Pratite nas

Iz Svijeta

Brnabić: Upotreba vojske jedna je od opcija, ne možemo gledati novo etničko čišćenje i nove oluje

Objavljeno

na

Srbijanska premijerka Ana Brnabić dala je u srijedu naslutiti da bi stvaranje vojske Kosova moglo isprovocirati vojnu intervenciju Beograda, dvadeset godina nakon oružanog ustanka Albanaca protiv srbijanskih vlasti.

“Nadam se da nikada nećemo morati upotrijebiti svoju vojsku, ali, nažalost,mislim da je to u ovom trenutku jedna od opcija na stolu, jer ne možemo gledati novo etničko čišćenje i nove oluje iako (premijer Albanije) Edi Rama na njih poziva”, rekla je Brnabić novinarima.

No, kosovski premijer Ramush Haradinaj tvrdi kako Kosovo svoju vojsku formira “za Afganistan i Irak” i “da bi pomogli drugim zemljama“ te ističe da nije prijetnja kosovskim Srbima koje poziva da se pridruže budućoj armiji.

Haradinaj je ocijenio da su navodi kako Kosovo “formira vojsku za sjever”, većinski naseljen Srbima, “čista laž“ te naglašava da “neće biti rata”, prenosi portal Kossev.

Na izjavu Haradinaja uzvratio je ministar obrane Aleksandar Vulin ironičnom ocijenom kako su “Albanci sa Kosova već i u Iraku i Afganistanu i Siriji i svugdje gdje su teroristi Al Qaede i i Islamske države”.

“Ako Haradinaj želi slati Albance sa Kosova i Metohije u Irak i Afganistan, ne treba za to pokušavati napraviti vojsku”, rekao je Vulin.

U jeku prijepora Beograda i Prištine iz Bruxellesa stiže poruka da je sada “loš trenutak” za preustroj Kosovskih sigurnosnih snaga (KBS) u kosovsku vojsku.

“Takav korak dolazi u pogrešno vrijeme, suprotan je preporukama brojnih NATO saveznika i može imati ozbiljne posljedice po kosovske euroatlantske integracije”, poručio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Naglasio je kako NATO podržava KBS u sadašnjem mandatu i da svaka transformacija mora biti sukladna ustavu Kosova.

Beograd to tumači kao obvezu kosovskih vlasti da za strateška pitanja, poput formiranja vojske, suglasnot mora dati i srpska strana, a Prištinu optužuje da je, nedavnim usvajanjem seta zakona u parlamentu Kosova, pokušala tu obvezu izbjeći.

Stoltenbergu je stigao odgovor iz Prištine kako kosovske vlasti nisu bile u prilici objasniti svoje planove i namjere partnerima iz NATO čijim članom Kosovo kani postati.

Dužnosnik KBS-a Burim Ramadani ocijenio je da u porukama NATO dužnosnika “nema mjesta konfuziji”. “Transformacija KBS sukladna je bilateralnim i multilateralnim obvezama država članica NATO, kao i misije NATO na Kosovu “, prenosi Ramadanija prištinski portal Gazeta Expres.

Stoltenbergovu poruku Ramadani tumači kao kao posljedicu “poteškoća koje NATO ima po pitanju konsenzusa”, jer postoje države članice koje ne priznaju Kosovo.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je ranije da su okolnosti u međunarodnoj zajednici takve da je Srbija “stjerana u kut”.

“Što se formiranja vojske Kosova tiče, kažem još jednom stjerali su nas u kut. Ostaje nam da se i dalje zalažemo za mir. Cijela moja politika je bila utemeljena na tome da se zaštite naši nacionalni interesi. I to će i dalje biti moja politika”, rekao je Vučić u ponedjeljak nakon sastanka s europskim povjerenikom za proširenje i susjedsku politiku Joannesom Hahnom u Beogradu.

(Hina)

 

Haradinaj: Porezi dok Srbija ne prizna Kosovo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nakon napada u Strasbourgu, Trump još sigurniji u ideju graničnog zida

Objavljeno

na

Objavio

Nakon terorističkog napada u Strasbourgu, američki predsjednik je rekao kako još odlučnije želi izgraditi zid između Meksika i Sjedinjenih Država.

“Još jedan strašan teroristički napad u Francuskoj. Mi ćemo dodatno pojačati naše granice”, napisao je američki predsjednik u srijedu ujutro u tweetu.

Napadač u Strasbourgu (29) rođen je u tom gradu i on je registrirani radikalni islamist. I dalje je u bijegu, a policija ga i dalje aktivno traži.

Svjedoci napada, u kojem su ubijene dvije osobe i jedna je u stanju moždane smrti i 12 osoba je ranjeno, rekli su i da je napadač viknuo “Alahu Akbar”, rekao je u srijedu pariški državni odvjetnik Remy Heitz, i dodao da su u pritvoru četiri osobe bliske osumnjičenome Chekattu Sherifu.

“Chuck i Nancy nam moraju dati svoje glasove kako bismo imali više sigurnosti na granici”, nastavio je američki predsjednik aludirajući na Chucka Schumera, šef demokrata u američkom Senatu i Nancy Pelosi, koja će u siječnju preuzeti vodstvo Zastupničkog doma.

Predsjednik je primio dvoje demokrata u utorak u Ovalnom uredu, gdje su vodili žestoku raspravu o zidu na meksičkoj granici, Trumpovom predizbornom obećanju, za koje demokrati odbijaju dati potrebne glasove u Kongresu za financiranje.

“Demokrati i predsjednik Obama su dali 150 milijardi dolara Iranu i nisu zauzvrat dobili ništa, ali ne mogu dati 5 milijardi dolara za nacionalnu sigurnost i zid”, napisao je predsjednik na Twitteru.

I američki državni tajnik Mike Pompeo je također napad u Strasbourgu upotrijebio kao argument za izgradnju zida.

“Svaki puta kada povećamo broj osoba ovdje koje se mogu radikalizirati, povećavamo opasnost za američke građane”, rekao je Pompeo za Fox News.

“Morali bismo ga izgraditi”, rekao je o zidu. “Trebali bismo učiniti potrebno za kontrolu priljeva osoba u našu zemlju”, kako bi se ulazilo samo legalno, dodao je.

Ali državni tajnik nije odgovorio na pitanje hoće li Meksiko platiti zid, što je predsjednik Trump ponavljao tijekom izbornih skupova i rekao je da radi s Meksikom na sprečavanju imigracije u izvoru, u Salvadoru, Gvatemali i Hondurasu.

“Iskreno, najvažnije je da možemo zaustaviti priljeve iz tih triju zemalja”, rekao je.

(Hina)

 

Strasbourg: Uhićene 4 osobe, tužitelj kaže da je napadač pobjegao taksijem

 

 

Ivica Šola: Nakon Europe, slijedi islamizacija Latinske Amerike

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Strasbourg: Uhićene 4 osobe, tužitelj kaže da je napadač pobjegao taksijem

Objavljeno

na

Objavio

Snage sigurnosti pokrenule su u srijedu u istočnoj Francuskoj lov na terorista koji je na Božićnom sajmu u Strasbourgu usmrtio troje ljudi, a vjeruje se da je u zatvoru postao radikalni islamist.

Dok je terorist u bijegu, Francuska je podignula sigurnosnu prijetnju na najvišu razinu, osnaživši kontrole na granici s Njemačkom, a elitne postrojbe praćene helikopterima traže sumnjivca.

Francuski i njemački agenti pretražuju vozila i vlakove koji prelaze most Europa na rijeci Rajni, uz francusko-njemačku granicu, napominje policija koja zaustavlja promet u oba smjera. Na stotine francuskih vojnika i policajaca sudjeluje u lovu na sumnjivca.

Policija je prethodno identificirala osumnjičenog objavivši da je 29-godišnji Cherif Chekatt, rođen u Strasbourgu, bio na sigurnosnoj listi tajnih službi zbog potencijalnog sigurnosnog rizika.

“Lov se nastavlja”, rekao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Laurent Nunez za radio Inter France. Upitan je li moguće da je sumnjivac pobjegao iz Francuske rekao je: “To nije isključeno.”

Napadač je smrtonosni pohod počeo u 19 sati u utorak, kad se zatvarao pitoreskni Božićni sajam u povijesnom dijelu grada. Usmrtio je troje ljudi i ranio najmanje njih 12. Kratko je dvaput razmijenio vatru s pripadnicima sigurnosnih snaga bježeći policiji te se vjeruje da je pritom i ozlijeđen, naglasio je Nunez.

Antiteroristička jedinica pariškog tužitelja preuzela je istragu sugerirajući da vlasti napad smatraju terorističkim.

Klasičan primjer vjerske radikalizacije u zatvoru

Nitko još nije preuzeo odgovornost, no američka obavještajna grupa Site, koja prati internetske stranice džihadista, rekla je da pristaše džihadističke skupine, takozvane Islamske draže (ISIL) slave.

Nunez je još dodao da je osumnjičeni Chekatt proveo neko vrijeme u zavorima u Francuskoj i Njemačkoj.

“Tijekom tih razdoblja provedenih u zatvoru primijetili smo radikalizaciju u njegovim vjerskim običajima. No nikada nije bilo znakova da priprema napad”, rekao je Nunez.

Glasnogovornica njemačke kriminalističke policije BKA rekla je da je Chekatt deportiran u Francusku 2017. te je francuskim vlastima bio poznat kao radikalni islamist.

Napad se dogodio u vrijeme kada je predsjednik Emmanuel Macron pred javnim ispitom – nemirima koji traju već mjesec dana zbog rasta troškova života koji su potaknuli najgore javne prosvjede u središnjem Parizu od studentskih nemira 1968. godine.

Chekatt je bio na popisu snaga sigurnosti i ta činjenica postavlja pitanja o mogućim sigurnosnim propustima iako je na popisu osoba koje se smatraju sigurnosnom prijetnjom Francuskoj oko 26.000 sumnjivaca. Od tog broja vjeruje se da je njih tisuću radikalizirano, nerijetko u fundamentalnim salafističkim muslimanskim džamijama, u zatvoru ili inozemstvu.

Policija je pretresla dom osumnjičenog u utorak, a petero ljudi zadržano je te su ispitani u sklopu istrage.

I Strasbourg na popisu gradova žrtava džihadističkih napada

Više od 600 pripadnika snaga sigurnosti uključeno je u srijedu u lov na sumnjivca u Francuskoj, a pomažu im granični policajci Njemačke.

Na mostu Europa, glavnom graničnom prijelazu kojim se koriste putnici u oba smjera, policija pregledava svako vozilo. Također su pretraživali i pješake i vlakove koji su dolazili iz Njemačke.

“Ne možemo predvidjeti koliko dugo će se ove mjere provoditi”, rekla je glasnogovornica njemačke granične policije Buderspolizei. “Ne znamo gdje je napadač, ali ga želimo spriječiti da uđe u Njemačku”, napominje glasnogovornica.

Francuska ministrica pravosuđa Nicole Belloubet rekla je Senatu da nema potrebe za tim da vladom proglasi izvanredno stanje jer je novim zakonom policija dobila dodatne ovlasti kako bi držala situaciju pod kontrolom.

Sekularna Francuska godinama pokušava primjereno odgovoriti na na prijetnju domaćih džihadista i stranih militanata nakon napada na Pariz, Nicu, Marseille i druge.

U 2016. godini, kamion se zaletio u mnoštvo ljudi okupljeno na nacional praznik 14. srpnja u Nici i pritom ubio više od 80 osoba. U studenome 2015., koordinirani napadi islamskih militanata na koncert u dvorani Bataclan i na drugim mjestima u Parizu odnijeli su oko 130 života.

Francusku su teško potresli i napadi na pariške policajce na aveniji Champs-Elysees, zatim napad na redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo te na trgovinu hrane košer u Parizu.

Prije dvije godine dogodio se i napad na Božićni sajam u Berlinu, u kojem je 12 osoba ubijeno, a 56 ih je bilo ranjeno kada se napadač kamionom zaletio u mnoštvo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari