Pratite nas

Komentar

Bruna Esih: Jesmo li zaboravili naše Hrvate u Bosanskoj Posavini?

Objavljeno

na

foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/
Sustavno uništavanje Hrvata u bosni i hercegovini

Jesmo li zaboravili naše Hrvate u Bosanskoj Posavini? Zna li itko, osim tek njih samih, kako živi naš narod s druge strane Save? Zanima li ikoga od odgovornih teško stanje u kojemu se nalaze, osobito na onom području koji je u entitetu tzv. RS-a, gdje su Hrvati i katolici od nekadašnjih preko 150 tisuća (prema popisu iz 1991.g) pali ispod 10 tisuća?

Ono što nije uspjelo Osmanskoj okupaciji kroz vjekove, a komunistima nakon Drugog svjetskog rata, nažalost, uspjelo je agresorima nakon zadnjeg rata. Iako su se malobrojni Hrvati vratili u svoju djedovinu i obnovili svoje kuće bez ičije pomoći, vlasti tzv. RS-a čvrsto su namjerile trasu plinovoda i autoceste Banja Luka – Doboj – Bijeljina – Rača – Beograd postaviti upravo kroz ta povratnička hrvatska mjesta: Garevac, Donji Kladari i Čardak kod Modriče.

Provedba ove sulude i zle namjere mještanima spomenutih sela značila bi potpuno i konačno uništenje. Srušilo bi se 80 obnovljenih domova te za povratak trajno onemogućilo još 140 obitelji. Srušene bi bile škola i župna kuća u Garevcu odmah pored crkve. Za izgradnju autoceste postoji alternativa lijevo ili desno od sela, ali postoji i volja za istrebljenjem Hrvata. Politika koja stoji iza ovoga plana našem narodu ne može oprostiti što se i dalje nazivaju Hrvatima, što ispovijedaju vjeru kao katolici i, konačno, jer žele ostati u svom domu, na svojoj zemlji, u svom zavičaju.

Ovim putem upućujem apel institucijama Republike Hrvatske da bez odlaganja djeluju te omoguće nužnu i Ustavom zajamčenu skrb i brigu Republike Hrvatske prema našem hrvatskom narodu u BiH, jer je Republika Hrvatska dužna skrbiti o Hrvatima izvan RH temeljem članka 10. Ustava RH, stavka 1. i 2. u kojima stoji: „Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. / Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske.“

„Gledaj zlatna polja, našu Posavinu, grobovi su puni njenih sinova. Sa svih strana svijeta dolazile tvrde sile mraka ko’ da narod tamo gine iz meraka…“

Bruna Esih

Josip Jerković: Protivimo se ponuđenoj trasi i stat ćemo uz rame povratnika i naših ljudi

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marko Ljubić: ‘Ondje gdje nedostaju jasni odgovori vlada Pernar’

Objavljeno

na

Objavio

U sisačkoj bolnici od posljedica gripe umrlo je do sada deset osoba, doznajemo od dr. Tomislava Dujmenovića, ravnatelja bolnice u Sisku. To je najveći broj umrlih od komplikacija uzrokovanih gripom u ovoj bolnici.

U teškom stanju zbog gripe i upale pluća još je pet pacijenata koji su na respiratorima. No, stanje je što se tiče pritiska novooboljelih, puno bolje nego prethodnih tjedana, kada je na respiratorima u teškom stanju bilo dnevno od deset do 14 pacijenata. Zbog manjka respiratora bolnica je prije dva tjedna zatražila pomoć Ministarstva zdravstva i Sisačko-moslavačke županije.

Na snazi je još uvijek zabrana posjeta bolesnicima u svim bolničkim odjelima, a iz bolnice i dalje pacijente koji bi ovih dana trebali ići na ranije zakazane pretrage i kontrolne preglede, da ne dolaze u bolnicu ukoliko imaju neke od simptoma gripe, a bolnica će im osigurati naknadni termin.  

Inače, kako je izvijestio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u cijeloj Hrvatskoj do sada je dojavljeno 60 smrtnih ishoda zbog komplikacija nastalih gripom. Najnoviji podaci govore da je sezona gripe dosegnula svoj vrhunac koji uobičajeno traje nekoliko tjedana, nakon čega će broj oboljelih postupno padati, navodi HZJZ u svom redovitom izvješću o gripi. U Hrvatskoj je, zaključno s 3. veljače, službeno registrirano ukupno 39.914 oboljelih od gripe”.

Prethodni citat je iz teksta novinara Mate Piškora, ( Jutarnji list, 07.veljača 2019.godine.) Naslov teksta je glasio: EPIDEMIJA NA VRHUNCU:  U Sisku deset osoba umrlo od gripe

Na stranicama HZZJ ( Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čiji je ravnatelj današnji član kriznog stožera Civilne zaštite Republike Hrvatske u borbi protiv pandemije koronavirusa dr Krunoslav Capak) u travnju 2019.godine piše ovo:

„Ove sezone bilježi se veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija u uspredbi s prethodnim sezonama, pa je tako do sada dojavljeno 113 smrtnih ishoda, dok je u sezoni 2017./2018. bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih. Navedeni podaci upućuju na tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.

Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen.

U Hrvatskoj je, zaključno s 7. travnja 2019. godine, službeno registrirano ukupno 61 017 oboljelih od gripe, od čega su u 14. tjednu pristigle 132 prijave, što upućuje na skori završetak sezone gripe“. Zatim se na istoj stranici navode preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, koja je proglasila aktualnu pandemiju:

Usporedite preporuke s preporukama za ponašanje u krizi s koronavirusom.

10 BITNIH OBRAZACA PONAŠANJA ZA VRIJEME EPIDEMIJE GRIPE

„Svjetska zdravstvena organizacija, a u skladu s njome i naša zemlja ne preporuča zbog situacije s novom gripom nikakva ograničenja u međunarodnom prometu ljudi i roba.

1. Savjetuje se jedino onima koji planiraju neki međunarodni put, da ga odgode ukoliko imaju bolest s temperaturom, dok ne ozdrave.
2. Također se savjetuje ljudima koji se iz inozemstva planiraju vratiti u našu zemlju da taj put također odgode ukoliko su bolesni, do ozdravljenja.
3. Budite na distanci barem 1 metar od osoba koje kašlju ili kišu, te izbjegavajte rukovanje i ljubljenje
4. Izbjegnite pothlađivanje i koristite prikladnu odjeću i obuću prilikom naglih temperaturnih promjena
5. Prekrite lice dok kašljete ili kišete po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu, a nakon toga obavezno operite ruke
6. Perite ruke učestalo s sapunom i vodom u skladu s higijenskim preporukama; te rukama ne dodirujte lice
7. Ako osjetite simptome bolesti ostanite kod kuće i kontaktirajte liječnika telefonom
8 Uslijed povišene temperature dolazi do značajnog isušivanja organizma stoga uzimajte dovoljno tekućine a temperaturu snižavajte lijekovima ili tuširanjem u mlakoj vodi, a pojedine simptome ublažite prikladnim sredstvima (grlobolja –pastile; curenje iz nosa-kapi za nos; suhi kašalj – antitusik)
9 Za bolesnu osobu osigurajte poseban prostor u kući na razdaljini od barem jedan metar od ostalih ukućana; te prostoriju redovito provjetravajte
10 Prema preporuci liječnika u prvih 48 sati od pojave bolesti, moguće je primijeniti protuvirusne lijekove
– Bolesnoj osobi osigurajte samo jednog njegovatelja te ograničite kontakte s ostalim osobama
– Obratite pažnju na teže simptome bolesti i u tom slučaju odmah se javite liječniku (teškoće u disanju i kratkoća daha; bol u prsima; slabost; nemogućnost kretanja i poremećaj svijesti; povišena temperatura više od tri dana; u djece grčevi i teškoće pri buđenju iz sna)“.

Usporedite navedene podatke s podacima o epidemiji koronavirusa danas u Hrvatskoj, a nema razloga po svim dostupnim podacima da je posve isti rezultat usporedbi i u svim drugim zemljama s uređenim  zdravstvenim i državno-političkim sustavima. Prisjetite se mjera koje su tada poduzimale vlade, države, zdravstvene institucije, nije teško, samo je godinu dana vremenski odmak. Prisjetite se tada života u Sisku, u Hrvatskoj.

Tada je puno više, neusporedivo više ljudi i oboljevalo, umiralo, a cijeli svijet je funkcionirao redovno, normalno. Službeni podatak HZJZ da godišnje od gripe ili komplikacija s gripom umire prosječno oko 500 ljudi baš nitko nikada tjekom ove aktualne krize nije spomenuo niti ga pokušao usporediti s aktualnim stanjem ili projekcijama broja oboljelih i umrlih od koronavirusa.  Zašto?

Je li život tada vrijedio toliko malo ili brojčano desetine puta manje nego danas, jesu li države i međunarodna zajednica tada bili toliko beskrupulozni i bešćutni, surovi, a danas, samo godinu dana kasnije naglo se sve promjenilo pa je negdje netko odlučio zaustaviti cijeli svijet i vratiti čovječanstvo u ambijent srednjovjekovlja radi veličanja i spašavanja daleko manjeg broja života?

Jesu li životi postali dragocjenost ili je čovjek postao mizerija, obična manipulativna, trgovačka činjenica?

Jesu li isti ljudi koji su vodili narode svijeta, pa i hrvatski narod, postali toliko sućutniji i drugačiji nego nazad godinu dana?

Konačno, zašto danas Jutarnji list, Večernji, Slobodna Dalmacija, HRT, Nova TV, RTL i svi ostali mediji tzv.mainstreama ne postavljaju pitanja članovima nacionalnog kriznog stožera o ovim egzaktnim činjenicama, zašto se takva pitanja ne postavljaju državama i vladama, političarima, ako im je osnovni motiv informiranje ljudi i stvaranje kritičnog minimuma društveno relevantne svijesti bez koje nije moguće ni demokratsko, ali ni ljudsko društvo?

Naime, izbjegavajući ove i ovakve usporedbe, silno se i s razlogom pojačavaju sumnje u baš sve stupove ljudskoga društva, a otvaraju se vrata i neodgovornim ljudima i egzibicionistima, koji onda koriste izostanak logičnih odgovora i saznanja za konstrukcije različitih vrsta.

Kolokvijalno rečeno, ondje gdje nedostaju jasni odgovori vlada Pernar.

Kako je moguće da smo prošle godine u isto vrijeme bili u crkvama, slavile su se Sv. Mise, a gripa je bila po svim elementima tu, uz nas, kao i svake sezone i godine ranije, bila je smrtonosnija i raširenija po svim raspoloživim podatcima, čak i po projekcijama nego ova danas? Postoji li itko živ tko može danas na približno mjerljiv način usporediti već sada jasne zastrašujuće posljedice pandemije koronavirusa na čovječanstvo u odnosu na posljedice sličnih bolesti i epidemija tjekom desetina godina unazad?

Ova pitanja, a još više mogući odgovori na temelju ovakvih usporedbi strahovito uznemiruju.

Što se to događa?

Ima li danas u čovječanstvu bilo koga tko može ovaj zastrašujući nesrazmjer učiniti približno prihvatljivim, logičnim i dati suvisao odgovor? Jesmo li kao čovječanstvo toliko posrnuli? Gdje je znanost, zašto nema o ovakvivm činjenicama javnih rasparva i dostupnih mišljenja u sredstvima javnoga priopćavanja, na televizijama,a pogotovo u situaciji kad su ljudi u izlozaciji u svojim domovima i primorani su se ravnati isključivo prema informacijama koje im se nude, od čega im uveliko ovisi psihofizičko stanje i budućnost.

Nesagledive posljedice zastoja čovječanstva traže minimalno prihvatljiv logičan i mjerljiv odgovor, s dokazivim argumentima.

Zašto Katolička crkva, papa, biskupi i svećenici ne postave pitanje o ovim zastrašujućim usporedbama i zašto se ne postave primjerom razuma ispred svoje žive Kristove crkve?

O čemu se tu radi?

Marko Ljubić/Maxportal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Pandemija nedemokratskih tendencija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Cijeli tok moderne političke povijesti kreće se između slobode i sigurnosti. Nedvojbeno smo zakoračili u razdoblje u kojem je sigurnost postala dominatna odrednica i prema njoj se ravanaju cijeli politički sustavi i državni aparati. Neporecivo je da se određeni dio sloboda jednostavno mora suspendirati ukoliko se želi postići sigurnost građana i održivost cijeloga društva.

Međutim, teško se oteti dojmu da mnogi politički akteri zloupotrebljavaju traumatičnu situaciju u kojoj smo se zadesili kako bi mimo demokratskih procedura obnašali vlast. Izvanrednost situacije nalaže da se dio tromoga i sporoga demokratsko-birokratiziranoga postupka odlučivanja prenese na mnogo efikasnije modele direktnoga odlučivanja od strane izvršnih vlasti.

U takvoj situaciji pojavljuju se ad hoc izvršna tijela (krizni stožeri) koji akumuliraju različite dimenzije izvršnih ovlasti u jedinstveno tijelo nadležno za upravljanje krizom, ali bez jasnoga modaliteta odnosa prema zakonodavnoj vlasti. I tu dolazimo do problema.

Potpuno ignoriranje zakonodavne grane vlasti ili neuvažavanje njezinih postupaka odlučivanja otvara ogromnu sivu zonu političkoga djelovanja. Na skoro intuitivnoj razini već je moguće procijeniti koji politički subjekti koriste tu sivu zonu radi povećavanja vlastitih ovlasti ili nesputanoga djelovanja radi ostvarivana partikularnih ciljeva.

Ukoliko akteri negacijom ili preuzimanjem zakonodavnih ovlasti od zakonodavne vlasti imaju takve tendencije onda smo pored zdravstvene ušli u razdoblje političke epidemije autokratskih tendencija. Problem je što nakon izvanrednoga stanja? Ukoliko autokratski zahvati izmjene politički sustav toliko da on nakon suzbijanja epidemije ostane djelimično određen autokratskim elementima onda je šteta ozbiljna.

Bosna i Hercegovina, kao i zemlje u okruženju, nemaju značajnu tradiciju demokratske vladavine, stoga je svako zadiranje u ionako krhko stanje demokratskih institucija i više nego zabrinjavajuće.

U multinacionalnoj državi gdje se interesi nacionalnih zajednica mogu zaštiti jedino parlamentarnim pokretanjem mehanizama zaštite kolektivnih interesa, uz odsustvo minimuma političkoga povjerenja, te uz nepostojanje legitimiteta pojedinih razina vlasti (ponajprije Vlade Federacije BiH) ignoriranje demokratskih parlamentarnih institucija je isuviše opasno i riskantno.

U situaciji gdje parlamenti mnogih država zasjedaju i djeluju u izvanrednim okolnostima ne postoji opravdanje da jedine stvarne predstavničke institucije ne obnašaju svoju funkciju i to u trenutku kad je njihova legitimnost najpotrebnija. Pozivanja na uputstva ili zabrane okupljanja pojedinih kriznih stožera na kantonalnoj razini nisu uvjerljiva.

Iskreno se nadam da nas pandemija nedemokratskih tendencija neće obuhvatiti jer mnogo snažnije države, čak i Europska unija, takvu situaciju će teško prebroditi, što tek onda očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Prof. dr. Dražen Barbarić/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari