Pratite nas

Analiza

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti 2012-2016

Objavljeno

na

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti 2012-2016.

[ad id=”93788″]

Budući da se nezakonito i protuustavno postupalo provodeći nezakonite postupke od strane Ministarstva financija, Porezne uprave koja se koristila za političke obračune posljednje 4 godine prema političkim neistomišljenicima uglavnom domoljubima da bi ih se diskriminiralo, proganjalo i cijele njihove obitelji za vrijeme vlasti Kukuriku koalicije otvoreno je preko 4000 selektivnih diskriminacijskih poreznih postupaka po članku 63. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), odnosno porezni nadzor nesrazmjera imovine i dohotka o čemu sam detaljno pisao 29.03.2016. godine na ovom portalu Hrvatsko nebo. Ustavnom sudu republike Hrvatske podnesena je ustavna tužba ocjene ustavnosti navedenog članka i postupanja po navedenom članku zbog njegove retroaktivne a time i protuustavne primjene od 01.01.2005. godine koji je izmijenjen stupio na snagu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 144/12) od 21.12.2012. odnosno primjenjivao se unazad i još uvijek se primjenjuje. Ako na ustavnom sudu padne primjena tog članka a hoće potrebno je sve one koji su u Poreznoj upravi vodili i potpisivali otvaranje naloga za ovakve nadzore i postupke, sve one koji su provodili nezakoniti postupak i sve one koji su potpisivali nezakonita porezna rješenja u nezakonitim postupcima pozvati na odgovornost. Iako su znali da je nastupila porezna zastara sukladno člancima 94-96. Općeg poreznog zakona i na što su morali paziti po službenoj dužnosti budući da na razini pravnog shvaćanja odjela drugostupanjskog suda ( u smislu čl. 40. st. 1. i 2. Zakona o sudovima, NN 28/13), prijepor je razriješen zaključkom Financijskog, radno pravnog i imovinsko pravnog odjela Visokog upravnog suda  Republike Hrvatske, broj : 6 Su-507/2014-2, od 07. studenog 2014., koji zaključak glasi: „Porezna tijela u poreznom postupku na zastaru paze po službenoj dužnosti“. Kod Poreznih tijela u njihovim postupcima pojam zastare uopće ne postoji čime se protupravno postupalo i dalje postupa.

Naloge za porezni nadzor se otvaralo u Zagrebu i postupci su se vodili u Zagrebu iako su porezni obveznici imali prebivališta u drugim gradovima Republike Hrvatske odnosno Porezna uprava, Područni ured Zagreb nadzire porezne obveznike iz Rijeke, Zadra, Gospića i drugih gradova iako nije mjesno nadležna obaviti nadzor sukladno članku 45. Općeg poreznog zakona koji navodi da se mjesna nadležnost poreznih tijela određuje prema posebnim zakonima i propisima kojima se uređuje unutarnja organizacija i ustrojstvo poreznih tijela. Mjesna nadležnost određuje se prema području na kojemu pojedino tijelo koje je stvarno nadležno može voditi postupak i donositi rješenja. Tako su Područni uredi i Ispostave područnih ureda Porezne uprave nadležni za utvrđivanje poreza (stvarna nadležnost), ali svaki na svojem području (mjesna nadležnost). I na mjesnu se nadležnost pazi po službenoj dužnosti, u svim fazama postupka. Ako se povrijede propisi o mjesnoj nadležnosti, porezna rješenja su nezakonita, što znači da će biti poništena u postupku povodom pravnog lijeka. Članak 106. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 104/95, 109/96, 67/98 i 155/98) uz to, određuje da je za razrez poreza tuzemnim poreznim obveznicima nadležna Porezna uprava na području koje je njihovo prebivalište.

„Stoga utvrđivanje činjenice prebivališta poreznog obveznika utječe i na pravilno određivanje nadležnog poreznog tijela, na što je, sukladno članku 25. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91) svako tijelo dužno paziti prema službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka. Zbog toga će u nastavku postupka niže stupanjska tijela voditi računa da ovakav upravni postupak treba voditi nadležno upravno tijelo te Sud nalazi kako se osporeno rješenje ne može ocijeniti zakonitim“.

Dokaz: Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, Us 1014/2001 od 09. lipnja 2005. godine.

Zbog svega navedenog sama Porezna uprava je nakon žalbi poreznih obveznika i vraćanja postupaka od strane Službe za drugostupanjski upravni postupak Ministarstva financija i nakon presuda Visokih upravnih sudova u korist poreznih obveznika donijela u postupanju po članku 63. Zakona o porezu na dohodak da se preporučuje koristiti „Smjernice za pripremu i provođenje poreznog nadzora“(Porezni vjesnik 4a/2014) i brošuru“Porezni nadzor“. Koje se nalaze u privitku ovog teksta i koje valja pročitati. Iste  su dostupne i na Internet stranicama Porezne uprave-Poslovni procesi-Nadzor.

Istovremeno dok su se provodili ovakvi nezakoniti i protuustavni postupci nisu se provodili potrebni zakonski postupci protiv pravih velikih utajivača poreza-PDV-a o kojima pišu mediji ovih dana a radi se o pranju novca putem tzv. „kružnih“ poreznih prijevara gdje su se više malih tvrtki s jednim ili nijednim zaposlenim i sa registriranim sjedištem u kontejnerima i podrumima međusobno „gađale“ fiktivnim fakturama i onda je posljednja u nizu tražila povrat poreza predajući nadležnoj Ispostavi Porezne uprave poreznu prijavu PDV-a za povrat. I tako su poreznici uredno odobravali povrat poreza po fiktivnim ulaznim računima-fakturama i isplaćivali milijunske iznose, a netko unutar Porezne uprave je to odobravao i potpisivao kako mediji pišu radi se o brutalnih 500 milijuna kuna i više, da bi se tek nakon pisanja tih istih medija pokrenule istrage.

Postavlja se pitanje da li će netko od odgovornih Kukuriku kadrova u Poreznoj upravi odgovarati za nestalih najmanje 500 milijuna kuna iz državnog proračuna od 2012-2016. godine?

Mr.sc .Robert Knežević/Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Europa je ugrožena iznutra

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati