Pratite nas

Politika

Bruna Esih je nova / stara predsjednica Neovisnih za Hrvatsku

Objavljeno

na

Bruna Esih u ponedjeljak je u Zadru ponovno jednoglasno izabrana za predsjednicu stranke Neovisni za Hrvatsku, nakon tri sata zasjedanja delegata iza zatvorenih vrata na Višnjiku.

Podsjetimo, Predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih i politički tajnik i glasnogovornik stranke Zlatko Hasanbegović danas su održali dva zasebna izborna sabora. Hasanbegović u Zagrebu, a Esih u Zadru.

“Apsolutno tvrdim da je ovo jedini koji je legalan i statutaran”, rekla je ranije danas Bruna Esih.

“Na izbornom saboru u Zadru, koji je napravljen prema statutu i svim zakonima, potvrđeno je da sam ja još uvijek aktualna predsjednica Neovisnih za Hrvatsku, izabrali smo novo predsjedništvo i članove središnjih tijela stranke”, izjavila je Esih u Zadru nakon izbornog sabora stranke.

Paralelno se održavao i sabor stranke u Zagrebu, za što je Esih ranije rekla kako je “potpuno jasno da se tu radi o pokušaju nezakonitog preuzimanja stranke”.

“Bez obzira na to koliko nas je ovo poljuljalo, moramo biti još jači i dokazati se na terenu svojim radom. Jer svi sabori bez tih rezultata ništa ne znače” poručila je.

Na pitanje novinara kakva je sudbina Zlatka Hasanbegovića u stranci, Esih je odgovorila da uopće ne zna što se sve događalo u Zagrebu.

“Za svoju sudbinu u životu općenito ljudi su sami zaslužni. Odrasli smo ljudi, donosimo odluke i stvari s kojima se moramo nositi, jer ako ne možemo, onda ne zaslužujemo zvati se političarima”, istaknula je Esih.

Uoči izbornog sabora u Zadru poručila je da se niti jedan stranački sabor ne može održati ako nema kvoruma i da saboru u Zadru prisustvuje pet od šest županijskih organizacija.

Šestu, kaže, predstavlja gradska organizacija Zagreba, na čijem je čelu njezin protukandidat Zlatko Hasanbegović.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Crobarometar: Zemlji se vratio optimizam, ali i potpora vladi

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Milanović je najpopularniji, ali i političar od kojeg građani na početku mandata nemaju velika očekivanja. Naime, za sada njih 51 posto misli pozitivno. Zanimljivo, prije 5 godina i pobjede sličan rejting kod birača imala je i Kolinda Grabar-Kitarović o kojoj je te 2015. pozitivan dojam imalo 52 posto ispitanika. Ali je zato 2010., kada je pobijedio, Ivo Josipović imao potporu od 72 posto, rezultati su to Crobarometra kojeg donosi Dnevnik Nove TV.

Milanović je najpopularniji, a Kolinda Grabar- Kitarović funkciju napušta s potporom od 45 posto građana, ali 48 posto onih koji o njoj imaju negativno mišljenje.

Andrej Plenković popravio je osobni rejting i sada o njemu pozitivan dojam ima 41 posto ispitanika, a negativan njih 52 posto.

Osobni rejting bolji je i Boži Petrovu o kojem 39 posto građana misli pozitivno, a njih 46 posto negativno.

Davor Bernardić popularniji je početkom 2020., ali daleko od Zorana Milanovića. O njemu pozitivan dojam ima 33 posto, a negativan njih 52 posto.

Milan Badić pak gubi potporu i sada o njemu pozitivan dojam ima 24 posto građana, a negativan 69 posto.

2020. godina donosi oporavak optimizma i sada 28 posto građana misli da zemlja ide u dobrom smjeru, što je jedan od najboljih rezultata posljednjih godina. Ali i dalje 63 posto građana misli da idemo u lošem smjeru.

Vladine politike isto tako sada podupire 31 posto građana, što je jedan od boljih rezultata posljednjih godina, ali i dalje 60 posto građana ne podupire poteze Banskih dvora.

Napomena

Istraživanje je provela agencija ISPOS u sklopu redovitog CROBAROMETRA na 985 građana od 1. do 20. ovog mjeseca. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

(Geo)politički objektiv – Domovinski rat bio je poraz srpske politike i strategije

Objavljeno

na

Objavio

U šestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv Davor Dijanović je razgovarao s Marinom Sabolovićem, magistrom primijenjene geografije, doktorandom na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti na Sveučilištu u Zadru, kolekcionarom službenih odora hrvatskih oružanih formacija, znakovlja i odlikovanja i predsjednikom Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije.

Kako je došlo do realizacije projekta vojnoga muzeja u Bjelovaru? Čime se bavi Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije? Što nam donosi projekt uređenja spomen-doma Barutana u Bjelovaru?

Koja je bila uloga Omega, bjelovarske specijalne policije i 105. bjelovarske brigade u Domovinskom ratu? O čemu možemo čitati u Sabolovićevoj znanstvenoj monografiji „Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990.-1996.“?

Zašto ne može nikada doći do zabrane zastave s prvim “bijelim” poljem? Kakav je odnos mlađih naraštaja prema Domovinskome ratu? Zašto određene strukture kriminaliziraju obrambeni Domovinski rat? Je li Hrvatska srednjoeuropska ili balkanska država?

Zašto se mladi iseljavaju iz Hrvatske? Vrijedi li ostati u Hrvatskoj i boriti se, poslušajte u podcastu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari