Pratite nas

Intervju

Bruna Esih: ‘Još uvijek razmišljamo hoćemo li na prosvjed zato što postoje određene nejasnoće’

Objavljeno

na

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava najavio je prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina. Osim policijsko-pravosudnih, podigle su se i političke tenzije. O tome i drugim aktualnim temama u Dnevniku Nove TV govorila je Bruna Esih (Neovisni za Hrvatsku):

Idete li na prosvjed u Vukovaru?

Dozvolite da si, kao i stranka, damo još malo vremena u povodu tog pitanja, jer naravno da mi svaki građanski prosvjed koji je usmjeren prema nezadovoljstvu rada institucija smatramo legitimnim.

Vi još uvijek kalkulirate?

Ne, to nije kalkulacija, mi još uvijek razmišljamo zato što postoje određene nejasnoće po ovom pitanju. Vjerojatno ćete se složiti sa mnom da organizator, koji je najavio prosvjed zbog nezadovoljstva institucijama, zbog njihove sporosti, čak i zataškavanja – ne znam da li je to bilo pod pritiskom ili ne, ali nakon nekoliko dana izjavljuje da će zapravo na tom prosvjedu prosvjedovati i protiv samoga sebe, i s druge strane da i dalje podržava Vladu gospodina Plenkovića, isto kao i rad njegovih ministara, a to znači ujedno i rad ministra Bošnjakovića i ministra Božinovića.

Dakle, ministara pravosuđa i policije, koje moramo smatrati osnovnim krivcima ako se zaista ovi zločini i ne istražuju i ne procesuiraju na vrijeme.

Naravno, nismo skloni ishitrenim odlukama i ishitrenim pozivima ljudi, poput Mosta i primjerice Nikole Grmoje, koji je rekao da poziva ljude na prosvjed, ali u istoj je rečenici rekao da oni sami tamo neće biti.

Upravo se vas nekako i optuživalo da vi taj prosvjed želite iskoristiti za rušenje aktualne vlasti. Je li to točno?

To je apsolutno netočno. Znam da predsjednik Vlade zadnjih dana prilično često spominje u tom kontekstu naša imena, međutim ja mislim da on jednako dobro zna, baš kao i mi, da mi s time nemamo nikakve veze, jer na kraju krajeva, on u svojim rukama ima sve moguće i mehanizme i alate da svoju znatiželju, da ne kažem paranoju, umiri na način da aktivira te mehanizme i alate pa sazna što iza toga stoji. Vjerujem da je on to i učinio.

Sumnjate li vi na nekoga? Znate li tko iza toga stoji?

Ne sumnjam ni na koga, ali sumnjam da iza spominjanja naših imena gospodina premijera stoji u pozadini nešto sasvim drugo. Jesam li u pravu, pokazat će vrijeme, a to za sada neka ostane ipak samo poruka gospodinu Plenkoviću. A možda i ministru policije Božinoviću.

Ne volim taj neki razgovor u rukavicama, evidentno je da na nešto aludirate. Sad mi morate otkriti na što mislite.

Da, apsolutno sam na nešto aludirala, ali ne bih sada o tome. Doći ću drugi put pa ćete isto imati ekskluzivu.

Kad govorimo o pozadinama – je li u pozadini vaše stranke Tomislav Karamarko? Je li on vaš politički mentor?

Nisam nikad tražila političke mentore, nisam nikad imala političke mentore, a koliko znam, niti moji kolege u stranci. Dakle, sve što radimo, radimo isključivo sami. Ja sam s čovjekom, iskreno, popila jednu kavu u životu. Gospodin Hasanbegović i on imaju odnos daleko ranije no što je gospodin Hasanbegović uopće ušao u politiku. Za gospodina Karamarka uopće ne znam da je sklon ponovnom povratku u politiku pa tako ne mogu govoriti ni o bilo kakvoj budućoj suradnji s njim.

Je li točno da s vama slaže neku listu za Europski parlament? To su sad sve neke stvari koje su se pojavile.

To su smiješne stvari. Liste će se slagati na Predsjedništvu Neovisnih za Hrvatsku, na kojem se svatko od nas, kao članova Predsjedništva, imati što za reći, ali to sigurno neće biti niti Tomislav Karamarko, niti bilo tko se možda spominje u zadnje vrijeme u medijima.

Nekako ste bili tihi dosad, a sad vas je ova prepirka s premijerom ponovno vratila u političku elitu. Što radi vaša stranka, koji je vaš politički program? Stalno se spominje nekakva ideologija, za to vas optužuju.

Da, često nas optužuju za ideologiju, međutim moji prvi razgovori s gospodinom Plenkovićem su bili na tragu toga da se ideologija, odnosno ne ideologija, jer ona jest temelj našeg i političkog razmišljanja i opredjeljenja, nego da se rasprave o, primjerice, kako to volimo nazivati – partizanima i ustašama, premjeste u jednu instituciju, gdje bi se time bavili stručnjaci, a ne više političari. Dakle, nama uopće nije stalo da budu samo takve teme.

Dobro, ali morate priznati da vas ne možemo nikako čuti, primjerice, što mislite o poreznoj reformi. Evo, dolazi u Sabor, koji je vaš stav o poreznoj reformi?

Kao što znamo, ministar Marić rekao je da će po tom pitanju još imati što za reći, da će tek predstaviti ukupni i cjeloviti paket, pa ćemo se mi i o tom pitanju izjasniti.

Dobro, ali recimo o onome što je dosad iscurilo u medije.

Mogu zapravo samo reći da zasad možemo govoriti o svom vlastitom nezadovoljstvu, kao što su to izrazili i građani i određeni drugi društveni sudionici.

Je li trebalo sniziti opću stopu PDV-a?

Negdje se snizilo, nešto se uzelo, nešto se dalo, i to je zapravo moj trenutni komentar na poreznu reformu gospodina Marića.

Čuli smo da vam je jučer upala revizija u stranku.

Ja je ne povezujem s ovime, iako su praktički i danas saborski hodnici brujali o tome. Smatram je normalnim pristupom, kao što je i inače pri ulasku u svaku drugu instituciju.

Jesu li što pronašli? Sve je čisto?

Kod nas je sve čisto, i što se tiče samih financija, i što se tiče našeg drugoga rada, i mislim da će mišljenje revizije biti apsolutno povoljno.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Rad u hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar je za dugovječan život

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preč. dr. Tomislav Markić govori za portal www.kerigma-pia.hr:

“Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj, kaže preč. dr. Tomislav Markić.

Dr. Markiću, nedavno ste dobili povjerenje naših biskupa da i u novom petogodišnjem mandatu vodite Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Očito ste u prvom mandatu opravdali očekivanja…

-Zahvaljujem ocima biskupima na ukazanom povjerenju kada su mi povjerili tu službu i po prvi puta prije pet godina kao i da je nastavim u novom petogodišnjem mandatu. Teško je prosuđivati svoj rad, no gledajući neki kontinuitet i odgovornost prema povjerenom, doista treba neko vrijeme upoznavanja bilo kakve nove službe, pa i ove, a zatim da i one kojima si upućen upoznaš te budeš kompetentan i na raspolaganju odgovorno obavljati ciljeve i zadaće koji se očekuju, stoga može biti olakšavajuće za neku službu da mandat potraje i duže razdoblje. S druge strane, radi se o vrlo dinamičnoj službi, koja i meni osobno odgovara i sviđa mi se.

Hrvatska inozemna pastva djeluje kroz 189 misija. Veliki je to broj. Kako uspijevate iskomunicirati i odraditi brojne projekte koji se postavljaju pred Vas?

 -Prije svega, valja reći da su misije, odnosno negdje su to župe, centri ili zajednice, u crkveno-pravnoj nadležnosti Crkve domaćina te kao samostalne pastoralne jedinice djeluju prema već uhodanoj praksi. U tom kontekstu, Ravnateljstvo ima ulogu posrednika između domovinske i iseljene Crkve u personalnim pitanjima i drugim za misiju relevantnim pitanjima. Među važnije zadaće Ravnateljstva spada održavanje veze s hrvatskim katoličkim župama i misijama diljem svijeta, s područnim delegatima za hrvatsku inozemnu pastvu u pojedinim zemljama i na pojedinim kontinentima te sudjelovanje na radnim i prigodnim sastancima hrvatskih misionara i pastoralnog osoblja u inozemstvu. U to se ubraja i nastojanje oko dobre suradnje s mjesnim ordinarijima biskupija, u kojima djeluju naši dušobrižnici kao i s nacionalnim ravnateljima za pastoral stranaca, osobito u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, gdje postoji već broj naših misija, zatim koliko je to moguće, s referentima za strance pojedinih biskupija pa sve do dekana, rektora crkvi i župnika župa, u kojima se održavaju misna slavlja na hrvatskom jeziku.

Koji su osnovni problemi s kojima se susreću naši ljudi u inozemstvu. Ovdje ponajprije mislimo na svećenike, jer pored pastoralnoga rada, naši su svećenici i nositelji kulturnih i svih drugih zbivanja u sredinama u kojima djeluju.

-Problemi su zasigurno slični kao i drugdje, no valja istaknuti neke koji su specifični za misije a prouzročeni su suvremenim promjenama. S jedne strane dio dušobrižnika suočen je s opadanjem broja vjernika, napose u zajednicama koje stare i čiji se pomladak integrirao i asimilirao u sredini u kojoj žive, što se odražava i na pastoral i s čime je povezano nestajanje nekih misija. S druge strane, suvremenim priljevom velikog broja novih doseljenika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u nekim se područjima broj vjernika znatno povećao te se osjeća pastoralni pritisak uslijed nedovoljnog broja dušobrižnika koji bi za njih skrbili. Tome valja pridodati da se promjene koje doživljava Crkva uopće odražavaju i na misije pa tako Crkva domaćin uslijed krize duhovnih zvanja i uopće, očekuje sve veći angažman upravo naših svećenika u njihovim župama što između ostaloga, predmnijeva služenje naših dušobrižnika stranim jezikom. Nadalje, tu su uslijed spomenute krize i pritisci ekonomske prirode, dakle, smanjenje financija za pojedinu misiju posljedično i pastoralnog osoblja, a ponegdje su izraženi i medijski te društveni pritisci koji stavljaju pod povećalo provođenje nekih društvenih aktivnosti u misijama.

Primjećujemo kako imate dobru suradnju s našim institucijama koje se bave iseljeništvom (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika…).

 – Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Vrlo ste posvećeni svom poslu. Ne zaboravljate niti čestitati rođendane našim pastoralcima u inozemstvu?

-Vjerujem kako ovim pitanjem ciljate na nedavni 100. rođendan s. Manuele Panjkrc-Čuček koja je veći dio svojega dugog redovničkog života posvetila našim iseljenicima u Francuskoj i Belgiji. Imamo i nekoliko drugih pastoralnih djelatnika koji su doživjeli stotu pa se može reći kako je rad u Hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar za dugovječan život.

Koji su planovi koje ravnateljstvo želi postići u 2019. godini?

-Ravnateljstvo u svom godišnjem izvješću objema biskupskim konferencijama, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj, naznačuje i plan za tekuću godinu. Tu su već ustaljeni programi i  aktivnosti, od mnogobrojnih imenovanja/razrješenja svećenika koja treba provesti u opsežnoj administrativnoj proceduri, mnogih putovanja i sudjelovanja na različitim sastancima u zemlji i inozemstvu, suorganizacije raznih događanja, suradnje na sastancima i radnim tijelima crkvenih i civilnih ustanova koje se bave iseljeništvom i dr. Uglavnom tekuća 2019. ne bi trebala biti u znaku nekih drugih projekata i aktivnosti od onih koje su već uobičajene.

Razgovarao: Anto Pranjkić

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Magdić: mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Fotografirala: Marija PUŠIĆ

Načelnik Sektora za provedbu i nadzor programa i proekata Hrvata izvan Republike Hrvatske gospodin Dario Magdić govori za naš portal:

“Često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH”, između ostaloga ,kaže naš sugovornik.

Gospodine Magdiću, načelnik ste Sektora za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Što je to što vaš Sektor konkretno radi?

 

Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jedna je od pet ustrojstvenih jedinica Ureda, ustrojenih za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda, koji je kao što znate, središnje tijelo državne uprave u RH, nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Unutar Sektora za provedbu i nadzor programa i projekta ustrojene su dvije Službe:

  • Služba za provedbu i nadzor natječaja i projekata, te
  • Služba za gospodarsku suradnju

Najjednostavnije rečeno, Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata, priprema, provodi i prati sve vrste javnih natječaja i javnih poziva Središnjeg državnog ureda, putem kojih se provode programi našeg Ureda, namijenjeni Hrvatima izvan RH, a to su:

  • Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini
  • Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
  • Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
  • Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj
  • Program stipendiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske
  • Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Osobno, često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH.

Nedavno raspisani natječaji objelodanili su veliki broj kvalitetnih projekata koje predlažu naši ljudi koji žive i rade vani. Kako prepoznajete projekte koji mogu donijeti dobro društvenoj zajednici?

Pretpostavljam da se referirate na jedan od posljednjih Natječaja u 2018., odnosno 2. Javni poziv za financiranje posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH, putem kojega je krajem godine donesena Odluka o financiranju ukupno 105 projekata i potpora, ukupne vrijednosti u iznosu 1.816.000,00 kuna. Navedenim Javnim pozivom, koji se raspisuje najmanje dva puta godišnje financiraju se projekti koji nadopunjavaju potrebe hrvatskih zajednica izvan RH u cijelom svijetu. Ujedno, putem navedenog poziva odobravaju se i jednokratne financijske potpore najugroženijim skupinama i pojedincima izvan RH. Na prošlogodišnjem 2. Javnom pozivu zaprimljeno je ukupno 761 prijava i uistinu, u pravu ste kad pitate kako prepoznati projekte koji donose dobro određenim zajednicama Hrvata izvan RH. Odgovor je i jednostavan i težak. Naime, svaka financijska potpora projektima naših ljudi izvan Domovine donosi određeno dobro u određenoj zajednici. Misija sviju nas koji radimo na ovim poslovima bila bi upravo ta da financijska potpora Ureda, putem prijavljenih projekata, u najvećoj mogućoj mjeri zadovolji i ispuni potrebe što je moguće većeg broja korisnika unutar određene zajednice: da kreira željenu promjenu, da poboljša trenutno stanje.

Posao Sektora u tom smislu je da jasno i konkretno propiše prioritete i područja financiranja, opće i specifične ciljeve, kriterije i mjerila, a odluku o tome, koji projekti u najvećoj mjeri doprinose općem dobru u određenoj, često i specifičnoj zajednici, donosi Povjerenstvo, koje kao stručno i nezavisno ocjenjivačko tijelo, razmatra i ocjenjuje prijave i daje prijedlog državnom tajniku Središnjeg državnog ureda, koje projekte i u kojem iznosu financirati i odabrati.

Svaki ranije spomenuti Program potpore, prate specifični Javni natječaji ili Javni pozivi, koji s obzirom na kategoriju zajednice na koju su usmjereni, imaju specifične ciljeve i prioritete, različite kriterije i mjerila. Jer zasigurno ćete se složiti: položaj, status i potrebe Hrvata u Švicarskoj konfederaciji, nisu ni približno isti položaju, statusu i potrebama Hrvata u Venezueli, ili Makedoniji.

Imajući sve navedeno u vidu, ujedno moramo biti senzibilizirani za svaku specifičnu potrebu Hrvata izvan RH, jer naš djelokrug rada obuhvaća dužnost da vodimo brigu za zaštitu prava i interesa, očuvanje i jačanje identiteta, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza, sa svim Hrvatima izvan RH.

Međutim, važno je naglasiti da svaki Program Ureda, odnosno Natječaj ili Javni poziv, teži ispunjavanju i zadovoljavanju javnih i općih potreba zajednica Hrvata izvan RH, a programi i projekti koji se prijavljuju dolaze upravo iz organizacija Hrvata izvan RH. Mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze.

Jedan od vaših neprocjenjivo važnih projekata jeste projekt Registra hrvatskih subjekata Hrvata izvan Republike Hrvatske. Veliki je broj onih koji su se registrirali, ali registar je otvoren i za sve one koji se još nisu registrirali, zar ne?

Hvala Vam što ste prepoznali važnost i vrijednost ovog projekta, i naravno,  hvala na pohvali. Mi u Sektoru i Službi za gospodarsku suradnju, unutar koje je razvijen projekt Registra, držimo da je Registar jedan od važnijih projekata našeg Ureda. Registar je suvremena i moderna digitalna platforma koja omogućava povezivanje i umrežavanje svih Hrvata na Svijetu (ne samo poslovnih subjekata, trgovačkih društava i organizacija).  Registar kao digitalna baza podataka o hrvatskim subjektima izvan Republike Hrvatske (fizičke osobe i pravne osobe povezane s Hrvatima izvan Republike Hrvatske) je ujedno i komunikacijska mreža dostupna na www.registarhrvataizvanhrvatske.hr, koja nudi prilike za uspostavljanje suradnje i komunikacije među korisnicima u nizu područja ljudske djelatnosti: u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, znanosti, sportu te svim drugim područjima. Osim toga, Registar omogućuje i primanje obavijesti o mogućnostima ostvarenja profesionalnih i osobnih interesa korisnika čime se nastoji potaknuti snažnija i kvalitetnija komunikacija.

Iako su tijekom pilot faze provedbe projekta, koja je završena krajem siječnja 2019. bile definirane tri testne države (Sjedinjene Američke Države, Argentina, Savezna Republika Njemačka), one su služile isključivo kao uzorak na kojem će se izvršiti mjerenje uspješnosti i evaluacija pilot faze projekta. U tom smislu, ni tijekom pilot faze projekta, a niti nakon toga nije bilo definirano zemljopisno ograničenje, dakle pristup i korištenje Registra bilo je i bit će otvoreno za sve korisnike diljem svijeta, bez obzira na njihovo prebivalište. Pristup i korištenje svih funkcionalnosti Registra te komunikacija među korisnicima Registra omogućena je i nakon pilot faze, bez ikakvog prostornog ili vremenskog ograničenja.

Trenutno je u Registru prijavljeno oko 2.500 korisnika, Hrvata i s njima povezanih organizacija, udruga, društava, iz 50 različitih država Svijeta, a posebno nas veseli sve veći broj uspostavljenih korelacija i veza između korisnika Registar.

Vaše kolegice i kolege iz dana u dan putuju u mjesta gdje žive Hrvati i zasigurno se susreću s nizom konkretnih prijedloga za poboljšanje života Hrvata tamo gdje žive. Kako implementirati sve te projekte? Kako ih provesti u djelo?

 Jedan od središnjih ciljeva našeg ureda je uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan RH te poticanje i jačanje suradnje s Hrvatima izvan RH. Mišljenja sam da povezivanje, susreti i suradnja s Hrvatima izvan RH doprinosi uspostavljanju povjerenja, razumijevanja, prihvaćanja i zajedništva te da zajedničkim snagama, utemeljenim na iskrenim, realnim i provedivim projektima, možemo doprinijeti boljitku i prosperitetu svih nas, u Hrvatskoj i izvan nje. Daljnje jačanje suradnje i međusobno povezivanje, iznimno je važno jer tako upoznajemo zajednice i njihove potrebe. Putem ranije spomenutih Programa, nastojimo u najboljoj mjeri odgovoriti na te potrebe i implementirati ih u naše Programe. Upravo temeljem zajedničke suradnje, prepoznajući potrebe zajednica hrvatskog iseljeništva, Ured je pokrenuo dva značajna projekta. Projekt „Korijeni“ je program povezivanja i umrežavanja učenika osnovnih škola iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine s hrvatskim školama u iseljeništvu. Projekt Ljetne škole „Domovina“, u suradnji s Association of Croatian American Professionals, iskustveni je projekt za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva kako bi kroz specijaliziran edukativno – turistički sadržaj, koji će biti usmjeren kako na hrvatsku povijest, kulturu i običaje, tako i na suvremena pitanja i izazove koji su pred Republikom Hrvatskom, upoznali i doživjeli Hrvatsku, njenu baštinu i tradiciju.

Oba projekta nastala su kao izravan iskaz zajednica u iseljeništvu sa željom proaktivnije javne politike prema iseljeništvu.

 Što to Vaš Sektor priprema u najbližoj budućnosti?

Recentni iskoraci, koji su napravljeni u posljednje dvije godine u našem Sektoru (poput uvođenja elektroničkog on line sustava prijavljivanja projekata i projekta Registra hrvatskih subjekata izvan RH) teže daljnjem razvoju, standardizaciji i osuvremenjivanju sustava pružanja  financijskih potpora našim zajednicama izvan RH, koje su značajno povećane i u ovoj godini.

U narednom razdoblju nastojat će se poboljšati i unaprijediti organizacijski kapaciteti te stabilizirati  poslovni procesi Sektora, pojačati suradnja s korisnicima potpora kako bi zajednički pratili vrijednost i učinkovitost financiranih projekata, ali i koordinacija s međuresornim tijelima, a sve s konačnim ciljem efikasnije i kvalitetnije javne usluge našim korisnicima.

U konkretnom smislu, tijekom ove godine nastojat ćemo pristupiti aktivnostima na povlačenju sredstava iz Europskih fondova kako bi još učinkovitije djelovali i doprinijeli potrebama zajednica Hrvata izvan RH.

Razgovarao: Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari