Pratite nas

Analiza

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti 2012-2016

Objavljeno

na

PROVOĐENJE NEVIĐENE NEZAKONITE I PROTUUSTAVNE POREZNE REPRESIJE NAD HRVATSKIM GRAĐANIMA U POSLJEDNJE 4 GODINE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE

U poreznim postupcima koji su se provodili od strane Ministarstva financija, Porezne uprave posljednje 4 godine vlasti Kukuriku koalicije o čemu sam već pisao na ovom portalu, a koji se i dalje nastavljaju i provode temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14), i ništa se i dalje ne poduzima da se to spriječi, povrijeđen je članak 7. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13) pravo na očitovanje i članak 111. Općeg poreznog zakona, jer prije donošenja zapisnika kojim se utvrđuju prava i obveze poreznih obveznika, porezno tijelo je moralo poreznim obveznicima omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje poreznog akta, a što nije učinjeno što je vidljivo iz zapisnika o obavljenim nadzorima. Porezni obveznici nisu dobili tijekom nadzora koji traje dvije godine i duže niti jedan službeni poziv da se očituju vezano za nadzor osim kada su putem pošte dobili nalog za porezni nadzor i na poslijetku i sam zapisnik.

[ad id=”93788″]

Kasnije u poreznom rješenju navedeno je da je prigovor podnesen na Zapinik, a na tu činjenicu da prije sastavljanja zapisnika kojeg je žalitelj zaprimio poštom, nije obavljen zaključni razgovor s poreznim obveznikom u njegovom prisustvu ili s osobom koju je imenovao porezni obveznik, te nisu ni tada raspravljene sporne činjenice, pravne ocjene, zaključci i njihovi učinci na utvrđivanje porezne obveze, niti je o tome sačinjena zabilješka jer porezni obveznici nisu ni bili prisutni. U pobijanom poreznom rješenju porezno tijelo nije obrazložilo taj prigovor poreznih obveznika.

Ovlaštene službene osobe Porezne uprave (jedan inspektor a propisano je da rade dvojica) obavljaju porezni nadzor i vode cijeli porezni postupak tako da nikada nisu pozvali porezne obveznike u porezni ured da razjasne činjenice, jer do dana uručenja zapisnika porezni obveznici nisu bili upoznati s time, što dokazuje da je porezno tijelo postupilo suprotno članku 9. stavak 1. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13) koji glasi: Sudionici poreznog pravnog odnosa dužni su postupati u dobroj vjeri, postupili su suprotno stavku 2. istog zakona koji glasi: Postupanje u dobroj vjeri znači savjesno i pošteno postupanje u skladu sa zakonom, odnosno postupio je suprotno članku 108., stavak 2. istog zakona koji glasi: Porezni nadzor treba obavljati jednakom pozornošću u pogledu svih bitnih činjenica, kako onih koji idu na štetu poreznog obveznika tako i onih u njegovu korist.

Također je ovlaštena službena osoba postupila suprotno članku 6. stavak 3. Zakonu o općem upravnom postupku (“Narodne novine” broj 47/09) koji glasi: „Pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim interesom”.
Zbog ovih povreda postupka, došlo je do pogrešnog utvrđivanja činjenica, a posredno do utvrđivanja porezne osnovice poreza na dohodak i obveznih doprinosa, bez da ima dokaza u spisu da je sačinjena službena zabilješka o zaključnom razgovoru, jer isti nije nikada ni učinjen, pa je potrebno poništiti sva takva porezna rješenja kao i rješenja o obvezama doprinosa.

Porezni nadzor je bio odužan u postupku nadzora sve sporne činjenice rasčistiti razgovorom sa poreznim obveznikom i o tome sačiniti službenu zabilješku (zapisnik) s urudžbenim brojem o danoj usmenoj obavijesti, a što se nije činilo.

Stoga posebno ističem da se u svim ovakvim poreznim postupcima temeljem članka 63. Zakona o porezu na dohodak postupalo u suprotnosti sa člankom 7. Općeg poreznog zakona (“Narodna novine” broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 73/13) pravo na očitovanje, i člankom 111. Općeg poreznog zakona, jer prije donošenja zapisnika kojim se utvrđuju prava i obveze poreznog obveznika, Porezno tijelo odnosno Porezna uprava je moralo poreznom obvezniku omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima koje su bitne za za donošenje poreznog akta, a što nije učinjeno.

Dakle, inspektori Porezne uprave su u tijeku postupka nadzora prekršili članak 7. i članak. 111. Općeg poreznog zakona jer po završetku obavljanja nadzora su izdavali zapisnike i slali ih poštom, a da prije toga tijekom provedbe cijelog poreznog nadzora nisu raspravljene sporne činjenice, pravne ocjene, zaključci i njihovi učinci na utvrđivanje porezne obveze o ishodu poreznog nadzora, i prije sastavljanja zapisnika koji su porezni obveznici zaprimali poštom, nisu obavljeni zaključni razgovori s poreznim obveznicima u njihovom prisustvu ili s osobom koju su imenovali porezni obveznici, te nisu ni tada raspravljene sporne činjenice, pravne ocjene, zaključci i njihovi učinci na utvrđivanje porezne obveze, niti je o tome sačinjena zabilješka jer nisu bili prisutni, a što se nije navodilo ni u zapisnicima. Isto tako nakon izjavljenih prigovora poreznih obveznika na zapisnike ponovno se postupalo suprotno članku 7. i članaku 111. Općeg poreznog zakona i izdvala su se porezna rješenja, a da nisu s poreznim obveznicima raspravili sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke i njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze o ishodu poreznog nadzora, a što je propisano u točci broj 3. Prava i obveze poreznog obveznika u poreznom postupku, a što se nalazi u Dopisu Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnih ureda, Predmet: Pokretanje poreznog postupka na temelju članka 63. Zakona o porezu na dohodak-Izjava o izvorima stjecanja imovine, traži se, što je poreznim obveznicima poslano poštom zajedno sa Obavijesti o poreznom nadzoru prije početka nadzora.

Također u ovimm poreznim postupcima prekršen je i članak 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br: 47/09) koji glasi:

(1) Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njezinim navodima.

(2) Službena osoba dužna je omogućiti stranci izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenje dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe, a uz dopuštenje službene osobe i neposredno, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima.

(3) Stranka može davati izjave usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku. U složenim upravnim stvarima službena osoba može naložiti stranci podnošenje izjave u pisanom obliku, što ne isključuje pravo stranke na usmeno izjašnjavanje.
(4) Stranka je dužna sudjelovati u utvrđivanju činjenica važnih za rješavanje o upravnoj stvari te osobno dati izjavu kad to zatraži službena osoba ili kad je to propisano zakonom

Kako su se u ovim nadzorima postupci vodili protivno članku 7. i 111. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13), i članka 52. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine” broj 47/09) sva izdana porezna rješenje valja poništiti.

Mr. sc. Robert Knežević, dipl.oec /Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Europa je ugrožena iznutra

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati