Pratite nas

Gospodarstvo

Brnjac – Očekujemo više od 20 milijardi eura za oporavak od pandemije

Objavljeno

na

Hrvatska može očekivati više od 20 milijardi eura za oporavak od pandemije, izjavila je državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Nikolina Brnjac u razgovoru za nedjeljni Večernji list.

Državna tajnica Brnjac podsjetila je da se prijedlog Paketa za oporavak Europske komisije sastoji od dva dijela: modificiranog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od 1100 milijardi eura i Instrumenta za oporavak (Next Generation EU) od 750 milijardi eura, od toga 500 milijardi bespovratnih sredstava i 250 milijardi povoljnih zajmova. Instrument za oporavak financirat će se novcem koji će EK posuditi na financijskim tržištima na temelju kreditnog rejtinga EU, a otplata tih zajmova počela bi 2028. i trajala do 2058.

“Prema preliminarnim izračunima, Hrvatska može očekivati iz tog paketa nešto više od 20 milijardi eura. Međutim, cijeli paket moraju prihvatiti sve zemlje članice na razini Europskog vijeća”, kaže Brnjac.

Potvrdila je i da je Vlada prikupila obimnu dokumentaciju o štetama u potresu pogođenom Zagrebu i prijavila se za financijsku podršku iz Fonda solidarnosti. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi otprilike 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke.

“Uvjereni smo da je potrebno iskoristiti europska sredstva za obnovu Zagreba upravo zato što možemo računati na bespovratna sredstva, ne samo iz Fonda solidarnosti, nego i iz drugih programa koji će nam biti dostupni kroz novi VFO. Nije nam cilj zaduživati svoju djecu, već odgovorno rješavati prioritete putem bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova”, kazala je.

Ocijenila je da je pandemija na neki način “otela” pola hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, zbog čega su brojne planirane teme zasjenjene tom globalnom krizom, no smatra da je Hrvatska odlično reagirala u potpuno nepredviđenim i neočekivanim uvjetima kakve ni jedna država osnivačica Unije pa ni najdugovječniji europski službenici nikada nisu iskusili.

Najveći je izazov bio okupiti ministre i omogućiti im kvalitetnu raspravu, zbog čega su se vrlo brzo počele organizirati videokonferencije koje su neka vrsta neformalnih sastanaka Vijeća i dosad ih je održano više od pedeset.

Kao ključne poteze predsjedanja izdvojila je dogovor država članica o otvaranju pregovora o pristupanju za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. “Nismo željeli odustati ni od summita EU i šest zemalja zapadnog Balkana, pa je i Zagrebačkom deklaracijom poslana snažna poruka solidarnosti i podrške europskom putu naših susjeda”, dodala je.

Izdvojila je i dogovore Vijeća o dva paketa investicijskih inicijativa koje su bile prvi odgovor Komisije na krizu izazvanu koronavirusom koji su raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s Europskim parlamentom u manje od mjesec dana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Krenuli poticaji za samozapošljavanje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Početkom srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ponovno je aktivirao poticaje za samozapošljavanje, ali pod drugačijim uvjetima nego ranije. Ove kriterije, po novome, trebate ispuniti ako želite pokrenuti posao uz državnu pomoć.

U paketu novih mjera za očuvanje radnih mjesta aktivirana je i mjera poticanja samozapošljavanja, privremeno obustavljena sredinom ožujka. Ako ste nezaposleni i odlučite se na pokretanje vlastitog posla, od početka srpnja opet možete ostvariti pravo na sufinanciranje opravdanih troškova, ali po novim pravilima.

Izmjene se odnose na trajanje mjere, prihvatljive djelatnosti i visinu subvencije. Prema novim uvjetima, ugovorno razdoblje traje 24 mjeseca u odnosu na dosadašnjih 12. Korisnici potpore su obavezni u prvih 12 mjeseci mjere opravdati potporu, a drugih 12 mjeseci održavati poslovnu aktivnost uz samostalno podmirivanje obveza doprinosa.

Iznos potpore za samozapošljavanje po novome određuje se prema budućoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, piše tportal.

“Izmjena kriterija za potporu male vrijednosti za samozapošljavanje nužna je radi kvalitetnog odabira korisnika potpore koji zaista žele ići u poduzetništvo te radi boljeg iskorištavanja sredstava potpore. Stoga je najviši iznos potpore sada predviđen za djelatnosti koje su visoko radno intenzivne i kojih nedostaje na tržištu, poput prerađivačke industrije i svih djelatnosti u građevinarstvu”, pojašnjavaju iz HZZ-a.

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti za dvije skupine korisnika, i to u iznosima od 75 tisuća kuna do sto tisuća kuna, ovisno o djelatnosti. Za obje skupine moguće je odobriti i dodatnih 10 tisuća kuna za jedan poslovni subjekt ako se potpora za samozapošljavanje kombinira s osposobljavanjem na radnom mjestu.

Skupinu do 100 tisuća kuna čine djelatnosti koje pripadaju u područja: rudarstva i vađenja, prerađivačke industrije, opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom, djelatnosti sanacije okoliša te građevinarstva.

Skupina do 75 tisuća kuna dodjeljuje se djelatnosti trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, zatim za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, djelatnosti u sektoru obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te za sve ostale uslužne djelatnosti.

Ako poduzetnički pothvat zajednički pokreće više nezaposlenih osoba, ukupni poticaji mogu narasti i do 320.000 kuna. Pritom treba naglasiti da u tom slučaju samo jedna osoba može ostvariti maksimalni iznos potpore, dok drugi suosnivači mogu dobiti najviše 55.000 kuna.

Za neke djelatnosti više se ne može dobiti potpora. Riječ je o desetak djelatnosti koje, prema kriterijima, nisu prihvatljive za financiranje, poput poljoprivrede, financijskih djelatnosti, osiguranja i poslovanja nekretninama. Potpora se ne može dobiti ni za djelatnosti sezonskog karaktera, uključujući one vezane uz turističku sezonu. Također, ukinut je regionalni karakter mjere u smislu iznosa potpore, ali je obrascem ocjenjivanja postignuto dodatno vrednovanje projekata koji dolaze iz najnerazvijenijih jedinica lokalne samouprave, a radi omogućavanja bolje iskoristivosti potpore za korisnike uvedena je isplata potpore u jednokratnom iznosu.

Osobe koje namjeravaju preuzeti postojeće poslovanje kroz novi subjekt od člana obitelji ne mogu ostvariti potporu, kao ni osobe koje traže potporu i namjeravaju registrirati trgovačko društvo, a imaju ovrhu po privatnim računima čiji iznos prelazi 20 posto iznosa tražene potpore.

Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimaju se najkasnije do 31. listopada ove godine, odnosno do iskorištenja sredstava. Zahtjevi se ocjenjuju po principu bodovanja na način da su različitim elementima pridruženi unaprijed određeni rasponi bodova. Najveći broj bodova koje je moguće ostvariti je 26, dok je bodovni prag za pozitivnu ocjenu zahtjeva 16, odnosno 18 bodova. O konačnoj ocjeni podnositelji zahtjeva obavještavaju se pisanim putem, piše tportal.

Što morate napraviti

Kao i do sada, za ostvarivanje prava na potporu morate izraditi poslovni plan iz kojeg se vidi da je poslovna ideja financijski isplativa te proći aktivnosti u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje koje uključuju individualno savjetovanje i edukaciju na radionici za samozapošljavanje.

Uz poslovni plan potrebno je priložiti troškovnik iz kojeg je vidljivo koje troškove planirate pokriti iz subvencije. U prihvatljive troškove za pokretanje biznisa ubrajaju se nabava opreme, strojeva i alata, kupnja informatičke opreme i licenciranih IT programa, zakup poslovnog prostora, plaćanje doprinosa, troškovi knjigovođe, edukacije, registracije poslova i svih ostalih administrativnih troškova.

Neprihvatljivim troškovima smatraju se i nabava rabljene opreme i rabljenih automobila, kupnja robe za daljnju prodaju, najam prostora od člana obitelji, uređenje poslovnog prostora, oglašavanje, pretplate na časopise, komorski doprinosi i službena putovanja. Svi troškovi moraju biti plaćeni s računa nove tvrtke, dok se troškovi plaćeni u gotovini ne smatraju prihvatljivima. Detaljne upute s kriterijima odobravanja i načinom korištenja potpora za samozapošljavanje i proširenje poslovanja u 2020. godini možete pronaći ovdje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Prosječna plaća raste 270 kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prvi potez nove Vlade bit će rezanje porezan na dohodak radnika, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći kako će prosječna plaća rasti za 270 kuna.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će već od 2021. nova vladajuća koalicija smanjiti porez na dohodak i to tako da će se ići na smanjivanje stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto i sa 24 na 20 posto.

Prema izračunu analitičara RBA, za samce koji žive u Zagrebu, uz prirez od 18 posto, to bi značilo da bi na osnovu travanjske prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, koja iznosi 9057 kuna, a prema kojoj je neto plaća po sadašnjih poreznim stopama 6326 kuna, novim smanjenjem poreza ona bila povećana na 6596 kuna.

Ako se uzme u obzir bruto plaća od 6000 kuna, sadašnja neto pripadajuća plaća za samca iznosi 4573 kune, a od 1. siječnja iduće godine povećala bi se na 4611 kuna.

Nadalje, bruto plaća od 15 tisuća kuna sada za samca u Gradu Zagrebu. u kojem se plaća prirez od 18 posto, neto iznosi 9734 kune, a od početka iduće godine popela bi se na 10.112 kuna.

Najviše bi, pak, u apsolutnim iznosima, profitirali oni s plaćama koje kači porezna stopa od 36 posto.

Tako bi na bruto plaću od 43 tisuće kuna, koja sada rezultira neto plaćom od 25.734 kune, porezne promjene taj neto iznos povećale na 27.178 kuna za zagrebačkog samca, izračunali su analitičari RBA.

Prema riječima ministra financija, nakon što bi se 2021. smanjio porez na dohodak, u idućoj godini bi se smanjio porez na dobit, a u godini poslije porez na dodanu vrijednost za svu hranu. To su sve predizborna obećanja HDZ-a iz njihova programa, a premijer i ministar financija ih očigledno žele početi ispunjavati već u 2021., donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari