Pratite nas

Broj žrtava u logoru Jasenovac manji od službenog popisa

Objavljeno

na

Popis žrtava u logoru Jasenovac rađen je na osnovi popisa iz 1964., koji je pak nastao nakon što je Njemačka pristala platiti ratne reparacije Jugoslaviji. Nijemci su tražili ozbiljan popis ratnih žrtava. Jugoslavenska strana krenula je u izradu popisa. I tu se trpalo sve, neki su popisani više puta. A ne bi bilo iznenađenja da su mnoga imena naprosto izmišljena – rekao je Igor Vukić, novinar, publicist i istraživač, u intervju koji je objavljen u knjizi Ivice Radoša Hrvatske kontroverze u izdanju Večernjeg lista.

‘Kuhinja’ obavještajaca

Prema Vukiću, “realna slika Jasenovca jako odudara od toga što su nas učili u školama”. Naime, političke i obavještajne strukture komunističke Jugoslavije, odnosno velikosrbi i unitaristi u tim strukturama, dugo su vremena potpuno svjesno preuveličavali broj žrtava u Jasenovcu. Službeni Beograd je preko mita o Jasenovcu nametnuo kolektivnu krivnju hrvatskome narodu. No, istraživač Igor Vukić, novinar “Privrednog vjesnika”, već se godinama intenzivno bavi “tabu temom” Jasenovac. Vukićeva istraživanja imaju težinu budući da je on srpske nacionalnosti i zbog toga što su članovi njegove obitelji za vrijeme Drugog svjetskog rata prošli kroz logor Jasenovac, nakon bitke na Kozari. Prema Vukićevim istraživanjima, jedan dio zarobljenika proslijeđen je u Slavoniju. Drugi dio zarobljenih ljudi otpreman je preko logora u Jasenovcu i Staroj Gradišci na prisilni rad u Njemačku, a neki čak i u Norvešku.
– Moj je pradjed na popisu žrtava u Jasenovcu, navedeno je da je ubijen u tom logoru. Međutim, pronašao sam ga na jednom popisu odvedenih u Norvešku – kaže Vukić.
Prema njemu, na popisu JUSP-a Jasenovac ima dosta ljudi koji se vode da su ubijeni u Jasenovcu, a umrli su od neke bolesti u Slavoniji ili drugdje. Vukićeva istraživanja temelje se na objavljenim izvorima, arhivskoj građi i stotinama izjava preživjelih zatočenika. Ti su podaci i izjave u neskladu i sa sadašnjom službenom verzijom događaja u Jasenovcu.

– Prema izjavama preživjelih, ono što se događalo u Jasenovcu u velikom je neskladu s popisom žrtava. Prve godine postojanja logora bilo je oko tisuću do 1300 zatočenika. A u popisu JUSP-a Jasenovac stoji da je 1941. ubijeno 10.700 ljudi. Već takve razlike moraju biti poticaj za daljnje istraživanje – kaže Vukić.

‘Mirna godina’

– Godinu 1943. povjesničari nazivaju “mirnom”, bez masovnih ubojstava, a na službenom popisu JUSP-a Jasenovac je imao 3893 žrtve. Kakva je to “mirna godina”? Prema iskazima ljudi koji su tamo bili, te su godine strijeljana petorica zatočenika, i to po nalogu Zagreba – kaže Vukić.

Stepinac je prvi reagirao na nehumane uvjete zatočenika

Stepinca je o zbivanjima u Jasenovcu informirao Židov Hahn, koji je u kasnu jesen 1941. pobjegao iz logora i kojega su pripadnici židovske zajednice tajno odveli na Kaptol. Nadbiskup odmah piše pismo Paveliću i traži da se poprave uvjeti života u logoru. Potom je naručeno i montirano šest novih montažnih baraka koje su izrađene u Njemačkoj. I već 6. veljače 1942. dolazi međunarodna komisija koja provjerava stanje u logoru. U logor dolazi i tajnik legata Marconea, Stepinčev tajnik Stjepan Lacković i drugi. Zatočenici nakon toga mogu dobivati pakete i dopisivati se s rodbinom. U njihovim izvješćima koji se nalaze u Hrvatskome državnome arhivu piše da se zatim popravilo stanje s odjećom, obućom i prehranom.
Petar Grubišić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u subotu 2. prosinca će, prvi put, otvoriti vrata Pantovčaka Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, objavljeno je na njezinom Facebook profilu.

Povod i razlog za prijam Hrvata iz BiH hrvatska predsjednica nije obznanila, a njezinom službenom Facebook profilu tek je osvanula najava samog događaja:

“U subotu, 2. prosinca 2017. godine Ured predsjednice Republike Hrvatske otvara svoja vrata Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.

Zainteresirani svoj dolazak moraju prijaviti putem obrasca koji se nalazi u na internetskoj stranici u prilogu. Popunjeni obrazac potrebno je poslati na e-mail [email protected] ili putem faksa broj 385 1 4565 159 najkasnije do nedjelje, 26. studenoga 2017. godine”.

Kolinda Grabar – Kitarović svoj ured bh Hrvatima otvar svega tri dana nakon izricanja presude herceg-bosanskoj šestorki u Haagu.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari