Pratite nas

Pregled

Bruna Esih Anki Mrak Taritaš: Jesu li zaista četke za WC u Gunji koštale 200 kuna po komadu?

Objavljeno

na

Tko ima šanse ući u drugi krug bitke za Zagreb? Tko će kontrolirati proračun veći od budžeta svih gradova, općina i županija zajedno? U emisiji Otvoreno na HRT-u je gostovalo sedmero kandidata za gradonačelnika Zagreba:

Bruna Esih, Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek, Ivan Lovrinović, Drago Prgomet, Marko Sladoljev, Tomislav Tomašević.

Na samom početku Bruna Esih je na upit o zalaganju za promjenu imena Trga maršala Tita kazala da ona tu temu uopće ne forsira, ali je novinari uvijek pitaju za to. Rekla je da od tog pitanja ne misli bježati te je pozvala i ostale kandidate da se izjasne. Nadovezao se Drago Prgomet rekavši da je Gradski odbor HDZ-a bio jasan oko toga kada je podnio zahtjev za promjenu imena.

Anka Mrak Taritaš dotaknula se prosvjednog skupa na Savici, koji po njoj, pokazuje majku svih problematika u Zagrebu. Poslužila se i nogometnim riječnikom: prvo poluvrijeme je bio Cvjetni, drugo Britanski trg, a sada smo u nadoknadi sa Savicom i izgradnjom parka. Tomislav Tomašević rekao je da ga to sve podsjeća na Varšavsku ulicu i Cvjetni trg, kada je također stao pred Bandićeve bagere.

> Anka Mrak Taritaš i obnova kuća u Gunji pod istragom DORH-a?

Problem odlaganja otpada nametnuo se kao jedna od glavnih tema. Tomašević je kazao da je Zagreb prema izvješću Europske komisije zadnji grad Europske unije po odvojenom prikupljanju otpada. Zagreb je europska prijestolnica smeća, rekao je. Smatra da je zatvaranje Jakuševca jedna od ključnih stvari. Lovrinović je rekao da mu je žao da se ne govori o novoj tehnologiji-ultra visokotemperaturnoj hidrolizi.

Mrak Taritaš je naglasila da se i razvrstani otpad često naposljetku ubacuje u jedan te isti kamion koji ide na Jakuševac. Švaljek se zalaže za kružnu ekonomiju. Istaknula je da se 80 % otpada može iskoristi kao sirovina, dok bi samo manji dio trebao završavati na Jakuševcu. Esih smatra da Jakuševac nije samo ekološki nego i etički problem jer to govori o odnosu prema čovjeku i prema prirodi. Istaknula je da je veliki problem i pitanje pitke vode u gradu, s obzirom da vodostaj Save pada. Sladoljev je kazao da ne bi volio da problem gospodarenja otpadom završi kao problem s razdjelnicima.

> Anka Mrak Taritaš i zloporaba ovlasti: Proračun Grada Zagreba – s koliko novca bi raspolagao novi gradonačelnik?

Gosti su se dotaknuli i prometa u Zagrebu. Marko Sladoljev istaknuo je da Most u programu ima izgradnju Jarunskog mosta. Za taj bi projekt većinu sredstava mogli dobiti iz EU fondova, a njime bi se riješio problem gužvi u gradu, tvrdi.

Njegova prva odluka kao gradonačelnika bila bi ukidanje naknade vijećnicima u mjesnim odborima jer, kako kaže, Zagreb ima 1400 plaćenih političara koji ne odlučuju o ničemu.

Ivan Lovrinović istaknuo je kako nitko ne iznosi podatke o prezaduženosti grada. Prva točka njegova programa je ozdraviti gradske financije, a smatra da je potrebno donijeti i svojevrsni Lex Holding.

Dragi Zagrepčani, što bi rekao jedan bivši premijer- mi smo u banani, kazao je Lovrinović.

Sandra Švaljek rekla je da su svi svjedočili razlici upravljanja gradom u vrijeme kada je ona mijenjala Bandića. To je bilo bez pompe i samopromocije i sve je dobro funkcioniralo. Istaknula je kako je ona tada provela prvi i jedini natječaj za Upravu Zagrebačkog holdinga. Na upit o zaposlenju njezina supruga u Gradu, odgovorila je da je on ondje radio 2 mjeseca i da su shvatili je to bila greška. Jedna od točaka njezina programa je financijsko podupiranje rekreativnog sporta među mladima.

Mrak Taritaš smatra da su tri ključne teme s kojima će se budući gradonačelnik morati suočiti- problem otpada, prometa i obrazovanja. Prema njoj, osnovno je promijeniti način upravljanja. Nadodala je da gradu Zagrebu nedostaje Muzej neispunjenih obećanja.

Prgomet je naglasio kako je Zagreb jedini grad u Europi koji svoje mostove, fasade i prometnice gradi iz budžeta. Na raspolaganju ima 970 milijuna kuna iz EU fondova, a niti jedan projekt za povlačenje novca, tvrdi. Kao neke od glavnih točaka svog programa istaknuo je izgradnju dječje bolnice i osiguravanje standarda u dječjim vrtićima.

Bruna Esih kazala je da bi ona nakon Bandića uvela moratorij na fontane. Smatra da na čelo Zagreba treba doći potpuno nova ekipa koja će gradom znati stručno, zakonito i nacionalno upravljati. Svoju suparnicu Mrak Taritaš podbola je na račun afere oko obnove kuća u Gunji.

Zanima me jesu li zaista četke za WC u Gunji koštale 200 kuna po komadu, pitala je. Mrak Taritaš joj je odgovorila da to nisu ispostavljali u sklopu obnove.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mesić ipak primio priznanje počasnog građanina Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću u četvrtak je u Sarajevu uručeno priznanje počasnog građanina koje je on lani odbio primiti zbog skandala prouzročenog činjenicom da je Gradsko vijeće isto priznanje odbilo dodijeliti nobelovcu i piscu Orhanu Pamuku.

“Bilo je nesporazuma s Orhanom Pamukom, jednim od najvećih danas živućih književnika. Ali ja sam uspostavio kontakt s gospodinom Pamukom i on mi je napisao da mi čestita”, kazao je Mesić objašnjavajući zbog čega se predomislio nakon godinu dana.

Priznanje počasnog građanina Mesiću je u znamenitoj zgradi Vijećnice uručio sarajevski gradonačelnik Abdulah Skaka.

Bivši hrvatski predsjednik kazao je kako mu je drago da je sada ponovno u Sarajevu kamo je stigao na poslovnu konferenciju Sarajevo Bussines Forum (SBF) koju organizira Bosna Bank International (BBI) u suradnji s Islamskom bankom za razvoj (IDB).

Orhan Pamuk prošle je godine trebao dobiti priznanje počasnog građanina Sarajeva na prijedlog izdavačke kuće Buybook. Takav je izbor jednoglasno podržalo posebno povjerenstvo pri Gradskom vijeću, no zatim je odluka povučena bez ikakva objašnjenja i priznanje je odjednom dodijeljeno Mesiću.

Nagađalo se da su gradske vlasti u kojoj dominiraju kadrovi Stranke demokratske akcije (SDA) takvu odluku donijele kako se ne bi zamjerile vlastima Turske s kojima imaju vrlo srdačne odnose.

Pamuk je poznat kao oštar kritičar autoktarskog režima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kojega optužuje za brutalna kršenja ljudskih prava.

Nakon tog skandala Mesić je poslao pismo na adresu sarajevske gradske uprave kojim se zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo da u postojećim okolnostima ne može primiti priznanje.

“Kada sam saznao proceduru i kako je došlo do toga, odnosno da se priznanje uskraćuje Orhanu Pamuku, a da ga ja dobijem, smatrao sam da je to greška i zato sam odustao”, izjavio je tada Mesić objašnjavajući razloge svoje odluke.

(Hina)

 

Nino Raspudić: Uvrijeđena Tri asa Mesić, Bebić i Sanader

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Franović: Plaćam 10 milijuna kuna za dokaze da su u Jasenovcu stradale 83 tisuće ljudi

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovao Marko Franović, hrvatski poduzetnik iz Australije.

Kada je počela dezintegracija državnog suverenizma u Hrvatskoj?
Kakva je uloga aktualnog državnog vodstva u tim procesima?
Koliko je politička korupcija duboko umrežena u hrvatski državni sustav?
Zašto su Hrvati iz tzv. dijaspore nepoželjni investitori?
Kako se Hrvatima u inozemstvu otežava izborno pravo?
Jesu li Hrvati u inozemstvu za aktualnu državnu vlast još uvijek u statusu ‘neprijateljske emigracije’?
Zašto se u Hrvatskoj provodi plan ‘ispranih mozgova’?
Zašto se ne napravi ekshumacija stradalih u logoru Jasenovac?

Zašto se o hrvatskoj povijesti, o razdoblju Drugog svjetskog rata govori jednostrano?
Kakav je to povijesni sud koji se temelji isključivo na navodima ‘optužbe’?

Koliki je utjecaj SPC-a na srpsku politiku?
Je li posjet srpskog predsjednika Vučića bio dobar potez predsjednice Grabar Kitarović?

Tko su ‘ustaše’ koji legalno djeluju u političkom životu Australije?
Zašto su za vrijeme Jugoslavije, mediji u Australiji Hrvate prikazivali kao teroriste?

‘Afera šestorice’, lažno optuženih i na dugu robiju osuđenih Hrvata u Australiji ovih dana je dobila svoj epilog raskrinkavanja lažne optužbe. Kako to da se o tom slučaju u Hrvatskoj gotovo ništa ne zna?
Jesu li današnje službene verzije povijesti, pogotovo razdoblja Drugog svjetskog rata prepune kleveta protiv hrvatskog naroda?

Odgovore  a ova i druga pitanja, dobiti ćete na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari