Pratite nas

Komentar

Brkić: Zastupnici, pa i Pupovac moraju biti odgovorni prema onima koji su ih izabrali

Objavljeno

na

Foto: Hina

Zastupnici izabrani u Hrvatski sabor moraju biti odgovorni prema onima koji su ih izabrali, pa tako i Milorad Pupovac, poručio je u srijedu potpredsjednik Hrvatskog sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić komentirajući Pupovčev odlazak u Bačku Palanku na kojoj je srpski predsjednik Aleksandar Vučić Hrvatsku usporedio s Hitlerovom Njemačkom.

Pupovčeva pojava u Bačkoj Palanci, “uz one izrečene izjave, itekako moramo znati da mi koji smo izabrani u Hrvatski sabor, koji koristimo benefite hrvatske države, koja je stvorena na žrtvi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, moramo imati odgovornost prema onima kojni su nas izabrali, pa tako i Pupovac”, rekao je Brkić novinarima u Hrvatskom saboru.

Kad (Pupovac) koristi benefite, mora imati odgovornost prema onima koji su ga izabrali, mora biti svjestan činjenice da je zastupnik u Hrvatskom saboru, poručio je Brkić, ne sporeći da Pupovac, kao i ostali građani, može ići gdje god hoće.

“Hrvatska je slobodna zemlja, članica EU, svi građani Hrvatske su ujedno i građani EU, imamo putovnice, svatko može putovati, hvala Bogu prošla su vremena kad nismo smjeli, tako i Pupovac može ići u Bačku Palanku, gdje god hoće”, kazao je.

Brkić: Ne znam hoću li ići u Vukovar

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić izjavio je u srijedu kako još ne zna hoće li ići na prosvjed u Vukovaru, 13. listopada, te poručio kako u “svemu tome” treba biti odgovoran, a kazao je i kako se s premijerom Andrejem Plenkovićem u utorak čuo dva puta.

“Ne znam hoću li ići na taj prosvjed, to ćemo vidjeti”, rekao je Brkić novinarima u Hrvatskom saboru, podsjetivši da je rekao svoj stav o tom prosvjedu, “odnosno tom mirnom okupljanju”. “Ne bi bilo dobro da se to mirno okupljanje pretvori u nekakav politički skup. To je prebolna rana i ne trebamo to politizirati”, naglasio je.

“Naravno da moramo biti odgovorni u svemu tome i gledati koji je interes države i naroda, a ne stranke ili moj osobno”, uzvratio je na pitanje kako bi bilo da one ide u Vukovar, a stranački vrh ne.

S premijerom sam se čuo dva puta

Izjavio je i kako se u utorak u dva navrata čuo s premijerom.

Na opasku da je premijer u utorak rekao da ga nije mogao dobiti, izjavio je kako ima i nekih drugih obveza stranačkih, što se tiče izbora u BiH.

“Sinoć, odnosno predvečer smo se čuli dva puta”, rekao je Brkić.

Brkić je ponovio da bivšega MUP-ova informatičara Franju Vargu, iz afere ‘fabriciranih sms-ova’ poznaje dugi niz godina, ali da nikakve njegove usluge nije koristio, te da se prošli tjedan nije čuo sa njim.

“Nisam se čuo (s Vargom)”, rekao sam sve što sam imao o toj temi, pustimo institucijama da odrede svoj posao”, izjavio je Brkić.

“To morate pitati one koji konstruiraju i lažu, a istraga će utvrditi činjenice i onda ćemo o tome razgovarati”, uzvratio je na upit zašto se njegovo ime spominje u priči.

Upitan zašto takve informacije cure u medije, zamjenik predsjednika HDZ-a uzvratio je kako se sve institucije koje koriste, odnosno imaju klasificirane podatke, trebaju upitati zašto se to događa, zašto informacije iz istraga izlaze van, a onda se iz njih fabriciraju razno-razne (priče).

Iz toga, kaže, iščitava da “sustav moramo itekako protresti, utvrditi otkud cure takve informacije, tko to radi”.

S obzirom na aferu sms-ovi, događaje oko prosvjeda u Vukovaru i sl., novinare je zanimalo radi li se u svemu o unutarstranačkim borbama, odnosno vid li Brkić da nekome u HDZ-u ne odgovara to što radi.

Ne bojim se nikoga

“Kažu da su u strahu velike oči, ja se ne bojim nikoga, ne trebamo se bojati ni našeg naroda, ni hrvatskih branitelja, svatko u demokraciji ima pravo artikulirati svoje stavove, nikakve veze nemam s prosvjedom u Vukovaru”, izjavio je.

Naglasio je pritom kako je Vukovar posebna, bolna rana hrvatskog društva i kako svi moramo imati empatiju prema Vukovaru.

“Lako je iz ove pozicije iz Zagreba razgovarati o Vukovaru, treba tamo živjeti, svaki dan se susretati s braniteljima, silovanim ženama, žrtvama tih strašnih zločina, treba razumjeti i Vukovarce”, naglasio je Brkić, opetujući da je Vukovar “prebolna, preosjetljiva rana da bi se rješavala na ulici, ali da u demokraciji svatko ima pravo izreći svoj stav”.

Brkić nije htio ponavljati izjavu danu u utorak da su “manipulatori iskoristili istragu Uskoka i činjenicu da poznaje bivšega MUP-ova informatičara Franju Vargu kako bi protiv njega iskonstruirali laž da je Vargine usluge koristio za unutarstranačke obračune u HDZ-u”.

“Rekao sam jučer sve, ne bih dodavao bilo kakve izjave, niti bilo što komentirao, pustimo institucijama da odrade svoj posao”, odgovorio je novinarima.

“Ne znam, nisam upoznat s tim”, kratko je uzvratio na pitanje o pisanju jednog medija po kojemu je Varga u trenutku uhićenja tražio da se zove predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Na novinarsku opasku da se pojavila fotografija na kojoj je s Vargom na skupu HDZ-a u Belišću, Brkić je uzvratio kako su “mogli naći neku ljepšu fotografiju, a ne s njime”, te objasnio kako se u kampanjama, kao sa Vargom, slikao i s puno drugih ljudi.

“Ne znam, možda je politički tajnik Nostradamus, ja ne znam”, rekao je na novinarsko podsjećanje da je politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević rekao kako su moguće sankcije ako se nije radilo u korist vlastite stranke.

Upitan je li shvatio to kao poruku sebi, kazao je: “Ništa ja nisam shvatio”.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marijan Knezović: ‘Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka konačno bude i simbol pravde’

Objavljeno

na

Objavio

Kako li je ovo velik i svet čovjek. Govoriti istinu, hrabro i mudro, a opet beskompromisno, pazeći da svaka pohvala bude ljudska, svaka kritika još ljudskija i svaka poruka ispunjena ljubavlju, to je ono što samo čovjek nadahnut dobrom i istinom može činiti, komentirao je Marijan Knezović propovijed željezanskog biskupa Egidija Živkovića na misi zadušnici u Vukovaru u nedjelju 18. studenoga

Kada mi kao pojedinci i narod budemo upola hrabri izložiti se zbog istine i budućnosti kao ovaj sveti čovjek, naši problemi će se moći nabrojati na prste jedne ruke.

Među njima neće biti nepronađenih ratnika i civila, zatvorenih arhiva, osuđenih nevinih ljudi, prevara i lažnih obećanja, materijalizma i mržnje bilo koje vrste. Svaka mu čast!

“Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka konačno bude i simbol pravde.”

Biskup Živković na misi u Vukovaru: Nadam da mi neće nitko danas isključiti mikrofon

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari