinira i podupire napore država članica u borbi protiv pandemije kroz logističku, transportnu i medicinsku pomoć.

“Zahvaljujem na dodatnim ponudama pomoći koje su zemlje saveznice danas iznijele te na velikoj potpori koju su saveznici već pružili”, istaknuo je Stoltenberg.

Glavna zadaća NATO-a i dalje je zaštita gotovo milijardu ljudi koji žive u članicama Saveza te da NATO-ove sposobnosti vođenja operacija nisu ugrožene, rekao je.

Razgovaralo se i o NATO-ovim misijama u Iraku i Afganistanu te o potpori Gruziji i Ukrajini.

U zajedničkoj izjavi koju su ministri usuglasili na sastanku kaže se da “unatoč tome što čini maksimum na suzbijanju krize, NATO ostaje aktivan, usredotočen i spreman za svoju osnovnu zadaću: kolektivnu obranu, upravljanje krizama i sigurnosnu suradnju”.

“Naša sposobnost vođenja operacija, odvraćanja i obrane od svih prijetnji s kojima se suočavamo je nedvojbena. I danas smo donijeli daljnje odluke o unaprjeđenju uloge NATO-a u sučeljavanju s trenutačnim i budućim sigurnosnim izazovima”, stoji u izjavi.

Ministri su također u svojoj izjavi pozdravili svoju novu, 30 članicu Sjevernu Makedoniju. “Dok se suočavamo s ovim izazovom bez presedana, naših 30 nacija zajedno stoji u solidarnosti i transatlantskom jedinstvu”, ističu ministri. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari