Pratite nas

Pregled

Bruna Esih Anki Mrak Taritaš: Jesu li zaista četke za WC u Gunji koštale 200 kuna po komadu?

Objavljeno

na

Tko ima šanse ući u drugi krug bitke za Zagreb? Tko će kontrolirati proračun veći od budžeta svih gradova, općina i županija zajedno? U emisiji Otvoreno na HRT-u je gostovalo sedmero kandidata za gradonačelnika Zagreba:

Bruna Esih, Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek, Ivan Lovrinović, Drago Prgomet, Marko Sladoljev, Tomislav Tomašević.

Na samom početku Bruna Esih je na upit o zalaganju za promjenu imena Trga maršala Tita kazala da ona tu temu uopće ne forsira, ali je novinari uvijek pitaju za to. Rekla je da od tog pitanja ne misli bježati te je pozvala i ostale kandidate da se izjasne. Nadovezao se Drago Prgomet rekavši da je Gradski odbor HDZ-a bio jasan oko toga kada je podnio zahtjev za promjenu imena.

Anka Mrak Taritaš dotaknula se prosvjednog skupa na Savici, koji po njoj, pokazuje majku svih problematika u Zagrebu. Poslužila se i nogometnim riječnikom: prvo poluvrijeme je bio Cvjetni, drugo Britanski trg, a sada smo u nadoknadi sa Savicom i izgradnjom parka. Tomislav Tomašević rekao je da ga to sve podsjeća na Varšavsku ulicu i Cvjetni trg, kada je također stao pred Bandićeve bagere.

> Anka Mrak Taritaš i obnova kuća u Gunji pod istragom DORH-a?

Problem odlaganja otpada nametnuo se kao jedna od glavnih tema. Tomašević je kazao da je Zagreb prema izvješću Europske komisije zadnji grad Europske unije po odvojenom prikupljanju otpada. Zagreb je europska prijestolnica smeća, rekao je. Smatra da je zatvaranje Jakuševca jedna od ključnih stvari. Lovrinović je rekao da mu je žao da se ne govori o novoj tehnologiji-ultra visokotemperaturnoj hidrolizi.

Mrak Taritaš je naglasila da se i razvrstani otpad često naposljetku ubacuje u jedan te isti kamion koji ide na Jakuševac. Švaljek se zalaže za kružnu ekonomiju. Istaknula je da se 80 % otpada može iskoristi kao sirovina, dok bi samo manji dio trebao završavati na Jakuševcu. Esih smatra da Jakuševac nije samo ekološki nego i etički problem jer to govori o odnosu prema čovjeku i prema prirodi. Istaknula je da je veliki problem i pitanje pitke vode u gradu, s obzirom da vodostaj Save pada. Sladoljev je kazao da ne bi volio da problem gospodarenja otpadom završi kao problem s razdjelnicima.

> Anka Mrak Taritaš i zloporaba ovlasti: Proračun Grada Zagreba – s koliko novca bi raspolagao novi gradonačelnik?

Gosti su se dotaknuli i prometa u Zagrebu. Marko Sladoljev istaknuo je da Most u programu ima izgradnju Jarunskog mosta. Za taj bi projekt većinu sredstava mogli dobiti iz EU fondova, a njime bi se riješio problem gužvi u gradu, tvrdi.

Njegova prva odluka kao gradonačelnika bila bi ukidanje naknade vijećnicima u mjesnim odborima jer, kako kaže, Zagreb ima 1400 plaćenih političara koji ne odlučuju o ničemu.

Ivan Lovrinović istaknuo je kako nitko ne iznosi podatke o prezaduženosti grada. Prva točka njegova programa je ozdraviti gradske financije, a smatra da je potrebno donijeti i svojevrsni Lex Holding.

Dragi Zagrepčani, što bi rekao jedan bivši premijer- mi smo u banani, kazao je Lovrinović.

Sandra Švaljek rekla je da su svi svjedočili razlici upravljanja gradom u vrijeme kada je ona mijenjala Bandića. To je bilo bez pompe i samopromocije i sve je dobro funkcioniralo. Istaknula je kako je ona tada provela prvi i jedini natječaj za Upravu Zagrebačkog holdinga. Na upit o zaposlenju njezina supruga u Gradu, odgovorila je da je on ondje radio 2 mjeseca i da su shvatili je to bila greška. Jedna od točaka njezina programa je financijsko podupiranje rekreativnog sporta među mladima.

Mrak Taritaš smatra da su tri ključne teme s kojima će se budući gradonačelnik morati suočiti- problem otpada, prometa i obrazovanja. Prema njoj, osnovno je promijeniti način upravljanja. Nadodala je da gradu Zagrebu nedostaje Muzej neispunjenih obećanja.

Prgomet je naglasio kako je Zagreb jedini grad u Europi koji svoje mostove, fasade i prometnice gradi iz budžeta. Na raspolaganju ima 970 milijuna kuna iz EU fondova, a niti jedan projekt za povlačenje novca, tvrdi. Kao neke od glavnih točaka svog programa istaknuo je izgradnju dječje bolnice i osiguravanje standarda u dječjim vrtićima.

Bruna Esih kazala je da bi ona nakon Bandića uvela moratorij na fontane. Smatra da na čelo Zagreba treba doći potpuno nova ekipa koja će gradom znati stručno, zakonito i nacionalno upravljati. Svoju suparnicu Mrak Taritaš podbola je na račun afere oko obnove kuća u Gunji.

Zanima me jesu li zaista četke za WC u Gunji koštale 200 kuna po komadu, pitala je. Mrak Taritaš joj je odgovorila da to nisu ispostavljali u sklopu obnove.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Biskup Košić: Zrin će postati što je zavrijedio da postane

Objavljeno

na

Objavio

O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna predvodito je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostajnice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

(IKA)

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ante Gotovina: Neprijatelj čovjeku ne treba

Objavljeno

na

Objavio

U Udbini se svečano otvara Središte za razvoj vođa “Marko Babić”. Ustrojeno je na inicijativu ministra obrane, a prema modelu gardijskog središta za specijalističku obuku dočasnika “Damir Tomljanović Gavran”, koje je djelovalo u Šepurinama od 1994. do 2000., čiji je idejni začetnik bio general Ante Gotovina.

– Svako ima pravo da se kandidira, a narod će reći na izborima kome daje prioritet, odgovorio je novinarima Ante Gotovina na pitanje novinara kojeg predsjedničkog kandidata podržava. “Ja sam bio vojnik, a sad sam bivši vojnik i bavim se poslom koji sam odabrao, a to je ribarstvo”, kazao je kad su ga novinari pitali zašto je neutralan. Poručio je i kako “neprijatelj čovjeku ne treba”, a film General nije gledao, javlja HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari