Connect with us

Analiza

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti VI dio

Objavljeno

on

PROVOĐENJE NEVIĐENE NEZAKONITE I PROTUUSTAVNE POREZNE REPRESIJE NAD HRVATSKIM GRAĐANIMA U POSLJEDNJE 4 GODINE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE VI DIO

U nezakonitim selektivnim poreznim postupcima koji su se provodili od strane Ministarstva financija, Porezne uprave posljednje 4 godine vlasti Kukuriku koalicije nad najmanje 4000 uglavnom političkih neistomišljenika o čemu sam već pisao više puta, a koji se i dalje nastavljaju provoditi i provode temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14). I dalje se ništa ne poduzima da se to spriječi i da se spriječi nastala šteta.

[ad id=”93788″]

Posebno navodim da Porezno tijelo, Porezna uprava odnosno inspektori Porezne uprave koji su obavljali nadzor i sastavljali zapisnik bili su dužni to činiti savjesno i stručno, te se korektno i odgovorno ponašati prema poreznom obvezniku u poreznim
postupcima posebno prema članku 108. stavak 2. Općeg poreznog zakona, a što nisu činili zato što:

­ Tijek nadzora propisan je člankom 108. Općeg poreznog zakona, a zbog rizika subjektivnosti provode ga najmanje 2 (dva) inspektora, a u poreznom nadzoru je bio samo jedan inspektor,

­ Prije početka nadzora, inspektor se mora predstaviti poreznom obveznikupredočenjem službene iskaznice što u poreznom nadzoru nije učinjeno jer je fizička osoba-građanin kao porezni obveznik poštom dobio obavijest za nadzor i tu obavijest kao porezni obveznik nije ovjerio potpisom niti je naznačen datum primitka, a isto tako u spisu predmeta mora biti priložena i druga obavijest o poreznom nadzoru koja isto nije ovjerena potpisom poreznog obveznika. Ovjereni primjerak obavijesti o poreznom nadzoru sa potpisom poreznog obveznika inspektor nije odložio u omot spisa.

Inspektor Porezne uprave nadzorom kod poreznog obveznika nije obratio posebnu pozornost na određivanje mjesta obavljanja nadzora (nadzor je obavljen u Zagrebu u prostorijama Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb iako porezni obveznik stanuje u Rijeci i porezni je obveznik u Poreznoj upravi, Područnom uredu Rijeka i nije bilo nikakvog upita niti bilo kakvog dogovora od strane inspektora vezano za navedeno), također nije bilo nikakvog upita niti bilo kakvog dogovora od strane inspektora vezano za utvrđivanje  vremena, dinamike i opsega nadzora s obzirom na mogućnost ometanja poslovnih aktivnosti poreznog obveznika budući da radi u Rijeci u isto radno vrijeme kao i inspektor u Zagrebu. Od zaprimanja poštom obavijesti o poreznom nadzoru do zaprimanja zapisnika u trajanju od 14 mjeseci također putem pošte porezni obveznik ne posjeduje niti jedan pisani službeni poziv na razgovor ili očitovanje o utvrđenim činjenicama tijekom nadzora, svu dokumentaciju je slao putem pošte, iako inspektori nadzor trebaju obavljati jednakom pozornošću u pogledu svih bitnih činjenica, kako onih koje idu na štetu poreznog obveznika tako i onih u njegovu korist, te ga treba usmjeriti na bitne činjenice koje mogu konačno povećati ili smanjiti poreznu obvezu te njegovo trajanje ograničiti na nužnu mjeru sukladno članku 108. stavak 2. i 3.

Općeg poreznog zakona, ­ Inspektor je zakonski morao tijekom provedbe cijelog poreznog nadzora raspraviti sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke i njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze o ishodu poreznog nadzora, a isto tako prije sačinjavanja zapisnika upoznati poreznog obveznika sukladno članku 111. Općeg poreznog zakona sa spornim činjenicama, pravnim ocjenama, zaključcima, te njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze odnosno predočiti rezultat nadzora. O tome inspektor mora sačiniti službenu zabilješku koja će biti sastavni dio spisa predmeta. U poreznom nadzoru kod poreznog obveznika inspektor navedeno nije učinio niti je sastavio službenu zabilješku budući da porezni obveznik nije bio pozvan niti prisustvovao raspravi i sastavljanju iste. Istu mora potpisati inspektor uz naznaku datuma i dodjele urudžbenog broja i predočiti obvezniku na uvid. Tijekom poreznog nadzora porezno tijelo je utvrđivalo činjenice tako da ga je porezni obveznik samo nekoliko puta telefonski kontaktirao i inspektor njega samo jednom, a njegovu suprugu koja je također u poreznom postupku niti jednom također ni punica. Poreznom obvezniku i njegovoj supruzii porezno tijelo nije utvrdilo zajednički dohodak nego svaki posebno.

Porezno tijelo provodilo je postupak cijele obitelji (suprug, supruga, punica). ­ Inspektor mora poznavati pravila kojih se treba pridržavati prilikom pisanja zapisnika a to su: ­ ako zapisnik sadrži više listova svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana od strane inspektora koji su sastavili zapisnik (najmanje dva inspektora) što u zapisniku inspektor nije učinio jer stranice nisu numerirane i nije svaka potpisana već samo zadnja stranica i od strane samo jednog inspektora. ­ u tekstu zapisnika ne smije biti nikakvih netočnosti, nelogičnosti, proturiječnosti, nejasnoća i drugih neusklađenosti, zapisnik mora biti točan i posve razumljiv, da bi omogućio poreznom obvezniku laku provjeru onoga što je inspektor u zapisniku utvrdio. Zapisnik treba sastavljati prema propisanu sadržaju pravopisno i gramatički ispravno što u zapisniku inspektor nije učinio budući da je poreznog obveznika krivo legitimirao pa je napisao da je u predmetu nadzora „odgovorna osoba žensko a ne muško i dalje u tekstu navodi „kao fizička osoba žensko“, a ne muško (porezni obveznik je muško a ne žensko) kao što u cijelom zapisniku od supruge poreznog obveznika navodi također krivi legitimitet „krivo ime“ a ne pravo ime i još mnoge druge pravopisno i gramatički neispravno napisane rečenice. ­ u pogledu isprava što služe kao dokaz u zapisnik se unosi njihove nazive, broj i  datum izdavanja, naziv osobe izdavatelja, spominjane svote i drugo. Ako se radi o bitnom detalju, nikad ne treba oklijevati unijeti ga u zapisnik, neovisno koliko će prostora zauzeti.

Kao dokazno sredstvo u poreznom nadzoru najčešće se koriste isprave (načelo dokumentiranosti jedno je od najstarijih načela poreznog nadzora). Zapisnik treba sadržavati potankosti o dokazima, ali i načinu kako su pribavljeni. Ono što je jasno inspektoru, ne mora  biti jasno onima koji ne znaju o predmetu toliko koliko zna inspektor. Pri opisu postupka nadzora nužno je navesti dokumentaciju koja je bila predmet nadzora. U dokazivanju nepravilnosti nužno je točno opisati postupak primjenjen u dokazivanju. Gore navedenog se inspektor u poreznom nadzoru kod poreznog obveznika nije pridržavao budući da je inspektor obavio nadzor putem pošte od slanja obavijesti o nadzoru do zapisnika, a isto tako nadzirani porezni obveznik je sam poštom slao dokumentaciju koja je u cijelosti naznačena i u prigovoru na zapisnik vidljivo je da inspektor nije uopće spomenuo niti se očitovao o većem dijelu priložene dokumentacije (izjave ovjerene kod javnog bilježnika) koje su slane tijekom nadzora niti je navedene činjenice osporio ili prihvatio isto tako nije obrazložio zašto prihvaća ili ne prihvaća navedeno i po kojoj osnovi da bih porezni obveznik mogao eventualno potrebno nadopuniti kao što u žalbi na rješenje porezni obveznik nadopunjuje ističući nove činjenice i dokaze budući da ih nije imao prilike istaći prije tijekom postupka nadzora. ­ na kraju prije nego se zapisnik uruči poreznom obvezniku, treba ga temeljito pregledati. Takvim se pristupom može otkloniti netočnosti, proturječnosti, nejasnoće, neusklađenost i druge nedostatke.

Iz svega naprijed navedenog vidljivo je da je inspektor obavio nadzor i sačinio zapisnik bez sudjelovanja i mogućnosti očitovanja o činjenicama poreznog obveznika, da zapisnik nije temeljito pregledao i otklonio netočnosti, proturječnosti, nejasnoće, neusklađenost i druge nedostatke, isto kao i kod supruge poreznog obveznika.

U ovakvim nezakonitim selektivnim poreznim postupcima nadzora temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak čije izmjene su donijete 01.01.2013. godine da se primjenjuje unazad od 01.01.2005. godine pri tvrđivanju činjenica povrijeđene su odredbe članka 108. stavak 2. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13) koje idu u korist poreznom obvezniku, pa sve nezakonite postupke zbog toga valja poništiti.

Zbog svega navedenog i sama Porezna uprava je nakon žalbi i presuda Vrhovnih sudova o nezakonitim postupanjima donijela nova postupanja od 12.05.2015. godine koja dokazuju da se je nezakonito i represivno postupalo predmet: Zapisnici o obavljenom nadzoru, postupanje, traži se. Navedeni dopis Porezne uprave se nalazi u privitku ovog članka.

Mr. sc. Robert Knežević, dipl. oec / Kamenjar.com

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti (V) – Mr. sc. Robert Knežević, dipl.oec

 

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti 2012-2016

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari