Pratite nas

Pregled

Bruna Esih Anki Mrak Taritaš: Jesu li zaista četke za WC u Gunji koštale 200 kuna po komadu?

Objavljeno

na

Tko ima šanse ući u drugi krug bitke za Zagreb? Tko će kontrolirati proračun veći od budžeta svih gradova, općina i županija zajedno? U emisiji Otvoreno na HRT-u je gostovalo sedmero kandidata za gradonačelnika Zagreba:

Bruna Esih, Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek, Ivan Lovrinović, Drago Prgomet, Marko Sladoljev, Tomislav Tomašević.

Na samom početku Bruna Esih je na upit o zalaganju za promjenu imena Trga maršala Tita kazala da ona tu temu uopće ne forsira, ali je novinari uvijek pitaju za to. Rekla je da od tog pitanja ne misli bježati te je pozvala i ostale kandidate da se izjasne. Nadovezao se Drago Prgomet rekavši da je Gradski odbor HDZ-a bio jasan oko toga kada je podnio zahtjev za promjenu imena.

Anka Mrak Taritaš dotaknula se prosvjednog skupa na Savici, koji po njoj, pokazuje majku svih problematika u Zagrebu. Poslužila se i nogometnim riječnikom: prvo poluvrijeme je bio Cvjetni, drugo Britanski trg, a sada smo u nadoknadi sa Savicom i izgradnjom parka. Tomislav Tomašević rekao je da ga to sve podsjeća na Varšavsku ulicu i Cvjetni trg, kada je također stao pred Bandićeve bagere.

> Anka Mrak Taritaš i obnova kuća u Gunji pod istragom DORH-a?

Problem odlaganja otpada nametnuo se kao jedna od glavnih tema. Tomašević je kazao da je Zagreb prema izvješću Europske komisije zadnji grad Europske unije po odvojenom prikupljanju otpada. Zagreb je europska prijestolnica smeća, rekao je. Smatra da je zatvaranje Jakuševca jedna od ključnih stvari. Lovrinović je rekao da mu je žao da se ne govori o novoj tehnologiji-ultra visokotemperaturnoj hidrolizi.

Mrak Taritaš je naglasila da se i razvrstani otpad često naposljetku ubacuje u jedan te isti kamion koji ide na Jakuševac. Švaljek se zalaže za kružnu ekonomiju. Istaknula je da se 80 % otpada može iskoristi kao sirovina, dok bi samo manji dio trebao završavati na Jakuševcu. Esih smatra da Jakuševac nije samo ekološki nego i etički problem jer to govori o odnosu prema čovjeku i prema prirodi. Istaknula je da je veliki problem i pitanje pitke vode u gradu, s obzirom da vodostaj Save pada. Sladoljev je kazao da ne bi volio da problem gospodarenja otpadom završi kao problem s razdjelnicima.

> Anka Mrak Taritaš i zloporaba ovlasti: Proračun Grada Zagreba – s koliko novca bi raspolagao novi gradonačelnik?

Gosti su se dotaknuli i prometa u Zagrebu. Marko Sladoljev istaknuo je da Most u programu ima izgradnju Jarunskog mosta. Za taj bi projekt većinu sredstava mogli dobiti iz EU fondova, a njime bi se riješio problem gužvi u gradu, tvrdi.

Njegova prva odluka kao gradonačelnika bila bi ukidanje naknade vijećnicima u mjesnim odborima jer, kako kaže, Zagreb ima 1400 plaćenih političara koji ne odlučuju o ničemu.

Ivan Lovrinović istaknuo je kako nitko ne iznosi podatke o prezaduženosti grada. Prva točka njegova programa je ozdraviti gradske financije, a smatra da je potrebno donijeti i svojevrsni Lex Holding.

Dragi Zagrepčani, što bi rekao jedan bivši premijer- mi smo u banani, kazao je Lovrinović.

Sandra Švaljek rekla je da su svi svjedočili razlici upravljanja gradom u vrijeme kada je ona mijenjala Bandića. To je bilo bez pompe i samopromocije i sve je dobro funkcioniralo. Istaknula je kako je ona tada provela prvi i jedini natječaj za Upravu Zagrebačkog holdinga. Na upit o zaposlenju njezina supruga u Gradu, odgovorila je da je on ondje radio 2 mjeseca i da su shvatili je to bila greška. Jedna od točaka njezina programa je financijsko podupiranje rekreativnog sporta među mladima.

Mrak Taritaš smatra da su tri ključne teme s kojima će se budući gradonačelnik morati suočiti- problem otpada, prometa i obrazovanja. Prema njoj, osnovno je promijeniti način upravljanja. Nadodala je da gradu Zagrebu nedostaje Muzej neispunjenih obećanja.

Prgomet je naglasio kako je Zagreb jedini grad u Europi koji svoje mostove, fasade i prometnice gradi iz budžeta. Na raspolaganju ima 970 milijuna kuna iz EU fondova, a niti jedan projekt za povlačenje novca, tvrdi. Kao neke od glavnih točaka svog programa istaknuo je izgradnju dječje bolnice i osiguravanje standarda u dječjim vrtićima.

Bruna Esih kazala je da bi ona nakon Bandića uvela moratorij na fontane. Smatra da na čelo Zagreba treba doći potpuno nova ekipa koja će gradom znati stručno, zakonito i nacionalno upravljati. Svoju suparnicu Mrak Taritaš podbola je na račun afere oko obnove kuća u Gunji.

Zanima me jesu li zaista četke za WC u Gunji koštale 200 kuna po komadu, pitala je. Mrak Taritaš joj je odgovorila da to nisu ispostavljali u sklopu obnove.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari