Pratite nas

Analiza

Broj migranata u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Broj migranata

Dok danas čitajući naše medije ili gledajući televiziju možemo otkriti iznimno puno stvari praktički je nemoguće doći do točnog broja migranata koji žive u Hrvatskoj. Jednostavno gledajući taj podatak ne predstavlja državnu tajnu, ali istovremeno je prikriven raznim parcijalnim odgovorima koji skrivaju istinu.

Prvi od onih koji se bave prikrivanjem podataka je agencija za izbjeglice Ujedinjenih Naroda koja je počela ukidati pojam izbjeglica/migrant i počela ga zamjenjivati pojmom  ugrožene osobe (en:vulnerable people)  ili osobe od interesa (en:persons of concern).

U tu kategoriju oni su postavili stvarno toliko toga da se ne zna tko pije, a tko plaća. Sve u svemu po podacima agencije za izbjeglice Ujedinjenih Naroda u Hrvatskoj je krajem 2017 godine živjelo 11.855 „osoba od interesa” s reguliranim statusom. Tih 11.855 osoba nas je svrstavalo na 18 ili 20 mjesto od 29 članica Europske gospodarske zone (EU + Turska).

Kada tvrdimo na 18 mjesto tada govorimo o postotku migranata u ukupnom stanovništvu, a kada tvrdimo 20 mjesto onda o njihovom ukupnom broju. Taj broj koji koristi UNHCR nije niti približno precizan kada govorimo o migrantima bili oni legalni ili ilegalni jer je riječ samo o osobama s reguliranim statusom,a postoji još i puno drugih problema s njim.

Sada kada smo vidjeli relativno neistinite podatke UNHCR-a o broju migranata u Hrvatskoj red je pogledati naše stvarne podatke za ovu godinu. Kada kažemo naše istovremeno ne mislimo pa baš na naše jer su oni praktički državna tajna kojom se prikriva stvarno stanje nego na javne podatke naših susjeda.

Tokom prva četiri mjeseca ove godine Slovenija je u Hrvatsku vratila 1.827 migranta (1) dok je istovremeno Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu od početka godine vratila 347 migranata (2). Ta dva podatka zajedno nam jasno ukazuje da se broj registriranih ilegalnih migranata u Hrvatskoj povećao za 1.480 u samo 4 mjeseca ove godine pa ako se tendencija nastaviti do kraja godine u Hrvatsku će se naseliti 4.440 ilegalnih migranata. Tom broju trebamo dodati i podatke o legalnih 50 migranata koje je Hrvatska dovezla iz Turske i onih 51 koje će još dovesti do kraja godine.

Nakon što smo utvrdili broj migranata koji će doći tokom 2019 godine u Hrvatsku i pogledali podatke UNHCR-a o stanju 2017 godine potrebno nam je još samo naći podatke za 2018 godinu.

Kako je njih praktički nemoguće naći u Hrvatskoj ovdje ćemo samo navesti da je Slovenija te godine u Hrvatsku vratila 4.653 migranta (3), a Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu njih 652 iz čega možemo zaključiti da ih je kod nas ostalo 4.001 s realno gledajući neodređenim statusom.

Kada uzmemo sve te službene podatke zajedno onda dolazimo do informacije da se trenutno u Hrvatskoj nalaze 17.733 „ugrožene osobe” i da će ih do kraja godine biti 20.397. Riječ je o osobama koje su službeno registrirane u odnosima Hrvatske s sudjednom Slovenijom i podacima UNHCR-a za 2017 godine pa čak i ako oni kasnije ilegalno napuste Hrvatsku mogu vrlo brzo i jednostavno po europskim pravilima biti vraćeni natrag. Njima možemo slobodno dodati još 1.000 migranata koji su po prelasku granice službeno zatražili ili će zatražiti azil u Hrvatskoj tokom 2018 i 2019 godine.

Nužno je naglasiti kako u ovoj našoj računici kojom želimo dati odgovor na pitanje o stvarnom broju azilanata i ilegalnih migranta u Hrvatskoj mi govorimo samo o njima, a ne radnicima koje „naši” poduzetnici misle uvesti iz Pakistana, Indije, Egipta, Filipina i drugih kulturoloških „bliskih” naroda i država. Ti radnici će se vratiti svojim kućama isto onako kao što su se Turci vratili u Tursku nakon privremenog rada  u Njemačkoj što znači da se veliki dio njih neće nikada vratiti svojim domovima.

1) https://fenix-magazin.de/u-cetiri-mjeseca-slovenija-hrvatskoj-vratila-vise-od-tisucu-ilegalnih-migranata/

2) https://net.hr/danas/svijet/festival-nehumanosti-kod-hrvatske-granice-reuters-objavio-duboko-sokantan-izvjestaj-ljudskost-je-ovdje-definitivno-umrla/

3) https://www.vecernji.hr/vijesti/slovenska-policija-nijece-da-uskracuje-migrantima-azil-i-nasilno-ih-vraca-u-hrvatsku-1320078

Robert Jurčić/Kamenjar.com

 

Hassan Haidar Diab: Gdje su migrantima dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivan Mihael Ban: ‘Odličan retoričar – loš državnik’

Objavljeno

na

Objavio

Nedavno je Davor Božinović dao intervju Večernjem listu. U njemu je kao povjerenik Plenkovićevog tima predstavio sastavnice programa pred unutarstranačke izbore. Program je nazvan ‘Odvažno za Hrvatsku’. U intervjuu Božinović između ostalog kaže:

– Važno je da je kurs ostao isti, a on se svodi na provođenje programa s kojim je HDZ pobijedio na izborima.

– HDZ je stranka koja je čvrsto u desnom centru i to je mjesto gdje ga je pozicionirao još Franjo Tuđman (…)

– Dugo se spominje da je sasvim izvjesno kako će se u budućnosti dogoditi velika koalicija HDZ-a i SDP-a. Niti se o tome razmišlja, niti za tim vidim potrebe, niti je to nešto što bi bilo za HDZ, ali i za Hrvatsku dobro rješenje. Znači – ne.

Prisjetimo se: HDZ je na prošlim izborima pobijedio, dobio je 61 mandat, sedam mandata više nego SDP. Kampanja je bila dominantno personalizirana, vodila se pod geslom ‘vjerodostojno’.

Što se nakon nepune četiri godine može reći o sadržaju proklamirane vjerodostojnosti? Tko je to trebao biti dostojan vjere i zbog čega? Je li HDZ na desnom centru? Desno – u odnosu na koga, u odnosu na što? Što je desni centar? Kome je upućena tvrdnja da neće biti velike koalicije?

Sadržaj proklamirane vjerodostojnosti odnosi se i na koaliciju s SDSS-om

U čemu je politički dobitak koaliranja s SDSS-om? Plenkovićevi povjerenici a i on sam će reći da se dobitak koaliranja s Pupovcem odnosi na stabilnost vlasti. U stvarnosti je ta stabilnost jedno neograničeno polje mržnje na Hrvatsku i Domovinski rat koju sam Pupovac i njegove Novosti proizvode iz dana u dan, iz broja u broj i to novcima i onih koji su izgubili svoje očeve i sinove u tom istom ratu. Tekstovi mržnje na Hrvatsku u Pupovčevu su tjedniku analitičke prerađevine srpskih službi koje nesmetano razvijaju svoje izdanke u medijskom i javnom prostoru. Tekstovi mržnje koju proizvode i sami se njome hrane sitnozubi feralovi uhljebi nisu samo hrana jugoslavenstvu i prikrivenom četništvu, nego su i prepreka suživotu i onih Srba koji su lojalni državljani a pogotovo onih koji su nosili hrvatsku odoru za vrijeme rata. Za vjerodostojnog političara izvršavanje pravde, istina, čast i suživot su vrjedniji od stabilnosti vlasti. Plenković a i njegovi prethodnici (Kosor, Sanader, Milanović) ne vide da je koalicija s Pupovčevim SDSS-om destruktivna jer se nameće kao provokacija i imperativ, kao multiplikator bez kojega se ne smije i ne može, kao faktor kojega se silom prilika mora uvažavati.

Sadržaj proklamirane vjerodostojnosti odnosi se i na Istambulsku konvenciju

Njena ratifikacija nije ništa nego konspiracija za rodnu ideologiju. To je prepoznala većina državljana Hrvatske, ali nije njeno lijevo i ‘desno’ predstavničko tijelo. Predsjednik Vlade kao visoki predstavnik Bruselja i njegovi podizvođači Kuščević i Jandroković postavili su nepremostive birokratske prepreke samo zato da se volja većine ne ispuni. Onemogućili su referendumsko izjašnjavanje. SDP u vrijeme Milanovićeve Vlade nije mogao ispuniti zadaću ‘dugine djece’, nije mogao sam postići taj politički zgoditak. Nije se odvažio jer nije imao valjano pokriće. Naime, kada se ratifikacija pojavila kao tema u medijima i nametnula kao nezaobilazno političko pitanje, SDP je u dva navrata preko svojih ‘vanjskih’ suradnika proveo ispitivanje javnog mnijenja. Rezultati su bili obeshrabrujući za SDP i za njegove LGBT ideologe razmještene po nevladinim udrugama. I HDZ je (interno) radio jedno anketno istraživanje. Prema rezultatima toga istraživanja oko 70 % birača HDZ-a izjasnilo se protiv Istanbulske konvencije. Ispostavilo se: ono što ne može SDP, kao i u slučaju suradnje s Haagom – može HDZ. SDP nije išao protiv struje, nije se ‘odvažio’, ali zato HDZ jest. I tko je tu vjerodostojan a tko nije?

Sadržaj proklamirane vjerodostojnosti odnosi se i na koaliciju s HNS-om.

Kako u slučaju koalicije s SDSS-om, tako i u slučaju s HNS-on: nije problem tko je predlagao, odobravao ili protežirao koaliciju s HNS-om, nego je bit problema tko je na takvoj koaliciji ustrajavao kada je akademskoj javnosti bilo posve jasno da je nedopustivo ono što radi ministrica Divjak. Dobar je taktički potez bio da se ponudom suradnje HNS-u izazove dekantacija nakon koje će se kao nepoželjni talog odvojiti Vesna Pusić i njoj slični. Plenković stoga nema valjanog razloga nikoga podsjećati da se zauzimao za koaliciju s Vrdoljakovim HNS-om. Njegov izbor na čelo HDZ-a zagovarali su ili priželjkivali i oni koji su predlagali i zagovarali između ostalog i koaliciju s HNS-om. U prvom redu Vladimir Šeks. A Šeks nije šaljivdžija Junckerovog tipa. Znamo to odavno, još od vremena politike ‘lociranja, identificiranja, uhićenja i transferiranja’.

Dakle, ako ministrica sjedi u Vladi a kumuje štrajku prosvjetara, ako provodi reformu koja je puka zakrpa na Jokić-Budakovoj reformi, onda smisao koalicije prestaje, onda se sa stabilnošću vlasti ne trguje. Reforma ministrice znanosti i obrazovanja u Plenkovićevoj Vladi je razarajuća naprava sa zadrškom: njezini razorni učinci će se vidjeti za deset i više godina. A HDZ-ovi su ljudi posmicani samo zato jer su kroz Kurikularnu reformu nastojali spasiti što se spasiti dade. I to voljom gojenca Korčulanske škole Pave Barišića i njegovog paneuropskog brata Andreja Plenkovića. I tko je tu vjerodostojan a tko nije?

Sadržaj proklamirane vjerodostojnosti odnosi se i na Marakeški sporazum

Zagovornici Marakeškog sporazuma (kompakta) o njemu ne govore u smislu je li dobar (koristan) za Hrvatsku ili ne, oni o njemu govore isključivo kao o neobvezujućem dokumentu.

Na primjer Marija Pejčinović Burić ili Plenković: ‘To je pravno neobvezujući tekst, nije međunarodni ugovor, riječ je o katalogu mjera i ne vidim razloga zašto bi on trebao izazivati toliko prijepora i donekle generiranu histeriju’. Ovi visoki predstavnici Bruselja ne vide da se radi o operaciji velikih brojeva u kojoj se ne pravi razlika između legalne i ilegalne migracije, oni u svojoj komociji tek konstatiraju da je u pitanju neopravdana histerija nepismenih i bojažljivih suverenista. Zašto se ovi visoki predstavnici Bruselja u Hrvatskoj ponekad ne ugledaju na Švicarsku, Australiju, Mađarsku, Poljsku? Zašto se ne ugledaju na Izrael. Za njega je Marakeški kompakt neprihvatljiv, jasno i zbog čega: zbog budućnosti i sigurnosti Izraela.

Sadržaj proklamirane vjerodostojnosti odnosi se i na ignoriranje prosvjeda u Vukovaru.

Neprocesuiranja ratnih zločina počinjenih u Vukovaru ni nakon dvadesetak i više godina od reintegracije Podunavlja, nije prolazni osjećaj nezadovoljstva njegovog gradonačelnika i njegovih sugrađana koji traže pravdu i grobove svojih najmilijih. Nije ni trauma koju ožalošćene obitelji Vukovara ne mogu nadvladati, to je poruka: Hrvatskom vladaju ljudi koji ne pridaju važnost žrtvi i kojih nije briga što ulicama Vukovara šeću silovatelji i mrzitelji hrvatske države. Oni ne prihvaćaju apel gradonačelnika, ignoriraju prosvjede Vukovaraca, za njih su stradalnici Domovinskog rata marginalne skupine. Ali se uznemire, zatrepere, drhtaju kada im Jelena Veljača i gay roditelji drže lekciju iz ljudskih prava. Dignu se na zadnje noge s ‘gongovcima’, s pederastima i s kim sve ne. Natječu se tko će dati oštriju osudu spaljivanja krnje u Imotskome. I tko je tu vjerodostojan a tko odvažan? Kakav je to kurs i tko ga je zacrtao?

Je li HDZ na desnom centru?

Pojam desnog centra, ‘strogog desnog centra’ i ‘čistog desnog centra’ lansirao je nitko drugi do dijabetolog s Vuka Vrhovca, dr. Mate Granić. Lansirao ga je na dan osnivanja stranke Demokratskog centra (DC). Dakle, Mate Granić je od ožujka 2000. g. samoproglašeni centar političkog svijeta. A gdje bi pripadali njegovi gojenci, ili članovi njegove stranke, simpatizeri i povjerenici, ako su živi i ako ih još ima? Jandroković na primjer, Božinović, Plenković ili Zlatko Vitez … Upravo je Vitez na dan osnivanja DC-a objasnio da je ‘oduvijek zajedno s Granićem, Škare Ožbolt, Šarinićem i Šeparovićem u HDZ-u predstavljao grupu ljudi koja je bila u manjini, a koja je predstavljala demokratski centar’. I dobro je rekao. Ta je skupina oduvijek činila manjinu u HDZ-u. Kako onda tako i danas. Ali spletom okolnosti kroz niz političkih manipulacija i jedne izborne prijevare, uz potporu ‘tog i takvog svijeta’ oni se danas pričinjaju kao većina. I da paradoks bude veći, pribrajaju se desno od Mate Granića. Može li onda Plenković uz potporu Božinovića i Jandrokovića pozicionirati HDZ udesno ako su ga četiri godine vukli ulijevo?

Pitanje velike koalicije HDZ-a i SDP-a je suvišno

Zbog čega? Pa sam ministar Božinović je hodajući dokaz koalicije. Njegova politička biografija to potvrđuje. Biti predstojnik Mesićeva ureda pa potom i Ureda predsjednika Vlade Plenkovića neformalna je (ali sadržajna) koalicija na djelu. Potvrda neformalne koalicije je odnos prema Istambulskoj deklaraciji, Marakešu i spaljenom krnji u Imotskome. Naravno, koalicije na političkoj pozornici neće biti, na njoj će se igrat igra dominacije. Ali, iza kulisa, iza ekrana ona će ponajprije odabirom kadrova biti na djelu. Ponajprije zahvaljujući dobrom birokratu, odličnom retoričaru, ali nevjerodostojnom državniku, Andreju Plenkoviću.

Ivan Mihael Ban/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: SDP ispred HDZ-a s minimalnom razlikom. Škoro treća politička snaga

Objavljeno

na

Objavio

Foto: dnevnik.hr

Hrvatska 2020. počinje s promjenom na čelu države, ali i promjenom popularnosti među strankama. Dnevnik Nove TV donosi ekskluzivno istraživanje rejtinga stranaka.

SDP i dalje „pliva“ na valu Milanovićeve pobjede. Istina, razlika je unutar statističke pogreške. SDP bi biralo 25,2 posto birača, a HDZ njih 24,8. Vladajuća stranka mjesecima je u „slobodnom padu“ i pred unutarstranačkim izborima. Miroslav Škoro još nije formirao stranku, ali uz SDP i HDZ treća je opcija koja prelazi izborni prag. Trenutno bi osvojio 10,1 posto glasova.

Tko su birači SDP-a, HDZ-a i Škorine liste

SDP može računati na malo više žena među svojim biračima (žene 30 posto), kao i među starijim biračima iznad 65 godina (34 posto). HDZ među svojim redovima ima malo više muških birača (27 posto), ali i onih koji spadaju u dobnu skupinu od 45 do 60 godina (30 posto).

SDP veliku prednost ima u Zagrebu i okolici (39 posto). HDZ ima svoje baze kao što su Lika i Banovina (47 posto), Dalmacija (33 posto) i Slavonija (28 posto), a na kraju Škorina lista više glasova može dobiti u Slavoniji (22 posto) i te Lici i Banovini (20 posto).

Stranke koje žele biti na vlasti, ali trebaju saveznike

Najbliže izbornom pragu je MOST s potporom od 4,4 posto. Slijedi regionalni IDS s potporom od 2,9 posto. Slijedi HSS s 2,5 posto. Tu je i Zelena lista na 2,2 posto, a Stranka Ivana Pernara dobiva potporu od 2,2 posto. Pametno je na 2,1 posto. Milan Bandić sa svojom strankom ima jedan od lošijih rezultata i trenutno mu stranka dobiva 2 posto.

Živi zid je na 1,7 posto, HSU na 1,5 posto. Hrvatski suverenisti su na 1,4 posto. START je na 1,3 posto, a Hrvatska demokršćanska stranka na 1,1 posto i na kraju preko 1 posto još dobiva stranka Promijenimo Hrvatsku s 1,1 posto. Ostale stranke od lijeva do desna dobivaju manje od 1 posto ili ukupno 8 posto. Tu su tako HDSSB na 0,9 posto, Reformisti su na 0,8 posto, a HNS je na 0,7 posto i Neovisni na Hrvatsku su na 0,1 posto. Neodlučnih je 5,3 posto birača.

Koji je najveći problem u Hrvatskoj?

Prvi puta od kada se provodi ovo istraživanje korupcija je označena kao najvažniji problem protiv kojega se zemlja mora boriti i to misli 56 posto građana. Desetljećima je prvi problem građanima bila nezaposlenost koja sada pada na drugo mjesto, a to kao problem vidi 50 posto građana, dok je na trećem mjestu gospodarstvo što problemom vidi 49 posto građana.

Istraživanje je provela agencija IPSOS CAPI metodom na 988 punoljetnih ispitanika između 1. i 20. u mjesecu. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari