Pratite nas

Politika

Bruna Esih: Ponudit ću alternativu političkoj sceni

Objavljeno

na

Neovisna saborska zastupnica izabrana na listi HDZ-a Bruna Esih izjavila je u srijedu da se odlučila kandidirati za zagrebačku gradonačelnicu jer nijedna velika stranka nije ponudila ozbiljnog protukandidata Milanu Bandiću, koji već 16 godina klijentelistički vlada gradom, te poručila da HDZ-ova kandidata Dragu Prgometa ne smatra ozbiljnim kandidatom.

Ponudit ću alternativu političkoj sceni koja je dovela do toga da već 16 godina na čelu Zagreba imamo čovjeka koji je primjer sukoba interesa, klijentelizma i rođačkih veza, rekla je Esih Hini obrazlažući svoju kandidaturu na predstojećim lokalnim izborima na koje će izaći kao neovisna kandidatkinja s građanskom listom za Gradsku skupštinu.

Na kandidaturu ju je, kaže, potaknula “greška u sustavu” i potreba određenih društvenih i političkih promjena, koje mogu donijeti “samo pošteni ljudi koji su izvan sustava”. Esih misli da kandidat za promjene u Zagrebu ne može biti iz velikih stranaka, jer “one očito nemaju svoje rješenje za alternativu Bandiću”.

Upitana za HDZ-ova kandidata Dragu Prgometa, uz kojega je čvrsto stao predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković, odgovorila je kako “način i vrijeme kada je odabran, nakon prethodnih špekulacija s barem još 10 imena koja su bila u igri, pokazuju da on nije ozbiljan kandidat”.

S HDZ-om, na čijoj je izbornoj listi na prošlim parlamentarnim izborima ušla u Sabor, želi ostati u partnerskim odnosima, iako osjeća da “postoje disonantni tonovi zadnjih par dana, otkako se malo ozbiljnije govori o njezinoj kandidaturi na lokalnim izborima”.

Donijela HDZ-u peti mandat

Upitana za indirektnu poruku premijera o mogućnosti da je se makne iz Kluba zastupnika HDZ-a, odgovara da će poštovati tu odluku, ako do nje dođe.

“Ako budu smatrali da moje mjesto nije u Klubu ja ću, naravno, tu odluku poštovati. Ona bi bila legitimna, ne mogu čak reći ni da bi bila neočekivana”, kaže Esih, no smatra kako za to nema potrebe s obzirom da je kao neovisna bila i na listi HDZ-a na parlamentarnim izborima.

Tada je u I. izbornoj jedinici dobila 10.471 glas, pa smatra da je svojim brojem preferencijalnih glasova HDZ-u donijela peti mandat u izbornoj jedinici u kojoj to HDZ nikada nije imao. “Moja zahvalnost je neupitna, a više puta sam je izrazila javno u svojim intervjuima, TV nastupima, kao i samom predsjedniku Plenkoviću”, kaže Esih.

Odbacuje špekulacije da bi se njezina kandidatura mogla protumačiti kao nelojalnost prema HDZ-u jer u Klubu zastupnika HDZ-a sjede i neki drugi zastupnici koji također nisu članovi stranke, a na predstojećim lokalnim izborima podržavaju neke druge kandidate.

“Nisam čula da bilo tko njihovu lojalnost dovodi u pitanje, oni ostaju partneri HDZ-a. Tako se i mene može gledati – kao sadašnjeg i budućeg partnera HDZ-a. Apsolutno želim ostati u partnerskom odnosu s HDZ-om i niti jednu svoju izjavu, ni u ovoj kampanji niti ranije, nisam usmjerila protiv HDZ-a”, rekla je Esih.

Bruna Esih: Da, kandidirat ću se za gradonačelnicu Zagreba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari