Pratite nas

Intervju

Bruna Esih: Namjernom antagonizacijom unutar desnog biračkog tijela otvaraju se vrata za Zorana Milanovića i daljnji politički duopol SDP-HDZ

Objavljeno

na

Bruna Esih/Privatni album

Najzanimljivija i najuzbudljivija hrvatska politička brakorazvodna parnica mjesecima je punila naslovnice medija i bila predmetom općeg trača. Sad su i službeno rastavljeni bivši politički partneri. Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović. Bruna Esih izgubila je glavnog političkog partnera, dio zastupnika u Skupštini Grada Zagreba, a u Saboru Republike Hrvatske ostala je sama kao prst. Stranku gradi na ruševinama prethodne faze. Moglo bi se pomisliti da je ovo njezin kraj, ali u to bi se bilo naivno kladiti. Nakon svih turbulentnih događaja, predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku opisuje pozadinu ove jedinstvene, kolosalne političke sapunice koja se odigrala na našoj sceni.

■ Kako je i gdje je došlo do razilaženja s vašim najbližim političkim suradnikom, Zlatkom Hasanbegovićem? 

– Za početak, raskola u stranci nema. Sve županijske organizacije, podružnice i svi članovi su na okupu, osim nekolicine viđenijih članova koji su se odmetnuli, samovoljno pokušali organizirati paralelni sabor stranke, a nakon što im to nije uspjelo, samovoljno su se povukli iz rada stranke, da ih nitko nije isključivao iz članstva. Bilo bi neozbiljno i neistinito reći da stranci nije počinjena velika šteta i na nama je da se izborimo za ono što je poljuljano, a to je ponajprije povjerenje birača.

Opisati ukratko kronologiju koja traje mjesecima vrlo je teško. Radi se o ružnim pritiscima koji su na stranku počeli vršiti još uoči kampanje za europarlamentarne izbore kako bismo promijenili svoje odluke o načinu izlaska na njih. Kao predsjedništvo smo se naizgled držali čvrsto i jedinstveno, sve odluke donosili smo jednoglasno i sve medijske izjave bile su istovjetne. Međutim, kako su stvari odmicale, postajalo je sve jasnije da pritisci uzimaju danak i da je netko zamislio iskoristiti tuđe slabosti i pomno stvaranu percepciju mene osobno kao krivca za odluke. Nakon izbora na kojemu smo postigli dobar rezultat, ali nismo uspjeli uzeti mandat, gospodin Hasanbegović izrazio je želju da stane na čelo stranke. Prihvatila sam želju svoga kolege i krenuli smo organizirati Izborni sabor, između ostalog i kako bih provjerila s članstvom jesam li doista ja dežurni krivac… Međutim, to isprva nisu prihvatile naše stranačke organizacije te su u ukupnom broju poslale svoje izaslanike na razgovor s predsjedništvom stranke kako bi odvratile gospodina Hasanbegovića od takve ideje samo godinu dana prije parlamentarnih izbora koji su za stranku ključni. Niti je on tada pokazao razumijevanje za naše organizacije, niti je zatomio svoje želje i ambicije. Ipak, tada mu je postalo posve jasno da izaslanici na saboru, budu li birani po Statutu i transparentno, bez pritisaka i ucjena, neće izabrati njega za predsjednika, te se krenulo u grube nestatutarne igre, koje su na kraju rezultirale organiziranjem paralelnog sabora na kojemu, unatoč trudu, nije bio zadovoljen ni potreban kvorum za donošenje odluka.

■ Je li politika trajno uništila vaše prijateljstvo?

– Bojim se da je dvadesetogodišnje prijateljstvo trajno uništeno. No, kad pitate gospodina Hasanbegovića, on će reći da u politici prijateljstava i nema. Kad bih doista vjerovala u to, ne samo da u politiku ne bih ulazila, jer sam naše prijateljstvo vidjela kao čvrst temelj za sve ono što kao političari i ljudi možemo dati narodu i domovini, nego vjerojatno ne bih imala motiva raditi bilo što drugo. Ljubav, odanost, vjera i odgovornost prema čovjeku do sebe za mene su pokretač svega što vrijedi.

■ Što znači za vašu poziciju to što je Zlatko Hasanbegović osnovao svoj klub zastupnika u Skupštini grada Zagreba? Hoćete li ostati nezavisnom?

– Petero nas s liste koju sam nosila na lokalnim izborima 2017. ušlo je u zagrebačku Skupštinu gdje smo, nakon što smo osnovali stranku Neovisni za Hrvatsku, oformili i klub istoga imena. Nakon zbivanja koja sam opisala njih se troje, na čelu sa Zlatkom Hasanbegovićem, izdvojilo i aktiviralo novi klub nezavisnih zastupnika. Time je NHR-u počinjena velika politička šteta, a ta je ekipa dijelom pokazala koliko vjerodostojnosti imaju kad govore o poslijeizbornim prevarama birača. Iz NHR-a je uz mene u Skupštini i kolega Krešimir Kartelo, potpredsjednik zagrebačke Skupštine. Nastavit ćemo djelovati samostalno, bez kluba. Nisam sklona koalicijama radi pukog političkog preživljavanja. Moguće su samo one na temelju zajedničkog programa, realnog, održivog i bez figa u džepu. Da sam ikada mislila drukčije, ne bih već nakon prvih sumnji da će Plenković koalirati sa SDSS-om i HNS-om izašla iz kluba HDZ-a. Hrvatsku su javnost uporno iz HDZ-a uvjeravali da do toga nikad neće doći, ali s obzirom na to da mi Plenković svojim potpisom, crno na bijelo, to nije želio jamčiti, uskratila sam mu potpis za predsjednika Sabora Jandrokovića. Jedina sam zastupnica tadašnje većine u Saboru koja Plenkoviću nije dala taj potpis. Žao mi je što se to zaboravlja u aktualnim analizama.

■ Vaš bivši partner Hasanbegović najavio je sličnu akciju i u Saboru. Kakav politički dobitak time može polučiti i može li vam nanijeti štetu?

– Nije Hasanbegović jači, ni karakterno ni politički. Zbog svoje neutemeljene ambicije ostao je bez potpore stranke koju je naposljetku sam napustio. Ali su jači igrači oko njega, spremni na sve i ne pitaju za cijenu. Upravo su oni odigrali ključnu ulogu i u formiranju novoga kluba u Saboru koji bi se, po svemu sudeći, mogao zvati: Klub Velimira Bujanca. Naime, prema mojim informacijama, pregovori koji su oko toga bili započeli između kolega Zekanovića i Glasnovića s Hasanbegovićem nisu obećavajuće započeli, jer je potonji izričito uvjetovao da ja ne smijem biti dio kluba, da on bude predsjednik te da zadrži oboje zaposlenih službenika kluba. Moj je prijedlog bio da u klubu budemo svih četvero. Kada se vidjelo da stvar izmiče kontroli, jer Hasanbegovićevi „tražim sve, a ne dijelim ništa“ uvjeti nisu izazvali oduševljenje, odluku je u ruke uzeo Hasanbegovićev prijatelj, Velimir Bujanec osobno. Ne znam što se događalo, pregovaralo i nudilo na toj medijaciji, ali rezultat je klub po kroju onih koji su me i željeli politički eliminirati. sram me je o tome uopće i govoriti, a kako spavaju pojedinci, oni najbolje znaju. Iskreno, nisam to očekivala od generala Glasnovića kojeg i dalje beskrajno volim i poštujem.

■ Kakvo je vaše mišljenje o Velimiru Bujancu?

– Doživljavam ga kao vrlo uspješnog biznismena koji vješto iskorištava hrvatsku političku kaljužu i medijski prostor. Ne bih htjela ispasti licemjerna, njegov medijski prostor uvelike je koristio našoj političkoj afirmaciji, ali medijsko reketarenje nakon toga ne prihvaćam. Neka to bude odgovor na potanje o profesionalnosti.

■ Što mislite o Miroslavu Škori?

– Mislim da je do 1996. napravio odlične nosače zvuka tamburaške glazbe koje zaista volim slušati. U političkom smislu mi je velika nepoznanica, u nekim javnim istupima govorio je stvari za koje bih voljela da ih nije izgovorio, a neke bitne stvari, poput geopolitičkog pozicioniranja Hrvatske – koje je realno najbitnija uloga predsjednika – uopće nisam čula. No, rekla sam već, ne želim sudjelovati u vrsti kampanje koja će Zoranu Milanoviću imalo pomoći u njegovu pohodu na Pantovčak.

■ Ima li Milanović šanse u sukobu sa Škorom i Kolindom?

– Uporno na to i upozoravam – stvara se, i to s namjerom, prevelik antagonizam između birača Kolinde Grabar-Kitarović i onih Miroslava Škore. Zoran Milanović, poput zombija, izlazi iz političkog mrtvila i upravo u tome vidi svoju priliku. Naposljetku, budimo potpuno jasni: dolazak Zorana Milanovića na Pantovčak najviše bi odgovarao HDZ-ovcima koji bi jednim manevrom, smjenom Plenkovića, iznova tražili od naroda mandat za spas od SDP-a, a to je jednosmjerna karta u politički duopol. Ja se ne želim baviti reformacijom HDZ-a, niti želim gledati te dvije stranke kako se perpetualno mijenjaju na vlasti. Zaboga, dokad naša Hrvatska mora biti talac njihovih kroni-politika?

■ Što mislite o dosadašnjem radu Kolinde Grabar-Kitarović?

– Kada je god donosila odluke na temelju pripadnosti svome biračkome tijelu koje je – to je matematički dokazano – šire od HDZ-a, i njegovu svjetonazoru i interesima, njezin je rad bio pozdravljen. Ne možemo se svidjeti i udovoljiti svima, to je nemoguće, zato i treba ostati dosljedan sebi, a ne podlijegati političkom mikromenadžmentu. Takve pokušaje kritiziram kod svih političara, ne samo kod predsjednice, i upravo po toj dosljednosti kreiram svoj stav te promatram njihovu i njezinu političku ostavštinu. U ovom konkretnom slučaju, stvar je, takvog sam mišljenja, vrlo jednostavna: njoj je za novi mandat i kampanju trebala potpora HDZ-a, a na tu potporu nije mogla računati dok se ne riješi politike koja nije po volji Andreju Plenkoviću. Koliko će cijenu te pragmatike platiti, to će se vidjeti na izborima.

■ Hoćete li na predsjedničke izbore izaći kao kandidatkinja?

– Kandidatkinja zasigurno neću biti. Izaći ću kao odgovorna građanka i predsjednica stranke

■ Smatrate li Plenkovića boljim premijerom ili predsjednikom stranke?

– Smatram ga čovjekom kojemu je prvi i jedini cilj održati se na vlasti, u stranci i u državi. Vrlo je uspješan u tome. Bez boje i mirisa, bez ikakvih jasnih svjetonazorskih okvira, mogao bi sutra biti predsjednik HNS-a ili SDP-a a da nimalo ne promijeni retoriku.

■ Dok ste radili na političkom projektu s Hasanbegovićem, koliko je patila vaša obitelj, muž i djeca?

– Nisam radila samo s Hasanbegovićem, tu su bile stotine ljudi koji NHR vide kao jedinu svijetlu točku za budućnost u hrvatskoj politici. A moj obiteljski život strahovito je patio i još pati. I neću dopustiti da i ta žrtva bude uzaludna.

■ U koji razred idu vaša djeca? Jesu li pripremljena i sretna zbog početka škole?

– Najstarija kći je studentica, mlađa ide u prvi razred gimnazije, dok je sin, uskoro šestogodišnjak, još u vrtiću. Majka sam djece različitih naraštaja i to je dodatni izazov – nakon maženja i tepanja s malenim, moram se moći brzinski prešaltati na više razine komunikacije i već ozbiljne, odrasle probleme.

■ S obzirom na to da ste majka dviju školarki, što mislite o kurikularnoj reformi ministrice Blaženke Divjak?

– Ta tobožnja reforma je monstrum kojemu je cilj opravdati postojanje HNS-a u Vladi, rađen je u svakoj suprotnosti sa zadaćama nacionalnog odgoja i zahtjevima tržišta rada, a u potpunosti u skladu s javnogospodarskim navikama HNS-a. Uz Plenkovićev blagoslov, dakako.

■ Da ste znali što će se dogoditi, biste li ikada dali otkaz u Institutu „Ivo Pilar“?

– U politiku sam se uključila kako bih je mijenjala, a ne kako bih mijenjala sebe, bila laureat statusa quo ili patila zbog drugih mogućnosti za koje se nisam odlučila.

■ Deklarirana ste vjernica. Koliko vam je u ovim izazovnim vremenima pomogla vjera u Boga?

– Uvijek se uzdam u Boga i u Njegov plan za mene. Dioba života na osoban i neosoban dio mene vjernicu, majku, prijateljicu i mene političarku ili predsjednicu stranke – značila bi ozbiljnu devijaciju duše i duha. Takvoj bipolarnosti nisam sklona, jer onda smo u jednom dijelu sebe suhe grane, a nikako cjelovito biće. I kad se udaljim od Boga, znam da se On nije udaljio od mene…

neovisni.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Davor Ivo Stier ide na HDZ-ovu listu

Objavljeno

na

Objavio

Davor Ivo Stier ipak će se naći na izbornoj listi HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici.

Stier kaže da je najgore što se Hrvatima može dogoditi da se u ovakvoj situaciji stave u ruke SDP-ova Davora Bernardića pa zove desne birače da ne rasipaju glasove.

Nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, vi ste još jedini “aktivni” iz pokera izazivača koji nisu uspjeli pobijediti Andreja Plenkovića i bit ćete na izbornoj listi?

Unutarstranački izbori zapravo su dokaz snage koju je imao HDZ da ode korak dalje u jačanju unutarstranačke demokracije, puno više nego ostale stranke u Hrvatskoj. Moja je poruka konstantno bila da nakon toga moramo svi zajedno raditi na pobjedi HDZ-a na parlamentarnim izborima. Sada to obećanje želim ispuniti.

Vama aktualni vrh stranke, vidimo, nije uzeo za zlo protukandidaturu, što je valjda normalno. Međutim, drugi su otpali, za njih nije bilo mjesta, evo Penava je i otišao iz HDZ-a?

Mene je predložila županijska organizacija HDZ-a Zagrebačke županije, a liste se tek moraju sastaviti idućih dana. Na središnjim je tijelima stranke da obave taj dio posla.

Prevladava mišljenje da će na izbornim listama HDZ-a manjkati ljudi iz desnog političkog krila i da Plenković tu ima problema u sastavljanju lista. Na izborima 2016. godine takvi su osvajali mnogo glasova. Prijeti li opasnost da sada HDZ prođe lošije jer neće kandidirati takve članove?

HDZ pobjeđuje kada okuplja. Uvijek sam isticao da u HDZ-u treba biti mjesta i za one nešto liberalnije i za one nešto konzervativnije, no ujedinjene kad je riječ o programskim načelima stranke. Uvjeren sam da će tako biti sastavljene i izborne liste. Naravno, to je odluka koju moraju donijeti ljudi koje je članstvo demokratski izabralo da budu u vrhu stranke. No vjerujem da će sastav tih lista pokazati kadrovski i politički potencijal stranke i na ovim parlamentarnim izborima.

Čini li vam se da doživljavamo određeni deja vu? Sjećamo se vašeg stava na predsjedničkim izborima da HDZ-u nije u interesu rat s Miroslavom Škorom, nego sa SDP-om. Nisu uvažili te argumente i znamo kako je završilo, na Pantovčaku je osoba iz SDP-a.

Ova kampanja jasno je definirana i naš je glavni suparnik SDP i lijeva koalicija. E, sada je važno naglasiti i da je realno očekivati da će samo HDZ ili SDP moći dati mandatara. I zato bi svako rasipanje glasova od centra pa nadesno moglo zapravo pomoći SDP-u da prema izbornom sustavu (D’Hondtu) dođe do pozicije da on predlaže mandatara. Zato ću ja učiniti sve što je u mojoj moći da HDZ bude jasan pobjednik ovih parlamentarnih izbora. Biramo zapravo hoćemo li u ovoj situaciji, kada se svijet suočava s najvećom ekonomskom krizom od 1929. godine, za mandatara imati Andreja Plenkovića ili Davora Bernardića. A tu dvojbi nema. S obzirom na iskustvo, spremnost, na vođenje hrvatske Vlade u ovim izazovnim vremenima, Plenković je u velikoj prednosti.

Sada je situacija za desnu opciju čak lošija nego na predsjedničkim izborima jer ovdje postoje tri političke snage koje će se međusobno trošiti – HDZ, Škoro i Most, i tu će sigurno biti dosta tzv. palih glasova.

Očito postoji napetost između Domovinskog pokreta i Mosta, ali ključno je pitanje ovih izbora tko će dati mandatara koji će voditi Hrvatsku u trenutku kada cijeli svijet ulazi u najveću ekonomsku krizu u posljednjih sto godina. Ne bih želio da se u Hrvatskoj dogodi situacija kao na primjer u Španjolskoj, u kojoj su socijalisti pobijedili Pučku stranku i došli na vlast jer su se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipali kod stranaka Ciudadanos i Vox. Danas su ti demokršćanski i konzervativni birači nezadovoljni socijalističkom vladom. Iz tog primjera, ali i iz vlastitog iskustva, na predsjedničkim izborima 2019. moramo izvući pouku.

Jeste li vi ostali u igri djelomično i stoga što bi u skoroj budućnosti shodno rezultatima izbora moglo doći do pregovora sa Škorinom listom, u čemu biste vi mogli imati važnu ulogu s obzirom na to da među vama vlada elementarno povjerenje?

Moja uloga i moja želja jasna je pobjeda HDZ-a na parlamentarnim izborima. To je jedina garancija da ljevica neće imati potpunu dominaciju u političkom sustavu, od Pantovčaka do Banskih dvora. Jasna pobjeda HDZ-a ključna je da Hrvatska brzo nakon izbora dobije snažnu i funkcionalnu vladu koja će se uspješno suočiti s velikim ekonomskim izazovima koji su pred nama, baš kao što se uspješno suočila s koronavirusom.

Dakle, bit će najvažnije dobiti barem zastupničko mjesto više jer će predsjednik Zoran Milanović, koji je na Pantovčak stigao iz lijeve opcije, najprije pozvati SDP da proba sastaviti Vladu ako osvoji najveći pojedinačan broj zastupnika. Ili će se čekati tko prvi skupi 76 ruku?

Sustav funkcionira tako da, ako se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipaju i fragmentiraju, SDP-ova lijeva koalicija može dobiti tzv. rubne mandate i onda biti u poziciji predložiti mandatara za sastavljanje Vlade. Međutim, to se neće dogoditi jer će HDZ ponuditi politiku i kandidate koji mogu dobiti većinsku potporu hrvatskih ljudi na parlamentarnim izborima.

Je li se uopće trebalo dogoditi da HDZ sam sebe zapravo hendikepira odbacivanjem desnog krila i stigne li se to još zakrpati putem izbornih lista?

HDZ će i dalje imati potrebnu širinu da okupi većinu hrvatskih ljudi. Ako se pod desnim misli na očuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta, HDZ se tu ne da natkriliti nikome. Tu su rezultati razborite i uspješne državotvorne politike, a ne samo retorika. Na tragu Tuđmanova inauguracijskog govora 30. svibnja 1990. godine, hrvatski suverenitet osnažujemo jačanjem pozicija u Europi, a ne protiv EU i NATO-ova saveza. Ovih deset milijardi eura koje je Hrvatska osigurala u Europi za suočavanje s ekonomskim posljedicama koronavirusa samo su jedan konkretan primjer suvremene suverenističke i državotvorne politike na djelu. Primjer politike HDZ-a nasuprot dokazanoj nesposobnosti bivše SDP-ove Vlade u korištenju fondova EU. Isto tako i primjer demokršćanske politike, jer nasuprot i socijalistima i radikalnoj desnici kršćanska se demokracija zauzima za jačanje nacionalnih država koje će u slobodnoj i ujedinjenoj Europi primijeniti logiku suradnje umjesto sukoba.

Uspješno upravljanje koronakrizom i sprečavanje da hrvatsko gospodarstvo padne u ambis – hoće li to biti dovoljno da birači to nagrade, hoće li se toga birači sjetiti kada budu glasali ili Plenkoviću prijeti sudbina Churchilla?

Hrvatski ljudi cijene uspjeh Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, ali time nisu riješeni svi izazovi. Ne smijemo se zavaravati, pred nama je razdoblje koje traži državotvornu i razboritu politiku koja najprije mora obraniti, a onda i obnoviti hrvatsku ekonomiju. Sjetimo se posljednje velike globalne recesije prije desetak godina i kako su se druge europske države oporavljale dok smo mi padali tijekom SDP-ove Vlade. Hrvatski će građani 5. srpnja morati odlučiti hoće li vođenje države povjeriti Plenkoviću ili Bernardiću. Znam da ima građana koji su nezadovoljni nekim aspektima rada naše Vlade. Ni ja se nisam u svemu slagao s vrhom svoje stranke. Međutim, bio bih neodgovoran kad bih umanjio ili zanemario važnost ovog trenutka za Hrvatsku i njezinu budućnost. Hrvatska nema vremena za eksperimente. Sasvim sigurno ne u ovim okolnostima. Zato ću učiniti sve što mogu da HDZ pobijedi na izborima.

Jesu li za HDZ otežavajuća okolnost afere s palim ministrima, kao i ova aktualna vezana za uhićenja viđenijih HDZ-ovaca u državnom aparatu? Kako će se ova posljednja uhićenja odraziti na vaše birače, pozitivno ili negativno?

Uvijek je dobro vrijeme za borbu protiv korupcije, bez obzira na to kako se uhićenja mogu odraziti na mišljenje birača. U prvom redu mora biti interes države, a tek onda stranke. A poruka da nema nedodirljivih pokazuje privrženost Vlade jačanju pravne države. Vjerujem da hrvatski ljudi to cijene i očekuju nastavak borbe protiv korupcije i klijentelizma.

Baš ste vi godinama bili poznati po naglašavanju borbe protiv klijentelizma i korupcije u stranci i čak se taj vaš stav doživljavao kao jedan od razloga što ste lošije prošli na unutarstranačkim izborima. No izgleda da ste bili u pravu kad ste tražili borbu protiv korupcije.

Kad sam napisao “Novu hrvatsku paradigmu” i tijekom svih mojih javnih nastupa, uvijek sam naglašavao da su i klijentelizam i korupcija društveni problem. Ne tek problem jedne političke grupacije nego uistinu cijelog društva. I da se ti problemi moraju riješiti strukturno. Ova sadašnja antikorupcijska akcija u sektoru energetike pokazuje da se pravna država bori i obračunava s kriminalom i to treba pozdraviti.

Pitanje je bilo i jeste li zadovoljni što ste očito bili u pravu kad ste upozoravali na klijentelizam i korupciju?

Energetika je strateški sektor za državu koji umnogome određuje njenu geopolitičku poziciju. Korupcija i klijentelizam nisu dopustivi nigdje, ali posebno su opasni u tako osjetljivom sektoru, jer se preko njega može utjecati na strateško usmjerenje zemlje. Stoga ne bi bilo razborito da ovu antikorupcijsku akciju gledam u kontekstu neke osobne satisfakcije. Nisam za nju zaslužan ili odgovoran. Prije bih rekao da je ona dodatni razlog za moj angažman u potpori HDZ-u na ovim izborima, a povrh toga u izgradnji hrvatske države koja će biti čvrsto usidrena na političkom Zapadu.

Je li vam itko u stranci rekao: “Stier, bio si u pravu”?

To nije potrebno.

Jeste li unutar vrha stranke i s Plenkovićem razgovarali o tome na što će se HDZ orijentirati u drugom mandatu osvojite li opet vlast?

Obrana i obnova hrvatske ekonomije bit će glavna zadaća u ovoj situaciji bez presedana u svjetskoj povijesti. HDZ je u tom smislu instrument za uspjeh hrvatske države, kao što je bio i alat za njeno stvaranje. Prava pokretačka snaga u našim je ljudima i vjerujem da oni žele učinkovitu vlast, a ne eksperimente, ideološke podjele i stagnaciju koju smo imali za vrijeme vladavine SDP-a. Zato gledam s optimizmom ne samo na sljedeće parlamentarne izbore nego i na budućnost Hrvatske,  rekao je Stier za Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ministar financija neizravno potvrdio da će biti na HDZ-ovoj listi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak navečer je bio gost RTL-a Danas u kojem je objasnio kome će ići prve milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za potporu gospodarstvu, koliko ljudi danas ovisi o državnom proračunu, a bilo je riječi i o nadolazećim parlamentarnim izborima.

Na pitanje ima li Hrvatska plan kome bi išle prve milijarde, Marić je odgovorio: “Ima i mora ga biti”.

– Sjećate se kada je izbila korona, onda smo razgovarali o našim mjerama i jesmo li ih donijeli na vrijeme, kasnimo li i slično. Dakle, fokusirali smo se na kratki rok, odnosno da treba spasiti radna mjesta i osigurati likvidnost za funkcioniranje cijelog sustava, države i njenih institucija i gospodarstva. No, tada smo rekli i da treba razmišljati o onom danu poslije, kada krenu relaksacije mjera, rekao je Marić.

– Sada imamo jedan zaista izdašan financijski okvir koji nam kao zemlji članici daje jedan prostor da se na adekvatan način sve to skupa pripremi i da se izvori sredstava iskoriste na najbolji mogući način, poručio je Marić.

Na konkretno pitanje kamo i kome bi išle te prve milijarde, ministar Marić je kazao da su to s jedne strane javne investicije i sektor države “koji daje jedan okvir, horizontalni za sve”.

– S druge strane, to su poticaji poglavito privatnim investicijama. One su uvijek te koje bi trebale biti ključ svakog gospodarskog, ne samo oporavka, nego i rasta, kazao je ministar financija.

– Još jedna vrlo važna stvar je da ovo nije samo Fond oporavka, nego i otpornosti. Moramo računati s tim da je moguće da, ne možda virus, nego bilo kakva druga kriza, opet u budućnosti dođe, upozorava Marić.

Ističe da ova Europska komisija snažno propagira zelenu i održivu ekonomiju te da su to stvari na koje i Hrvatska treba staviti naglasak.

– Dobro je da je u ovome planu oporavka i samom fondu predviđen značajan dio sredstava koji bi išao i prema malim i srednjim poduzetnicima, ali i općenito prema sektoru poduzetništva. Bilo u obliku bespovratnih sredstava ili povoljnih zajmova uz jamstva Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda. To je ono što se stvara kao ključ cijele ove priče jer u konačnici koliko god smo danas možda svi fokusirani na sustav zdravstva, obrazovanja, digitalne transformacije države i javne uprave i slično, ne možemo zanemariti gospodarstvo koje je kralježnica države, kazao je Marić.

Potvrđuje da su svibanjski porezni prihodi na razini polovine prošlogodišnjih, a da su doprinosi 25 posto niži.

Na komentar SDP-ovca Borisa Lalovca da bi manjak tijekom ljeta mogao biti 15 milijardi kuna, Marić je kazao da je to procjena bez punog saznanja o tome kako će se odvijati kriza.

– Kada smo predstavljali rebalans proračuna, za ovu godinu je naša procjena bila negdje 23 milijarde kuna manje poreznih prihoda nego je bilo originalno planirano. No i tada smo rekli da sve ovisi o razvoju situacije. Imali smo neke naše interne scenarije koje smo kao prepostavke uzimali u makroekonomski model koji su, između ostalog, podrazumijevali neku dinamiku relaksacije, kaže Marić te dodaje da sada praktički dolazimo u sferu da smo otvorili sve što je bilo zatvoreno.

O državnom proračunu, kaže ministar, danas ovisi 250.000 zaposlenih, 1,1 milijun umirovljenika i sada gotovo 600.000 na Vladinim mjerama pomoći.

– No, najvažnije je da smo javne financije uspjeli staviti pod kontrolu i konsolidirati i uravnotežiti. Imali smo i viškove tri godine zaredom. Tako da kada se dogodila ova kriza proračun je mogao i može podnijeti ovakve velike šokove. Zaista govorimo o velikim brojkama, kaže Marić za RTL Danas.

Misli da je opravdao povjerenje koje je dobio i od HDZ-a i od birača na prošlim izborima. Nije htio nedvojbeno potvrditi da će biti na HDZ-ovoj listi, ali poslao je znakovitu poruku.

– Smatram da su idući izbori za nas koji smo obnašali funkcije izvršne vlasti, svojevrsno podnošenje računa. Da vidimo jesmo li opravdali to povjerenje, zaključuje Marić koji nije htio nagađati vidi li se kao ministar financija ako Plenković dobije drugi mandat.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari