Pratite nas

Pregled

Bruna Esih: Lustracija je bitna za kraj sukoba u društvu

Objavljeno

na

Voditelj Velimir Bujanec u Bujici je u petak ugostio predsjednicu Udruge Hrvatski križni put Brunu Esih. Tema je bila lustracija, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

U uvodnom prilogu govorio je o lustraciji Roland Jahn, Direktor Njemačkog Ureda za istraživanje Stasija.

“Nismo koristili riječ lustracija, već suočavanje. Suočavat ćemo se s prošlosti zato što želimo oblikovati budućnost. U protivnom bi i dalje izbijali sukobi iz prošlosti, sukobi u društvu i ne bi mogli oblikovati demokratsku zemlju”, rekao je u prilogu.

Uvodni prilog komentirala je i gošća emisije. 

“Ne čudi me zbog toga što Jahn govori. Jasno je rečeno i primjenjivo je na našu situaciju, samo ako zamijenimo Njemačku s Hrvatskom. Čovjek govori jednostavnim rječnikom, bio je više puta zatvaran, iz njegovih riječi ne vidimo njegov poriv za osvetom. To što on govori, zalaže se i Udruga Hrvatski križni put. Istaknula bih nekoliko teza o propisanom antifašizmu, jer je unaprijed zadano kako moramo misliti. Druga potreba je suočavanje s prošlošću. Na tom temelju daljnje oblikovanje budućnosti. Treće je shvatiti kako diktatura funkcionira jer se nećemo znati ponašati u skladu sa standardima”, rekla je.

Bujanec je istaknuo potrebu koju je Esih navela kao propisan antifašizam.

“Ne bi mogli i optužuju nas da pokušavamo uvesti nered. Kod nas je situacija potpuno obrnuta, imamo stručnu i javnu raspravu i o tome će se jasno progovoriti”.

Zvao sam vas jer su svi skočili na vas po pitanju lustracije. Zašto nekome smeta da udruga koja ne dobiva ni lipe od države da vi izrađujute zakon o lustraciji?

“Mnogima smeta, međutim na to se ne želimo obazirati. Donijela sam odluku da članovi ne istupaju u javnost. Još imam jednu stvar za reći, došla sam ovdje i drugima odbila i tako se planiram ponašati i dalje otvoreno razgovarati i reći da nismo promijenili mišljenje”.

Na telefonskoj liniji u emisiju se javio predsjednik SDS-a Janez Janša.

Slovenija ima iza sebe iskustvo pokušaja uvođenja lustracije

“U praksi ga skoro nema, samo u zakonu koji govori o službi u pravosuđu. Jedan dio koji kaže da su suci u kršili prava ne bi trebali biti u imenovanju za doživotni mandat, iako i dalje vrijedi u praksi se ne primjenjuje. Ignoriraju ga suci to rekavši da nemaju tu informaciju. Taj zakon, uz one koji su kršili ljudska prava i kao što su bili u organizacijama poput UDBE zabranjeno da se bave državnim poslovima. Imali su pravo dodati u svojim arhivima kako je došlo do suradnje. Taj zakon je ’97. godine bio na raspravi, nekoliko glasova je falilo da bude usvojen.”

Što se događa s naše dvije države? Gdje je zapelo?

“U svim zemljama je situacija bolja nego kod nas. U Sloveniji je možda čak i gore nego u Hrvatskoj. Išli smo u suprotnu stranu. U Sloveniji se događaju situacije gdje se ljudi hvale da su surađivali s UDBA-om. Da je to bila njihova patriotska dužnost. Neki kažu da su ponosni na to. Ima jedna presuda u Sloveniji koja se ne uvažava, prije dvadeset godina piše da je UDBA bila zločinačka organizacija. Na redovnim sudovima u Sloveniji se kaže da je to bila časna služba u komunističkom režimu.”

Ovo otvaranje arhiva bio je važan potez za mnoge, jer je to součavanje s prošlošću; Hasanbegović najavio izmjene o arhivima, ima li povezanosti?

“Ima, ne mogu govoriti što je Hasanbegović mislio pod tim. Ali mogu reći da je potreban određen vremenski rok, barem u simboličnom smislu. U onom drugom smislu, jasno je da bi suočavanje moglo biti objektivno, cjelovito i pravedno, potrebno ih je otvoriti da uđu znanstvenici i istraživači da ti arhivi budu cjeloviti”, rekla je Esih.

Kovač je imao predavanje i susreo se s Jahnom. Hrvatska se još nije suočila sa svojom prošlošću, rekao je tada Kovač.

“Maloprije smo rekli da se kod nas sasvim suprotno odvija nego u normalnim državama, kod nas su samo pokušaji bavljenja tim. Doživljavamo jednu medijsku hajku. Da, pratila sam što je Kovač rekao nakon povratka u Hrvatsku. Vjerujem da tako i razmišlja. Vezano uz sudbinu lustracijskog zakona ne bi ulazila. Smatram da dok nemamo okvir o kojem ne možemo razgovarati, a to je prijedlog ovog zakona, nemamo referentnu točku na koju se možemo pozivati. Kad taj okvir bude poznat i provedena javna rasprava, onda ćemo vidjeti da se oko toga izraze i onda ćemo znati točno nečije pozicije”, rekla je i dodala:

“Ne mogu govoriti hoće lit to biti po uzoru na Njemačku, bitno je da pričekamo zadnju fazu nacrta jer prije tog ima puno pripremnih radnji. Nismo u stanju ući u cijelu akciju, imamo problem s kadrovima, imamo materijalni problem. Mi jesmo prikupili puno materijala, dio smo Europe i tako se moramo ponašati. Ono što je važno naglasiti na osnovu svega prikupljenog, ne samo u Njemačkoj nego i u ostalim zemljama, bitno je sagledati ne samo način, nego i vidjeti gdje su bile bolne točke. Najvažnije je da sutra taj prijedlog može postati primjenjiv ako nije tako onda radimo uzaludan posao”, istaknula je.

Uslijedio je drugi prilog održanog predavanja gospodina Jahna u organizaciji Večernjeg.

Bujanec je komentirao rekavši da je Jahna ‘cinkao’ njegov prijatelj i da je zbog toga zavšrio u zatvoru.

“Zanimljivo je jer govorimo o ljudskim pravima. To mi često puta gledamo vrlo usko. Ovdje se radilo o slučajevima dopingiranja u sportu. Oni su kasnije dobili zabranu da pedagoški djeluju, kad je riječ o ljudskim pravima štiti se njihovo pravo na zdravlje”, komentirala je Esih.

Ono što je također zanimljivo, Jahnov ured godišnje dobije 100 milijuna eura za rad, a GONG, kako je rekao Bujanec, koji ništa ne radi, ima veći fond od Državnog odvjetništva.

“I jedna Udruga Hrvatskog križnog puta koji godišnje dobije nula kuna”, ubacila je Esih.

Imate li potporu lijevih i desnih?

“Sam spomen lustracije već 25 godina izaziva različite konotacije. Uvijek je prikazivana neprikladnom. Vjerujem kad ovo bude u fazi da se o tome normalno u okviru akademske rasprave i govoriti sudjelovati, svaki odgovorni građanin će znati potrebno”, rekla je.

U emisiju se javila Željka Markić.

Možete li komentirati ulogu medija, imali ste negativna iskustva, uspjeli ste pobijediti na reforendumu, kako komentirate medije u odnosu zakonskog prijedloga?

“Hrvati imaju sposobnost kritičkog razmišljanja. To je jako pozitivno, a negativno je da mediji predstavljaju krivo. Mi vidimo da su oni potpuno i suprotno prikazuju stvar nego kako ljudi vide i žive. To stvaranje novinarskih kadrova bio jedan jako važan proces, a veliki dio ljudi koji su služili partiji i formirali javno mijenje u demokratskoj hrvatskoj i bili su na visokim uredničkim pozicijama”, rekala je i dodala:

“Zemlje koje su to provele te procese su omogućile ekonomski rast jer u doba komunizma dobivali važne pozicije, ne na temelju znanja, već sposobnosti.”

Bujanec se na kraju razgovora ispričao zbog nesporazuma kojeg su imali u prošlosti i otvoreno ju pozvao u emisiju.

Pred sam kraj emisije prikazan je i treći prilog s već navedenog predavanja.

Bujanec je istaknuo današnji komentar u Večernjem gospodina Ivkošića u kojem piše o lustraciji.

“Ja bih morala izraziti neslaganje. To je da su ipak sve do sada bila nagađanja i komentari različite konstrukcije. Rekla sam da se strpimo i da vidimo kakve su čije pozicije. Gospodin Karamarko meni nije bio upitan. Pričekajmo i s Petrovim, i s ljevičarima, mnogo se stvari može promjeniti jednim razgovoru”, zaključila je Esih u emisiji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Krešo Beljak parkirao pred Saborom, došao pauk: ‘Zaboravio sam skroz’

Objavljeno

na

Objavio

Parkirani Audi na Markovom trgu, točno pred vratima Sabora, a uz njega ‘pauk’, dvojica djelatnika Zagrebparkinga i policajac koji je razgovarao s nekim na mobitelu.

U tom trenutku izlazi Krešo Beljak, gradonačelnik Samobora i predsjednik HSS-a:

– Zaboravio sam skroz, došao sam na pet minuta – rekao je Beljak djelatniku Zagrebparkinga, a potom je potapšao policajca i vratio se s njim u zgradu Sabora.

Nedugo nakon toga je izašao i odvezao se u nepoznatom smjeru. Nije poznato je li platio kaznu za nepropisno parkiranje. Novinari 24sata.hr pokušali su ga dobiti, ali nije im se javio.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Prava bivše predsjednice RH: Mogu otići u penziju, ali ne želim…

Objavljeno

na

Objavio

Iako će Grabar Kitarović sljedeće godine puniti 52 godine, može u mirovinu jer je zakon napravljen za Mesića. Ona kaže da će ipak raditi i nabiti državi minimalne troškove

Kad se zakoni kroje prema samo jednom čovjeku, u ovom slučaju Stjepanu Mesiću, onda ispadnu puni rupa i apsurda. A upravo to se događa sa Zakonom o pravima bivšeg predsjednika.

Zakon je i mijenjala vlast HDZ-a i Mosta upravo kako bi Stjepanu Mesiću ukinula mogućnost da doživotno koristi državni ured. Ali je i dalje ostalo da ga bivši mogu koristiti pet godina. A upravo to pravo je iskoristila bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Ona će uz ured imati šest mjeseci punu plaću koja iznosi 24.376 kuna mjesečno neto premda baš nikome u državi nije jasno što bi to bivša predsjednica točno trebala raditi, piše 24sata.hr

Nigdje nije ništa propisano. Nakon toga će imati pravo još šest mjeseci primati pola plaće, dakle 12.188 kuna neto svaki mjesec. A na sve te plaće se obračunavaju uplate i za doprinose. Ali što kad istekne godinu dana i pravo na plaću? Zakon kaže da bivša predsjednica ima samo pravo na mirovinu. I to odmah, a ne mora čekati da napuni 65 godina.

Predsjednica koja će tad imati tek 52 godine tako bi trebala ići u mirovinu ako ne nađe neki drugi posao. Jer nikakva naknada koja bi mogla zamijeniti plaću nije propisana. Bilo kakve isplate njoj ne ulaze u trošak ureda. Kad je predsjednica odlazila s Pantovčaka, čak je i ona mislila da mora ispuniti starosne uvjete za mirovinu, ali odgovor Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne ostavlja dvojbu – može u mirovinu odmah.

– Predsjednik nakon prestanka obnašanja dužnosti predsjednika ima pravo na mirovinu bez drugih uvjeta, neovisno o starosnoj dobi. Iznos se određuje kao starosna mirovina, prema ostvarenom mirovinskom stažu i plaćama tijekom radnog vijeka – stoji u odgovoru HZMO-a.

Portal Faktograf, koji je prvi analizirao situaciju i dobio odgovor HZMO-a, ističe da bi u tom slučaju njezina mirovina bila pristojna jer je od 1992., kad je započela karijeru, već skupila radnog staža. Ali dosad je vladalo sasvim drugačije mišljenje – da u mirovinu može ići tek kad skupi starosne uvjete. Minimalno 15 godina staža i 65 godina (sad je uvjet za žene 62,5 godina, ali će u roku od osam godina dostići granicu 65 godina). Mesić je mandat završio sa 75 i otišao u mirovinu pa to nije nitko ni problematizirao.

Što bi se dogodilo da je predsjednik bio netko još mlađi? I čovjek od 30 godina može u mirovinu nakon što bude jedan mandat predsjednik. Ako pak ne želi u mirovinu, a želi koristiti pravo pet godina Ureda bivšeg predsjednika, Kolindi ostaje raditi ili volontirati kao bivša predsjednica.

Nikakvo pravo na naknadu nema. Iz Ministarstva uprave su nam potvrdili da Grabar Kitarović ne može u trošak Ureda staviti neku naknadu koja bi joj zamijenila plaću. Kolinda Grabar Kitarović nam je rekla da ona neće koristiti pravo ranijeg umirovljenja, nego da planira raditi. Već ranije je najavila da će prestati i koristiti punu plaću i povlasticu “6+6” čim dobije prve honorare.

– Naravno da znam da nemam pravo na plaću. Ja ću raditi drugi posao, a Ured mi treba kako bih mogla primati službenu poštu i obavljati potrebnu korespondenciju – rekla je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Kaže i da u zahtjevu za troškove Ureda nije stavila ni da traži mobitel, kao ni automobil i vozača.

Imat će, saznajemo, samo jednu osobu koja će se baviti službenom korespondencijom. Inače, Ured će biti u Visokoj ulici u državnoj rezidenciji, ali neće koristiti cijelu zgradu, nego tek jedan poslovni prostor.

Vlada još nije odredila koju će točno površinu imati na raspolaganju. Iz kruga predsjednice već tvrde i da je bivša predsjednica dobila ponude za predavanje na američkim sveučilištima ili da vodi ugledni američki think-tank, ali je zasad te ponude odbila jer želi ostati u zemlji.

Bit će zanimljivo vidjeti gdje će se to predsjednica zaposliti i kakve će obveze na tom radnome mjestu imati pa da paralelno stigne i voditi Ured bivše predsjednice. Obećala je da će raditi za Hrvatsku, zalagati se za prava slabijih, baviti se zaštitom žena i djece od nasilja, ali i zaštitom životinja.

Kolinda je na kraju njezina mandata prijavila ušteđevinu na dva računa. Na prvom 115.000 eura sa suprugom Jakovom, a na drugom 108.000 eura koje joj je dao NATO kao jednokratnu isplatu nakon mandata. Suprug ima još dodatnih 25.000 eura ušteđevine i plaću od gotovo 15.000 kuna.

Neki u HDZ-u čak smatraju da će zbog svega njihova bivša predsjednica iskoristiti pravo na godinu dana plaće i Ureda, a onda ga vjerojatno zatvoriti i pronaći neki drugi posao u međunarodnim institucijama. Jer ne vjeruju da će moći raditi negdje na puno radno vrijeme i paralelno volonterski voditi Ured.

Dodatno, u Ministarstvu uprave su svjesni problema sa zakonom i njegovih odredbi o mirovini, nepostojanja nikakvih obveza i zaduženja niti definicije funkcije bivšeg predsjednika/ce. Nakon odlaska s funkcije ona više nije ni dužnosnik ni službenik. – Morat će se mijenjati taj zakon i sve preciznije odrediti, ali to sigurno neće biti u ovome mandatu Vlade – kaže nam sugovornik iz Ministarstva uprave, piše 24sata.hr

Ako Grabar Kitarović ostane štedljiva, kao što najavljuje, rekorder po potrošnji nakon mandata ostat će Stjepan Mesić. Njemu je tadašnja vlada dala cijelu vilu u Grškovićevoj ulici. Vilu je vlada nakon odlaska Mesića prodala za 5,5 milijuna kuna. Mesić je inače kroz pet godina u Grškovićevoj potrošio 3,9 milijuna kuna.

Na njegova putovanja potrošeno je 330.000 kuna, a na reprezentaciju 216.000 kuna. Pola milijuna je otišlo na razne intelektualne usluge i savjetovanja. Na plaće dva službenika i vozača otišlo je 1,1 milijun kuna. Mesić je platio i promidžbu 127.000 kuna. Ivo Josipović nije koristio ta prava. On se vratio raditi na Pravni fakultet. Uzeo je dvije plaće nakon kraja mandata, ali su njegovi ljudi iskoristili pravo “6+6”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari