Pratite nas

Intervju

Bruna Esih: ‘Bujanec stoji iza raskola NZH’

Objavljeno

na

Uvijek je bilo sukoba u hrvatskim strankama, ali možda niti u jednoj do razlaza nije došlo tako naglo kao u Neovisnima za Hrvatsku. Javnost je svjedočila političkom skladu Brune Esih i Zlatka Hasenbegovića, a onda su njih dvoje odjednom otišli svatko na svoju stranu. Predsjednica stranke Bruna Esih tvrdi da su korijeni konflikta iz razdoblja kampanje za Europski parlament i da u svemu ulogu ima i Velimir Bujanec, piše Novi List. Donosimo ulomak iz današnjeg intervjua:

– Znakovito je da je o situaciji u našoj stranci, o meni osobno, u ponedjeljak navečer za RTL televiziju govorio medijski mag Velimir Bujanec. Pritom je branio Zlatka Hasanbegovića. A sve je to započelo u kampanji za europske izbore. Iza svega stoje ljudi koji nemaju, na prvi pogled, veze ni s Hasanbegovićem ni s Hrvatskim suverenistima.

– Bujanec je potaknuo sukobe u vašoj stranci?

– Zašto bi ga se inače sada pitalo o tome? Tko je on da bi davao izjave za RTL i druge medije, ako nije sudionik ove priče? Bujanec je Hasanbegovićev dugogodišnji prijatelj, a tijekom protekle kampanje prijetio nam je apsolutnim zatvaranjem svog velikog medijskog prostora ako ne pristanemo na koaliciju sa suverenistima. I to je učinio. Već u vrijeme kampanje slušala sam iz različitih izvora kako će se nakon izbora ići na moju političku eliminaciju. Premda je Predsjedništvo stranke, neovisno o tonu naših rasprava, uvijek donosilo jednoglasne odluke. Ne samo to, nego niti jedan član Predsjedništva, uključujući i Hasanbegovića, nije prije tih izbora rekao javno ništa što bi bilo u suprotnosti s odlukama tog tijela o (ne)suradnji sa suverenistima. Proziva se mene da sam bila protiv, a Tomislav Jonjić, koji je sada uz Hasanbegovića, bio je najžešći oponent ujedinjavanja sa suverenistima i šef naše kampanje koji je kreirao sve naše medijske poruke. Ovo što se sada događa odjeci su kampanje za europske izbore, ali ne samih rezultata.

– Da ste na njih išli sa suverenistima i Ružom Tomašić, možda biste osvojili jedan zastupnički mandat.

– Možda, to su tvrdili oni koji su se zalagali da uđemo u tu priču, premda je ona u startu bila neprincipijelna. Krenuli smo u formiranje Neovisnih za Hrvatsku kako bismo pridonijeli okrupnjavanja nama svjetonazorski bliske političke scene. Ali, iza ovoga sa suverenistima bili su neprincipijelni dogovori o tome tko će kasnije kome što ponuditi i nismo u to htjeli ući. To nisu bila čista posla.

– I što se zbivalo poslije izbora?

– Hasanbegović je na sjednici Predsjedništva 28. svibnja rekao da želi biti predsjednik stranke i da ako ne bude tako, on neće više biti dio te naše priče. Nikakvo nam obrazloženje nije iznio. I na toj sjednici i idućih tjedana neki od nas upozoravali smo ga daje to neozbiljno, da će naši politički protivnici likovati, ali ništa nije prihvatio. Njegovje stav bio ili će biti predsjednik ili odlazi.

– Nikad se prije niste s njim u nečem neslagali?

– Valjda ne postoje dvije osobe koje se u svemu slažu. Bilo je naših rasprava, pa i glasnih, oboje smo temperamentni i ustrajemo u svojim stavovima. Bilo je, znači, između nas dvoje određenih razmimoilaženja. Ali, ponavljam, sve su naše odluke bile jednoglasne, a i u javnosti su nam se izjave podudarale.

Jeste li bili spremni biti protukandidatkinja Hasanbegoviću na izborima za predsjednika stranke?

suverenistima bili su neprincipijelni dogovori o tome tko će kasnije kome što ponuditi i nismo u to htjeli ući. To nisu bila čista posla. _

I što se zbivalo poslije izbora?

Hasanbegović je na sjednici Predsjedništva 28. svibnja rekao da želi biti predsjednik stranke i da ako ne bude tako, on neće Više biti dio te naše priče. Nikakvo nam obrazloženje nije iznio. I na toj sjednici i idućih tjedana neki od nas upozoravali smo ga daje to neozbiljno, da će naši politički protivnici likovati, ali ništa nije pn’hvatio. Njegovje stav bio ili će biti predsjednik ili odlazi.

– Nikad se prije niste s njim u nečem neslagali?

– Valjda ne postoje dvije osobe koje se u svemu slažu. Bilo je naših rasprava, pa i glasnih, oboje smo temperamentni i ustrajemo u svojim stavovima. Bilo je, znači, između nas dvoje određenih razmimoilaženja. Ali, ponavljam, sve su naše odluke bile jednoglasne, a i u javnosti su nam se izjave podudarale.

– Jeste li bili spremni biti protukandidatkinja Hasanbegoviću na izborima za predsjednika stranke?

– Naravno, premda mi je mandat trebao trajati još dvije godine. Predsjedništvo je 31. svibnja donijelo odluku o tome da će Sabor biti izborni, a ne izvještajni. Već sam 28. svibnja rekla Hasanbegoviću, prijatelju, ako ti tako želiš, imat ćemo izborni Sabor. I krenule su, barem sam ja to tako doživljavala, najnormalnije pripreme za taj Sabor. Pokazalo se, međutim, da nisam bila u pravu. Vrlo sam brzo upozorena da je Predsjedništvo prekršilo Statut, jer su iz izbornog procesa izbačeni ljudi koji bi po svom položaju u stranci trebali biti delegati na Saboru. Na Predsjedništvu sam rekla da ću zatražiti neovisno mišljenje jednog odvjetničkog društva, koje je bilo nepristrano, svakako nepristranije od Jonjića koji je trebao biti kandidat na izborima. U tom se mišljenju konstatira da je Statut doista teško prekršen, ali Predsjedništvo svejedno nije htjelo promijeniti odluke temeljem kojih su pojedinci protustatutarno onemogućeni da budu delegati na Saboru. Ipak, pripreme za taj skup su nastavljene. Naše županijske organizacije trebale su odrediti delegate, Zagreb koji vodi Hasanbegović na sjednici 7. srpnja. Došla sam na taj sastanak, srela sam Hasanbegoviéa, ali je on, zajedno s glavnim tajnikom, zatim otišao i nisu se vratili. Sjednica nije održana, a oni su mi tvrdili da jest i da su delegati izabrani, iako mi nikad nisu dostavili dokumente o tome. Sve su druge županijske organizacije sve uredno napravile osim Zagreba, koji je trebao imati 19 delegata.

– Uglavnom, u ponedjeljak su bila dva Sabora.

– Ne, samo jedan. Ja sam kao predsjednica odlučila da će Sabor biti u Zadru, jer je to bilo najpogodnije budući da su nam najjužniji delegati iz Imotskog. Hasanbegović i njegovi istomišljenici iz zagrebačke organizacije sastali su se u Zagrebu, a pridružilo im se i nekoliko članova Predsjedništva. Kvorum sigurno nisu imali, čega su i sami svjesni, pa više ni ne tvrde da im je to bio izborni Sabor. Mi smo u Zadru imali kvorum.

– I izabrali ste novo vodstvo.

– U sjedište stranke je pristigla 21 kandidatura, uključujući i ona Hasanbegovićeva za predsjednika, i sva sam ih htjela na Saboru staviti na glasovanje. Ali, Hasanbegović je zabranio isticanje njegove kandidature, kao i ostali koji su se okupili u Zagrebu. Izvještaj o održanom Saboru i imena izabranih članova vodstva stranke dostavit ćemo Ministarstvu uprave, kao što to svaka stranka uvijek čini. Uvjerena sam da će zaključak Ministarstva biti da je sve bilo u skladu sa Statutom. No, ipak je za sve nas ovo neugodna užasavajuća situacija.

– Hasanbegović insinuira da vi odrađujete nešto za HDZ.

– Poznato je kakav je bio moj odnos s HDZ-om, u čijem sam Klubu bila samo do lokalnih izbora.

– HDZ je demantirao vašu izjavu da vam je Plenković nudio visoke pozicije u HDZ-u.

– Samo neka demantiraju, nikome nije stran njihov modus operandi. Dobila sam na izborima 2016. u prvoj jedinici najviše preferencijskih glasova nakon Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Dan poslije izbora, Plenković me pozvao u svoj ured i hvalio je moj izvrstan rezultat. Govorio mi je da je moja budućnost u HDZ-u i molio me da se učlanim. Rekao je da će mi osobno na press konferenciji uručiti iskaznicu HDZ-a. Ali, ja sam mu spomenula Hasanbegovića, svog najboljeg prijatelja još od dana kad smo 2001. zajedno kročili u Institut Ivo Pilar. Nikad ga se ne bih odrekla. Plenković mi je dao do znanja da Hasanbegović u njegovoj Vladi neće ostati ministar kulture. Kad mi netko nudi neprincipijelne dogovore, ja mu se odmah zahvalim. Mene to ne zanima, bez obzira na to dolaze li ponude od Andreja Plenkovića, Velimira Bujanca, Mate Radeljića ili bilo koga drugog. Nisam u politici kako bih liječila vlastite frustracije nego da pokušam na častan način mijenjati neke stvari.

– Imaju li Neovisni za Hrvatsku budućnost?

– Članstvo je izbezumljeno zbog ovog. Konstantno im se imam potrebu ispričavati. Bila sam spremna prijeći preko nečije samovolje i samoživosti zbog održavanja stanke, ali morala sam u ovom slučaju štititi zakonitost. Imamo mi budućnost, ali šteta je počinjena i moramo spašavati što se da spasiti. Nedavno su predstavnici sve naše 22 podružnice došli u sjedište stranke i molili Hasanbegovića da ne radi to, ali uzalud. Svi su oni u Zadru bili uz mene i nastojat ćemo spasiti Neovisne za Hrvatsku.

– Hasanbegović je i dalje član stranke.

– Naravno da je. Od ponedjeljka imamo Časni sud, koji će odlučivati ako netko prijavi bilo kojeg člana. Ja nemam nikakvih osvetničkih pobuda nakon ne uspješnog pokušaja preuzimanja stranke.

– Što će biti na izborima za predsjednika Republike?

– Ja se neću kandidirati, a podržala nisam nikoga i pitanje je hoću li. Novo predsjedništvo još nije zauzeli stav o tome.

Novi List.hr

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Intervju

Davor Ivo Stier ide na HDZ-ovu listu

Objavljeno

na

Objavio

Davor Ivo Stier ipak će se naći na izbornoj listi HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici.

Stier kaže da je najgore što se Hrvatima može dogoditi da se u ovakvoj situaciji stave u ruke SDP-ova Davora Bernardića pa zove desne birače da ne rasipaju glasove.

Nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, vi ste još jedini “aktivni” iz pokera izazivača koji nisu uspjeli pobijediti Andreja Plenkovića i bit ćete na izbornoj listi?

Unutarstranački izbori zapravo su dokaz snage koju je imao HDZ da ode korak dalje u jačanju unutarstranačke demokracije, puno više nego ostale stranke u Hrvatskoj. Moja je poruka konstantno bila da nakon toga moramo svi zajedno raditi na pobjedi HDZ-a na parlamentarnim izborima. Sada to obećanje želim ispuniti.

Vama aktualni vrh stranke, vidimo, nije uzeo za zlo protukandidaturu, što je valjda normalno. Međutim, drugi su otpali, za njih nije bilo mjesta, evo Penava je i otišao iz HDZ-a?

Mene je predložila županijska organizacija HDZ-a Zagrebačke županije, a liste se tek moraju sastaviti idućih dana. Na središnjim je tijelima stranke da obave taj dio posla.

Prevladava mišljenje da će na izbornim listama HDZ-a manjkati ljudi iz desnog političkog krila i da Plenković tu ima problema u sastavljanju lista. Na izborima 2016. godine takvi su osvajali mnogo glasova. Prijeti li opasnost da sada HDZ prođe lošije jer neće kandidirati takve članove?

HDZ pobjeđuje kada okuplja. Uvijek sam isticao da u HDZ-u treba biti mjesta i za one nešto liberalnije i za one nešto konzervativnije, no ujedinjene kad je riječ o programskim načelima stranke. Uvjeren sam da će tako biti sastavljene i izborne liste. Naravno, to je odluka koju moraju donijeti ljudi koje je članstvo demokratski izabralo da budu u vrhu stranke. No vjerujem da će sastav tih lista pokazati kadrovski i politički potencijal stranke i na ovim parlamentarnim izborima.

Čini li vam se da doživljavamo određeni deja vu? Sjećamo se vašeg stava na predsjedničkim izborima da HDZ-u nije u interesu rat s Miroslavom Škorom, nego sa SDP-om. Nisu uvažili te argumente i znamo kako je završilo, na Pantovčaku je osoba iz SDP-a.

Ova kampanja jasno je definirana i naš je glavni suparnik SDP i lijeva koalicija. E, sada je važno naglasiti i da je realno očekivati da će samo HDZ ili SDP moći dati mandatara. I zato bi svako rasipanje glasova od centra pa nadesno moglo zapravo pomoći SDP-u da prema izbornom sustavu (D’Hondtu) dođe do pozicije da on predlaže mandatara. Zato ću ja učiniti sve što je u mojoj moći da HDZ bude jasan pobjednik ovih parlamentarnih izbora. Biramo zapravo hoćemo li u ovoj situaciji, kada se svijet suočava s najvećom ekonomskom krizom od 1929. godine, za mandatara imati Andreja Plenkovića ili Davora Bernardića. A tu dvojbi nema. S obzirom na iskustvo, spremnost, na vođenje hrvatske Vlade u ovim izazovnim vremenima, Plenković je u velikoj prednosti.

Sada je situacija za desnu opciju čak lošija nego na predsjedničkim izborima jer ovdje postoje tri političke snage koje će se međusobno trošiti – HDZ, Škoro i Most, i tu će sigurno biti dosta tzv. palih glasova.

Očito postoji napetost između Domovinskog pokreta i Mosta, ali ključno je pitanje ovih izbora tko će dati mandatara koji će voditi Hrvatsku u trenutku kada cijeli svijet ulazi u najveću ekonomsku krizu u posljednjih sto godina. Ne bih želio da se u Hrvatskoj dogodi situacija kao na primjer u Španjolskoj, u kojoj su socijalisti pobijedili Pučku stranku i došli na vlast jer su se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipali kod stranaka Ciudadanos i Vox. Danas su ti demokršćanski i konzervativni birači nezadovoljni socijalističkom vladom. Iz tog primjera, ali i iz vlastitog iskustva, na predsjedničkim izborima 2019. moramo izvući pouku.

Jeste li vi ostali u igri djelomično i stoga što bi u skoroj budućnosti shodno rezultatima izbora moglo doći do pregovora sa Škorinom listom, u čemu biste vi mogli imati važnu ulogu s obzirom na to da među vama vlada elementarno povjerenje?

Moja uloga i moja želja jasna je pobjeda HDZ-a na parlamentarnim izborima. To je jedina garancija da ljevica neće imati potpunu dominaciju u političkom sustavu, od Pantovčaka do Banskih dvora. Jasna pobjeda HDZ-a ključna je da Hrvatska brzo nakon izbora dobije snažnu i funkcionalnu vladu koja će se uspješno suočiti s velikim ekonomskim izazovima koji su pred nama, baš kao što se uspješno suočila s koronavirusom.

Dakle, bit će najvažnije dobiti barem zastupničko mjesto više jer će predsjednik Zoran Milanović, koji je na Pantovčak stigao iz lijeve opcije, najprije pozvati SDP da proba sastaviti Vladu ako osvoji najveći pojedinačan broj zastupnika. Ili će se čekati tko prvi skupi 76 ruku?

Sustav funkcionira tako da, ako se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipaju i fragmentiraju, SDP-ova lijeva koalicija može dobiti tzv. rubne mandate i onda biti u poziciji predložiti mandatara za sastavljanje Vlade. Međutim, to se neće dogoditi jer će HDZ ponuditi politiku i kandidate koji mogu dobiti većinsku potporu hrvatskih ljudi na parlamentarnim izborima.

Je li se uopće trebalo dogoditi da HDZ sam sebe zapravo hendikepira odbacivanjem desnog krila i stigne li se to još zakrpati putem izbornih lista?

HDZ će i dalje imati potrebnu širinu da okupi većinu hrvatskih ljudi. Ako se pod desnim misli na očuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta, HDZ se tu ne da natkriliti nikome. Tu su rezultati razborite i uspješne državotvorne politike, a ne samo retorika. Na tragu Tuđmanova inauguracijskog govora 30. svibnja 1990. godine, hrvatski suverenitet osnažujemo jačanjem pozicija u Europi, a ne protiv EU i NATO-ova saveza. Ovih deset milijardi eura koje je Hrvatska osigurala u Europi za suočavanje s ekonomskim posljedicama koronavirusa samo su jedan konkretan primjer suvremene suverenističke i državotvorne politike na djelu. Primjer politike HDZ-a nasuprot dokazanoj nesposobnosti bivše SDP-ove Vlade u korištenju fondova EU. Isto tako i primjer demokršćanske politike, jer nasuprot i socijalistima i radikalnoj desnici kršćanska se demokracija zauzima za jačanje nacionalnih država koje će u slobodnoj i ujedinjenoj Europi primijeniti logiku suradnje umjesto sukoba.

Uspješno upravljanje koronakrizom i sprečavanje da hrvatsko gospodarstvo padne u ambis – hoće li to biti dovoljno da birači to nagrade, hoće li se toga birači sjetiti kada budu glasali ili Plenkoviću prijeti sudbina Churchilla?

Hrvatski ljudi cijene uspjeh Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, ali time nisu riješeni svi izazovi. Ne smijemo se zavaravati, pred nama je razdoblje koje traži državotvornu i razboritu politiku koja najprije mora obraniti, a onda i obnoviti hrvatsku ekonomiju. Sjetimo se posljednje velike globalne recesije prije desetak godina i kako su se druge europske države oporavljale dok smo mi padali tijekom SDP-ove Vlade. Hrvatski će građani 5. srpnja morati odlučiti hoće li vođenje države povjeriti Plenkoviću ili Bernardiću. Znam da ima građana koji su nezadovoljni nekim aspektima rada naše Vlade. Ni ja se nisam u svemu slagao s vrhom svoje stranke. Međutim, bio bih neodgovoran kad bih umanjio ili zanemario važnost ovog trenutka za Hrvatsku i njezinu budućnost. Hrvatska nema vremena za eksperimente. Sasvim sigurno ne u ovim okolnostima. Zato ću učiniti sve što mogu da HDZ pobijedi na izborima.

Jesu li za HDZ otežavajuća okolnost afere s palim ministrima, kao i ova aktualna vezana za uhićenja viđenijih HDZ-ovaca u državnom aparatu? Kako će se ova posljednja uhićenja odraziti na vaše birače, pozitivno ili negativno?

Uvijek je dobro vrijeme za borbu protiv korupcije, bez obzira na to kako se uhićenja mogu odraziti na mišljenje birača. U prvom redu mora biti interes države, a tek onda stranke. A poruka da nema nedodirljivih pokazuje privrženost Vlade jačanju pravne države. Vjerujem da hrvatski ljudi to cijene i očekuju nastavak borbe protiv korupcije i klijentelizma.

Baš ste vi godinama bili poznati po naglašavanju borbe protiv klijentelizma i korupcije u stranci i čak se taj vaš stav doživljavao kao jedan od razloga što ste lošije prošli na unutarstranačkim izborima. No izgleda da ste bili u pravu kad ste tražili borbu protiv korupcije.

Kad sam napisao “Novu hrvatsku paradigmu” i tijekom svih mojih javnih nastupa, uvijek sam naglašavao da su i klijentelizam i korupcija društveni problem. Ne tek problem jedne političke grupacije nego uistinu cijelog društva. I da se ti problemi moraju riješiti strukturno. Ova sadašnja antikorupcijska akcija u sektoru energetike pokazuje da se pravna država bori i obračunava s kriminalom i to treba pozdraviti.

Pitanje je bilo i jeste li zadovoljni što ste očito bili u pravu kad ste upozoravali na klijentelizam i korupciju?

Energetika je strateški sektor za državu koji umnogome određuje njenu geopolitičku poziciju. Korupcija i klijentelizam nisu dopustivi nigdje, ali posebno su opasni u tako osjetljivom sektoru, jer se preko njega može utjecati na strateško usmjerenje zemlje. Stoga ne bi bilo razborito da ovu antikorupcijsku akciju gledam u kontekstu neke osobne satisfakcije. Nisam za nju zaslužan ili odgovoran. Prije bih rekao da je ona dodatni razlog za moj angažman u potpori HDZ-u na ovim izborima, a povrh toga u izgradnji hrvatske države koja će biti čvrsto usidrena na političkom Zapadu.

Je li vam itko u stranci rekao: “Stier, bio si u pravu”?

To nije potrebno.

Jeste li unutar vrha stranke i s Plenkovićem razgovarali o tome na što će se HDZ orijentirati u drugom mandatu osvojite li opet vlast?

Obrana i obnova hrvatske ekonomije bit će glavna zadaća u ovoj situaciji bez presedana u svjetskoj povijesti. HDZ je u tom smislu instrument za uspjeh hrvatske države, kao što je bio i alat za njeno stvaranje. Prava pokretačka snaga u našim je ljudima i vjerujem da oni žele učinkovitu vlast, a ne eksperimente, ideološke podjele i stagnaciju koju smo imali za vrijeme vladavine SDP-a. Zato gledam s optimizmom ne samo na sljedeće parlamentarne izbore nego i na budućnost Hrvatske,  rekao je Stier za Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ministar financija neizravno potvrdio da će biti na HDZ-ovoj listi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak navečer je bio gost RTL-a Danas u kojem je objasnio kome će ići prve milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za potporu gospodarstvu, koliko ljudi danas ovisi o državnom proračunu, a bilo je riječi i o nadolazećim parlamentarnim izborima.

Na pitanje ima li Hrvatska plan kome bi išle prve milijarde, Marić je odgovorio: “Ima i mora ga biti”.

– Sjećate se kada je izbila korona, onda smo razgovarali o našim mjerama i jesmo li ih donijeli na vrijeme, kasnimo li i slično. Dakle, fokusirali smo se na kratki rok, odnosno da treba spasiti radna mjesta i osigurati likvidnost za funkcioniranje cijelog sustava, države i njenih institucija i gospodarstva. No, tada smo rekli i da treba razmišljati o onom danu poslije, kada krenu relaksacije mjera, rekao je Marić.

– Sada imamo jedan zaista izdašan financijski okvir koji nam kao zemlji članici daje jedan prostor da se na adekvatan način sve to skupa pripremi i da se izvori sredstava iskoriste na najbolji mogući način, poručio je Marić.

Na konkretno pitanje kamo i kome bi išle te prve milijarde, ministar Marić je kazao da su to s jedne strane javne investicije i sektor države “koji daje jedan okvir, horizontalni za sve”.

– S druge strane, to su poticaji poglavito privatnim investicijama. One su uvijek te koje bi trebale biti ključ svakog gospodarskog, ne samo oporavka, nego i rasta, kazao je ministar financija.

– Još jedna vrlo važna stvar je da ovo nije samo Fond oporavka, nego i otpornosti. Moramo računati s tim da je moguće da, ne možda virus, nego bilo kakva druga kriza, opet u budućnosti dođe, upozorava Marić.

Ističe da ova Europska komisija snažno propagira zelenu i održivu ekonomiju te da su to stvari na koje i Hrvatska treba staviti naglasak.

– Dobro je da je u ovome planu oporavka i samom fondu predviđen značajan dio sredstava koji bi išao i prema malim i srednjim poduzetnicima, ali i općenito prema sektoru poduzetništva. Bilo u obliku bespovratnih sredstava ili povoljnih zajmova uz jamstva Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda. To je ono što se stvara kao ključ cijele ove priče jer u konačnici koliko god smo danas možda svi fokusirani na sustav zdravstva, obrazovanja, digitalne transformacije države i javne uprave i slično, ne možemo zanemariti gospodarstvo koje je kralježnica države, kazao je Marić.

Potvrđuje da su svibanjski porezni prihodi na razini polovine prošlogodišnjih, a da su doprinosi 25 posto niži.

Na komentar SDP-ovca Borisa Lalovca da bi manjak tijekom ljeta mogao biti 15 milijardi kuna, Marić je kazao da je to procjena bez punog saznanja o tome kako će se odvijati kriza.

– Kada smo predstavljali rebalans proračuna, za ovu godinu je naša procjena bila negdje 23 milijarde kuna manje poreznih prihoda nego je bilo originalno planirano. No i tada smo rekli da sve ovisi o razvoju situacije. Imali smo neke naše interne scenarije koje smo kao prepostavke uzimali u makroekonomski model koji su, između ostalog, podrazumijevali neku dinamiku relaksacije, kaže Marić te dodaje da sada praktički dolazimo u sferu da smo otvorili sve što je bilo zatvoreno.

O državnom proračunu, kaže ministar, danas ovisi 250.000 zaposlenih, 1,1 milijun umirovljenika i sada gotovo 600.000 na Vladinim mjerama pomoći.

– No, najvažnije je da smo javne financije uspjeli staviti pod kontrolu i konsolidirati i uravnotežiti. Imali smo i viškove tri godine zaredom. Tako da kada se dogodila ova kriza proračun je mogao i može podnijeti ovakve velike šokove. Zaista govorimo o velikim brojkama, kaže Marić za RTL Danas.

Misli da je opravdao povjerenje koje je dobio i od HDZ-a i od birača na prošlim izborima. Nije htio nedvojbeno potvrditi da će biti na HDZ-ovoj listi, ali poslao je znakovitu poruku.

– Smatram da su idući izbori za nas koji smo obnašali funkcije izvršne vlasti, svojevrsno podnošenje računa. Da vidimo jesmo li opravdali to povjerenje, zaključuje Marić koji nije htio nagađati vidi li se kao ministar financija ako Plenković dobije drugi mandat.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari