Pratite nas

Komentar

Brkić: Zastupnici, pa i Pupovac moraju biti odgovorni prema onima koji su ih izabrali

Objavljeno

na

Foto: Hina

Zastupnici izabrani u Hrvatski sabor moraju biti odgovorni prema onima koji su ih izabrali, pa tako i Milorad Pupovac, poručio je u srijedu potpredsjednik Hrvatskog sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić komentirajući Pupovčev odlazak u Bačku Palanku na kojoj je srpski predsjednik Aleksandar Vučić Hrvatsku usporedio s Hitlerovom Njemačkom.

Pupovčeva pojava u Bačkoj Palanci, “uz one izrečene izjave, itekako moramo znati da mi koji smo izabrani u Hrvatski sabor, koji koristimo benefite hrvatske države, koja je stvorena na žrtvi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, moramo imati odgovornost prema onima kojni su nas izabrali, pa tako i Pupovac”, rekao je Brkić novinarima u Hrvatskom saboru.

Kad (Pupovac) koristi benefite, mora imati odgovornost prema onima koji su ga izabrali, mora biti svjestan činjenice da je zastupnik u Hrvatskom saboru, poručio je Brkić, ne sporeći da Pupovac, kao i ostali građani, može ići gdje god hoće.

“Hrvatska je slobodna zemlja, članica EU, svi građani Hrvatske su ujedno i građani EU, imamo putovnice, svatko može putovati, hvala Bogu prošla su vremena kad nismo smjeli, tako i Pupovac može ići u Bačku Palanku, gdje god hoće”, kazao je.

Brkić: Ne znam hoću li ići u Vukovar

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić izjavio je u srijedu kako još ne zna hoće li ići na prosvjed u Vukovaru, 13. listopada, te poručio kako u “svemu tome” treba biti odgovoran, a kazao je i kako se s premijerom Andrejem Plenkovićem u utorak čuo dva puta.

“Ne znam hoću li ići na taj prosvjed, to ćemo vidjeti”, rekao je Brkić novinarima u Hrvatskom saboru, podsjetivši da je rekao svoj stav o tom prosvjedu, “odnosno tom mirnom okupljanju”. “Ne bi bilo dobro da se to mirno okupljanje pretvori u nekakav politički skup. To je prebolna rana i ne trebamo to politizirati”, naglasio je.

“Naravno da moramo biti odgovorni u svemu tome i gledati koji je interes države i naroda, a ne stranke ili moj osobno”, uzvratio je na pitanje kako bi bilo da one ide u Vukovar, a stranački vrh ne.

S premijerom sam se čuo dva puta

Izjavio je i kako se u utorak u dva navrata čuo s premijerom.

Na opasku da je premijer u utorak rekao da ga nije mogao dobiti, izjavio je kako ima i nekih drugih obveza stranačkih, što se tiče izbora u BiH.

“Sinoć, odnosno predvečer smo se čuli dva puta”, rekao je Brkić.

Brkić je ponovio da bivšega MUP-ova informatičara Franju Vargu, iz afere ‘fabriciranih sms-ova’ poznaje dugi niz godina, ali da nikakve njegove usluge nije koristio, te da se prošli tjedan nije čuo sa njim.

“Nisam se čuo (s Vargom)”, rekao sam sve što sam imao o toj temi, pustimo institucijama da odrede svoj posao”, izjavio je Brkić.

“To morate pitati one koji konstruiraju i lažu, a istraga će utvrditi činjenice i onda ćemo o tome razgovarati”, uzvratio je na upit zašto se njegovo ime spominje u priči.

Upitan zašto takve informacije cure u medije, zamjenik predsjednika HDZ-a uzvratio je kako se sve institucije koje koriste, odnosno imaju klasificirane podatke, trebaju upitati zašto se to događa, zašto informacije iz istraga izlaze van, a onda se iz njih fabriciraju razno-razne (priče).

Iz toga, kaže, iščitava da “sustav moramo itekako protresti, utvrditi otkud cure takve informacije, tko to radi”.

S obzirom na aferu sms-ovi, događaje oko prosvjeda u Vukovaru i sl., novinare je zanimalo radi li se u svemu o unutarstranačkim borbama, odnosno vid li Brkić da nekome u HDZ-u ne odgovara to što radi.

Ne bojim se nikoga

“Kažu da su u strahu velike oči, ja se ne bojim nikoga, ne trebamo se bojati ni našeg naroda, ni hrvatskih branitelja, svatko u demokraciji ima pravo artikulirati svoje stavove, nikakve veze nemam s prosvjedom u Vukovaru”, izjavio je.

Naglasio je pritom kako je Vukovar posebna, bolna rana hrvatskog društva i kako svi moramo imati empatiju prema Vukovaru.

“Lako je iz ove pozicije iz Zagreba razgovarati o Vukovaru, treba tamo živjeti, svaki dan se susretati s braniteljima, silovanim ženama, žrtvama tih strašnih zločina, treba razumjeti i Vukovarce”, naglasio je Brkić, opetujući da je Vukovar “prebolna, preosjetljiva rana da bi se rješavala na ulici, ali da u demokraciji svatko ima pravo izreći svoj stav”.

Brkić nije htio ponavljati izjavu danu u utorak da su “manipulatori iskoristili istragu Uskoka i činjenicu da poznaje bivšega MUP-ova informatičara Franju Vargu kako bi protiv njega iskonstruirali laž da je Vargine usluge koristio za unutarstranačke obračune u HDZ-u”.

“Rekao sam jučer sve, ne bih dodavao bilo kakve izjave, niti bilo što komentirao, pustimo institucijama da odrade svoj posao”, odgovorio je novinarima.

“Ne znam, nisam upoznat s tim”, kratko je uzvratio na pitanje o pisanju jednog medija po kojemu je Varga u trenutku uhićenja tražio da se zove predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Na novinarsku opasku da se pojavila fotografija na kojoj je s Vargom na skupu HDZ-a u Belišću, Brkić je uzvratio kako su “mogli naći neku ljepšu fotografiju, a ne s njime”, te objasnio kako se u kampanjama, kao sa Vargom, slikao i s puno drugih ljudi.

“Ne znam, možda je politički tajnik Nostradamus, ja ne znam”, rekao je na novinarsko podsjećanje da je politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević rekao kako su moguće sankcije ako se nije radilo u korist vlastite stranke.

Upitan je li shvatio to kao poruku sebi, kazao je: “Ništa ja nisam shvatio”.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Sabor mora utvrditi je li Milanović lagao ili govorio istinu

Objavljeno

na

Objavio

isječak/Dokument Bože vukušić

Zdrava demokracija laž mora lustrirati i osuditi

Izgleda da je točno. Zoran Milanović bio je član Saveza komunista Jugoslavije iako je tvrdio da nije bio. Pojavili su se dokumenti, isplivali svjedoci. Nije on prvi hrvatski predsjednik s crvenom knjižicom i jugoslavenskom prošlošću. No, njegovo članstvo karakteriziraju činjenice da je u totalitarnu organizaciju ušao u Beogradu kritizirajući zagrebačke komuniste, u doba dok je služio vojni rok u JNA godine 1985., kad je prosječna idejno politička svijest mogla razumjeti da će se raspasti i SKJ i Jugoslavija. Milanović je, kako piše Slobodna Dalmacija, više puta, pa i u finišu predsjedničke kampanje, tvrdio da nije bio članom SKJ. Tko laže? Dokumenti, arhivi i svjedoci ili predsjednik Milanović?

Kad osobni karakter postane politički program, onda… zbogom pameti!

Milanović je za svoj predsjednički program državljankama i državljanima ponudio – vlastiti karakter. Kakav je njegov karakter mogli smo vidjeti dok je bio na čelu SDP-a i na čelu Vlade. U svakom slučaju njegov je, prije svega politički karakter ponuđen na pladnju, ali ga politički protivnici ne analiziraju niti osvjetljavaju, kako tijekom kampanje, tako niti poslije nje. Sredinom osamdesetih godina svoj politički karakter sam je opisao u prijavi/molbi za članstvo u SKJ: „Unatoč komunističkim idejnim stremljenjima u mojoj porodici, a samim tim i odgoju, do odlaska u JNA nisam ušao u članstvo SK, prvenstveno iz razloga subjektivne prirode, a to su loš rad partijske organizacije u mojoj školi i mjesnoj zajednici, loš sastav članstva i ostali činioci koji su kod mene stvorili prilično loš dojam o radu SK i samim tim djelovali odbojno. Lično smatram da se takve karakteristike mogu pripisati najvećem broju OOSK u Zagrebu. Inače, moja uvjerenja su izrazito komunistički orijentirana, zahvaljujući prvenstveno odgoju i utjecaju oca i druženju s tom vrstom literature, pa stoga bez lažne skromnosti mogu reći da, iako sam tek nedavno primljen u članstvo, sam s ovom problematikom odlično upoznat i da mi je idejno-politička svijest na visokom nivou“.

Druga njegova poruka biračkom tijelu (hrvatskom narodu), osim „predsjednik s karakterom“ odnosi se na sugestivnu parolu „normalno“. Ako je i bilo u jugokomunističkom režimu, u zdravoj demokraciji nije normalno da predsjednik ima lažljivi karakter.

Sabor mora utvrditi je li Milanović lagao ili govorio istinu

Stoga bi sad trebalo napraviti saborsko povjerenstvo koje bi nedvojbeno utvrdilo je li predsjednički kandidat lagao hrvatskom biračkom tijelu o svojem članstvu u SKJ ili mu podmeću. Odgovor na to pitanje osvijetlio bi političkoj javnosti imamo mi na čelu države moralnu zdravu osobu. Za taj postupak potrebna je politička volja stranaka zastupljenih u Hrvatskom (državnom) saboru. Kako takvih stranaka nema, zaključak je jednostavan i istinit – ne živimo u zdravom demokratskom društvu, u demokraciji s karakterom u kojoj je normalno da osoba koja stremi najvišim političkim dužnostima ne smije lagati.

U nekim srednjoeuropskim bivšim komunističkim državama zakonski je određeno da bivši dužnosnici komunističke partije i suradnici tajnih službi u slučaju da izlaze kao kandidati na izbore moraju navesti na listi ili posebnom izjavom da su bili članovi komunističke partije. U nas (i u „regionu“ na „ovim prostorima“) nema nikakvoga zakona o lustraciji, pa ni za pripadnike represivnoga aparata komunističkoga režima i najviše partijske dužnosnike. U slučaju laganja Zorana Milanovića, međutim, ostaje moralna dimenzija laži, ona je univerzalna i starija od Ustava i od dobre europske lustracijske prakse. U njegovu slučaju nema zakonskoga uporišta za opoziv budući da se on pokreće u slučaju da Predsjednik Republike tijekom obavljanja predsjedničkih dužnosti krši ustavne odredbe.

Ovdje je riječ o njegovu „karakteru“, a ne kršenju predsjedničkih dužnosti, pa opoziv ne dolazi u obzir. Laganje zahtijeva moralnu odgovornost. No, jesu li političke stranke voljne propitati i utvrditi pred saborskim odborom je li Milanović lagao ili nije? Javnost ima pravo znati je li predsjednik lažljivac, jesu li parlamentarne stranke odgovorne i voljne doći do istine i moralne odgovornosti, kad već tri desetljeća ne žele donijeti civilizirani zakon o lustraciji.

„Vodeća uloga u političkom životu“ neometano provodi svoju politiku

„Moja uvjerenja su izrazito komunistički orijentirana“. Jesu li takvima i ostala? Ako je suditi po predstavi ustoličenja predsjednika Milanovića, onda bi se moglo potvrdno odgovoriti i to baš sad kad Hrvatska predsjeda VE koje jednako osuđuje sva totalitarna „uvjerenja“ iz 20. stoljeća. A izrazito jugokomunističko uvjerenje nije moglo ni u primisli prihvatiti puninu hrvatske državnosti. Ustoličenje u režiji Milanovića stoga je 18. veljače 2020. održano daleko od naroda (suverena) i odbacilo sve simbole hrvatske državnosti: Trg svetoga Marka, predsjedničku lentu, državnu himnu, Predsjednika Ustavnog suda, a stradale su i povijesne vojne odore vrhunskih umjetničkih dosega. Sve su to etablirane političke stranke strpale pod tepih i za svaki slučaj gurnule još i glavu u pijesak. Hoće li i na laž? Laž koja je u nekom postotku utjecala i na rezultate predsjedničkih izbora.

Kad je Milanović napisao komunistima u JNA (pet godina prije agresije) da su njegova uvjerenja „izrazito komunistički orijentirana“ u Jugoslaviji je zakonom bilo određeno da Savezu komunista pripada „vodeća uloga u političkom životu“. Tu je ustavnu kategoriju Sabor SRH ukinuo u veljači 1990. Tada je „vodeću ulogu u političkom životu“ igrao Ivica Račan, na kojega se Milanović često poziva, budući da ga je Milanović naslijedio na čelu Partije. I Račan je tada (1990.) bio „izrazito komunistički orijentiran“. U veljači 1990. nazvao je pokret za hrvatsku državnost, HDZ – „strankom opasnih namjera“. A „vodeća uloga u političkom životu“ pripadala je tada i Predsjedništvu SR Hrvatske. Ono je pak osudilo demokratski i državotvorni Sabor HDZ-a s tvrdnjom da je posrijedi „atak na demokraciju“. U vodeću snagu izrazito komunističke orijentacije spadaju i Titovi borci za obnovu Jugoslavije iz Drugoga svjetskoga rata. Oni su pak osudili (tada) Sabor HDZ-a s opakom i dalekosežnom tvrdnjom o tome da „ono što Tuđman traži može dobiti jedino građanskim ratom“. Dobro ste pročitali – građanskim ratom! Bilo je to 1990.

Opoziv nema tko ni pomisliti, kamoli zatražiti

Iste godine u svibnju kad je postalo jasno da u Hrvatskoj komunisti gube vlast (i prestaju biti vodećom političkom snagom), Beograd, JNA i Račan oslobodili su oružja hrvatsku Teritorijalnu obranu (da se lakše provede „građanski rat“). Trideset godina poslije Milanović je oslobodio Republiku Hrvatsku od njezinih državnih simbola. Trideset godina poslije Račana jedna izrazito komunistički orijentirana osoba postala je predsjednikom države. Pritom je i prije i tijekom predsjedničke kampanje negirala da je vlastitom voljom prišla totalitarnoj organizaciji koja je bila ustavno, ideološki i svjetonazorski postavljena za „vodeću ulogu u političkom životu“.

Trideset godina poslije 1990. HDZ je evoluirao od „opasne namjere“ u tigra od papira. Njegova državotvorna sastavnica jugokomunistima predstavlja „atak na demokraciju“, pa je stoga izbačena iz stranke odmah po Tuđmanovoj smrti i ustoličena inkluzivna. A država se već dvadeset godina pere od nametanja izjednačavanja krivnje za „građanski rat“, kojega su Titovi komunisti izmislili i prije negoli se dogodila velikosrpska vojna agresija i razoružani hrvatski odgovor na nju.

I aktualna „vodeća snaga u političkom životu“ i tigrić od papira složni su ovih dana u osudi tradicionalnih, punih satire, pokladnih svečanosti jer i u njima prepoznaju „opasnu namjeru“, „atak na demokraciju“ i „građanski rat“ maškara protiv manjina, koje nastoje postati vodećom snagom u društvu! Stoga nije realno očekivati mjerodavni zahtjev za osvjetljavanje izjave Predsjednika Republike, što god on učinio ili rekao. Razina „idejno-političke svijesti“ naših predsjednika ovoga i onoga i onoga i ovoga, pa i razmnoženih društvenopolitičkih radnika, napravila je puni krug i spojila se u točki „vodeće snage u političkom životu“. Bez alternative. I tako će do daljnjega ostati sve dok se opet, kad-tad, u hrvatskom narodu ne dogodi „opasna namjera“ po „vodeće snage“.

Nenad Piskač/HKV

Bože Vukušić objavio partijski dosje Zorana Milanovića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Ivan Anušić: ‘Žao mi je što se spuštamo na razinu koja nije dobra za HDZ’

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski župan i član Predsjedništva HDZ-a Ivan Anušić u Studiju N1 komentirao je unutarstranačke izbore u HDZ-u i izjave bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića koji podržava opciju koju predvodi Miro Kovač, te koji je rekao kako je na terenu došlo do određenih opstrukcija.

Anušić je komentirao prozivke pripadnika stožera Opcije za promjene koji tim Andreja Plenkovića prozivaju za razne opstrukcije na unutarstranačkim izborima u HDZ-u. Posljednja se odnosi na izjavu Tomislava Tolušića koji je rekao da u stranačkim prostorijama Osječko-baranjske županije nije svima bilo omogućeno da se potpišu na liste.

“Žao mi je što smo se spustili na tu razinu kouminkacije, dobar sam s Tolušićem. Kada kažete da je nekom onemogućeno prikupljati potpise u Osječko-baranjskoj županiji, mislite na mene da sam to zabranio. Čuo sam za tu izjavu, na Facebook stranici navedno je da se svi mogu potpisati u našim stranačkim prostorijama, tako je bilo i u praksi, sve dok tamo ima nekoga moglo se potpisati za sve.

Problem je da, ako vam stvari ne idu kako treba, najlakše je optužiti nekoga i reći vam da vam je nešto onemogućeno. Žao mi je što se spuštamo na razinu koja nije dobra za HDZ, nadam se da je Tolušić prikupio potpise, ako jest, očito nije istinita njegova izjava. Ne možemo tek tako optuživati jedni druge”; rekao je Anušić i dodao kako treba reći tko je prvi započeo s takvim izajavama i napadima.

“Svatko ima potrebu predstaviti svoj program članstvu, objasniti im što i kako. Ovo ne pridonosi cilju koji trebamo imati svi zajedno. Ove se rasprave ne smiju prenositi na nacionalnu razinu, to treba ostati u krugu obitelji, odnosno HDZ-a. Otišlo je dalje od toga izjavama koje su započele od kada je objavljena kandidatura. Ako krenete s takvim izjavama, imat ćemo problem oko komunikacije i nakon izbora i ne šalje se dobra poruka”, smatra Anušić koji tvrdi kako Tolušićeve izjave, s obzirom na sve što je naveo, jednostavno nisu točne.

“Razočaran sam Tolušićem, nazvao sam ga isti dan, poslao sam mu i poruku, rekao je da će se javiti, no nije. Ne razumijem zašto se tako komuniciralo prema van”, kaže Anušić i dodaje kako tek treba vidjeti kako će nastaviti suradnju s tim ljudima.

“Postoji mogućnost da nećemo morati surađivati”, zaključuje.

Plenković predao potpise za izbore u HDZ-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari