Pratite nas

Analiza

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti VII. dio

Objavljeno

na

PROVOĐENJE NEVIĐENE NEZAKONITE I PROTUUSTAVNE POREZNE REPRESIJE NAD HRVATSKIM GRAĐANIMA U POSLJEDNJE 4 GODINE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE VII DIO

[ad id=”93788″]

U nezakonitim selektivnim poreznim postupcima koji su se provodili od strane Ministarstva financija, Porezne uprave posljednje 4 godine vlasti partijske kukuriku koalicije nad najmanje 4000 uglavnom političkih neistomišljenika, o čemu sam već pisao više puta, a koji se i dalje nastavljaju provoditi i provode temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14). I dalje se ništa ne poduzima da se to spriječi i da se spriječi nastala šteta.

Ovdje navodim jedan od drastičnih apsurda, a ima ih još o čemu ću pisati naknadno dalje. Kao fizičke osobe građane „partija je donijela proglas” 2012. godine da inspektori u Poreznoj upravi kontroliraju svoje kolege u Poreznoj upravi i u drugim državnim službama uglavnom one koji drugačije misle ili koji su pružili otpor progonu i represiji. To se je provodilo po starim boljševičkim metodama tako da iz jednog Područnog ureda Porezne uprave iz jednog grada u drugom Područnom uredu u drugom gradu i obrnuto pojedinci inspektori, egzekutori, ne svi, po volji svojih nadređenih partijskih šefova postupaju nezakonito i represivno provodeći nezakonite porezne postupke njihovih cijelih obitelji zloupotrebljavajući ovlasti i položaj tako da tijekom nadzora samovoljno i arbitrarno ne priznaju nikakve prihode koji su nastali do 01.01.2005. godine, a i kasnije, osim dohotka od nesamostalnog rada.

Drastičan primjer je da se ne priznaju dnevnice koje se isplaćuju preko odnosno iznad putnih troškova i predstavljaju čisti prihod-dohodak a isplatila ih je sama ta ista Porezna uprava koja provodi postupak o čemu ću Vam pojasniti u ovom članku.

Naime slučaj koji navodim je da je fizička osoba, državni službenik kao porezni obveznik poslao Izjavu 2014. godine u kojoj navodi da je u razdoblju od 1995. do 2012 godine radio u Ministarstvu financija Poreznoj upravi i Financijskoj policiji i obavljao posao inspektora i višeg inspektora u nadzoru po terenu i ostvarivao je prihod od putnih naloga i dnevnica.

Porezno tijelo, inspektor je bilo dužno očitovati se u svezi navedenog tijekom obavljanja nadzora, a što nije. Ovaj prihod tijekom nadzora nije uzet u obzir, a kamoli prihvaćen, iako je porezni obveznik tom izjavom učinio vjerojatnim da je imao taj novac, pa stoga porezno tijelo ovu izjavu treba priznati kao vjerodostojnu.

Na zapisnik na koji je porezni obveznik uložio u zakonom propisanom roku prigovor, uputio je i dopunu prigovora. Dopuna prigovora se odnosi na njegovu Izjavu s privitkom kojeg je poslao tijekom nadzora 2014. godine, i u prigovoru 2014. godine kojom navodi da je u razdoblju od 1995. do 2012. godine radio u Ministarstvu financija Poreznoj upravi i Financijskoj policiji i obavljao posao inspektora i višeg inspektora u nadzoru po terenu i ostvarivao je neoporezivi prihod od putnih naloga odnosno isplaćenih dnevnica (isplata na ruke).

Iste te 2014. godine je otišao i u Poreznu upravu, nadležni Područni ured da za potrebe poreznog nadzora koji se provodi temeljem Obavijesti o poreznom nadzoru pribavi podatke o isplaćenim dnevnicama po putnim nalozima za razdoblje od 1995. do 2007. godine kada je bio zaposlen u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu, i za razdoblje od 2007. do 2012. godine kada je bio zaposlen u Financijskoj policiji. U privitku dopune prigovora na zapisnik, a i u žalbi na porezno rješenje nalazi se preslika zamolbe predane Poreznoj upravi, Područnom uredu, ovjerena i zaprimljena od iste 2014. godine. Od Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured porezni obveznik zaprimio je dopis sa prilogom tablica (Predmet: dostava podataka o visini isplaćenih dnevnica) u kojem je dobio iznos isplaćenih dnevnica za razdoblje od 2002. do 2007. godine (6 godina) u iznosu od 27.959,00 kuna, a za razdoblje od 1995. do 2002. godine (7 godina) se navodi da da prema Zakonu o računovodstvu, članak 7., 12. i 15 (“Narodne novine“ od 12. listopada 2007. godine), predmetni podaci imaju rok čuvanja 11 godina, iz čega slijedi da podatke od 1995. do 2003. godine, Porezna uprava nije dužna čuvati u svojoj arhivskoj građi te ih ne posjeduje temeljem obveze izlučivanja arhivske građe, odnosno podaci o isplatama blagajne su u zastari.

Također u dopisu se navodi da za razdoblje službe u Financijskoj policiji od 2007. do 2012. godine (5 godina, od toga za porezni nadzor bitne 3 godine i to 2007., 2008. i 2009.) Porezna uprava, Područni ured ne raspolaže podacima o isplatama dnevnica. Nadalje u dopisu je navedeno da podaci o iznosima isplaćenih dnevnica su iz Knjiga putnih naloga, a preslike putnih naloga nisu u mogućnosti dostaviti obzirom da se isti nalaze u Središnjem uredu Porezne uprave.

Moram naglasiti da je porezni obveznik ukupno od 1995. do 2010. godine (15 godina) ostvarivao prihode od dnevnica, a dostavljen mu je iznos od 27.959,00 kuna samo za 6 godina odnosno fali za još 9 godina. Stoga je u prigovoru tražio Porezno tijelo da uzme u obzir i prihode od dnevnica i za navedenih 9 godina. U izjavi koju je poslao 2014. godine procjenio je iznos dnevnica po vlastitoj procjeni ne imajući podatke. Navedene podatke nema ni danas nakon službenog dokumenta kojeg je dobio od Porezne uprave. Stoga mora naglasiti da nema osobno uvid u Knjige putnih naloga i nije siguran u vjerodostojnost navedenih podataka i iznosa za razdoblje od 2002. do 2007. godine i smatra da je daleko više bio na terenu i daleko više ostvarivao prihode od dnevnica, a pogotovo za razdoblje kad ne postoje podaci (od 1995. do 2002. i od 2007. do 2009. godine) Budući da je odgovor odnosno dopis sa dostavljenim podacima o visini isplaćenih dnevnica Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda u svezi ostvarenih neoporezivih prihoda-dnevnica koje je ostvarivao kao njihov zaposlenik dobio 16.10.2014. godine nije bio u mogućnosti priložiti tijekom nadzora, a ni tijekom roka za prigovor na zapisnik do 06.10.2014. godine, te je isti poslao u preslici kao privitak dopune prigovora, u žalbi na prvo rješenje o doprinosima, a i kao privitak žalbe na drugo porezno rješenje o porezu na dohodak i prirez.

Porezno tijelo, inspektor se u poreznom nadzoru nakon Izjave poreznog obveznika koju je poslao 2014. godine bilo dužno očitovati u svezi navedenog, a nije. Isto tako Poreznom tijelu u dopuni prigovora 2014. godine, a tek nakon što je dobio od Porezne uprave, Područnog ureda, poslao je dopis Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda – dostava podataka o visini isplaćenih dnevnica 2014. godine iz kojeg je vidljivo da je ostvarivao prihode temeljem isplaćenih dnevnica u razdoblju od 1995. do 2012. godine.

Ovaj prihod tijekom nadzora nije uzet u obzir niti se porezno tijelo očitovalo o njemu, a niti je raspravljeno sa poreznim obveznikom iako je poslao izjavu u kojoj je obrazložio sve naprijed navedeno i procjenio iznos prihoda ostvarenih od dnevnica budući da nije imao nikakve službene podatke. Porezno tijelo je u poreznom nadzoru nakon izjave koju je poslao 2014. godine bilo dužno očitovati se i raspraviti sa njim u svezi navedenog, a nije.

Isto tako Porezno tijelo dopunu prigovora koji je poslao i detaljno obrazložio prihode od dnevnica, a tek nakon što je dobio službeni dopis od Porezne uprave, Područnog ureda nije uzelo u obzir niti se očitovalo o njemu, a nije niti raspravljeno s njim, bez obzira što je iz svega navedenog vidljivo da je ostvarivao prihode temeljem isplaćenih dnevnica u razdoblju od 1995. do 2012. godine.

Znači tom izjavom i dopunom prigovora s priloženom dokumentacijom same Porezne uprave, (1.Zamolba za dostavu podataka o isplaćenim dnevnicama Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu, 2. Zamolba za dostavu podataka o isplaćenim dnevnicama Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu, 3. Dopis Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda – dostava podataka o visini isplaćenih dnevnica, 4. Izjava od 14.03.2014. godine s preslikom uzorka-dopisa jednog trening seminara u Makarskoj u trajanju od 18. do 21.06.2007. godine izdan od Porezne uprave Područnog ureda iz 2007. godine), je učinio vjerojatnim da je imao taj novac. Ovdje moram posebno obrazložiti da se kod svakog putovanja dobije putni nalog i da su putni troškovi putni troškovi (prijevoz, prenoćište s doručkom, parking i slično). Dnevnice se isplaćuju preko odnosno iznad putnih troškova i predstavljaju čisti prihod-dohodak.

Porezni obveznik jednako potroši za marendu i u Zagrebu i na primjer u Rijeci pa je taj iznos već uključen u osobnu potrošnju poreznog obveznika koja je u zapisniku navedena prema Državnom zavodu za statistiku. Nadalje što proizlazi iz prethodno navedenog ako se dnevnice ne priznaju u prihod-dohodak budući da se smatra da je sve potrošio na hranu i druge životne troškove za isti iznos je trebalo umanjiti životne troškove u zapisniku.

Ne može porezni obveznik dva puta trošiti na dva različita mjesta u istom vremenu. Ističem da je žalosno što se ne razlikuju dnevnice od putnih troškova, a posebno od strane inspektora Porezne uprave koja je isto i isplatila. Žalosno je da se kao dokaz ne uvažavaju navedene dokazane činjenice već se zaključak izvodi proizvoljno i arbitrarno. Budući da je porezni obveznik uvijek imao službeno vozolo plaćeno gorivo, ponekad i smještaj (Zagreb, M. Lošinj, Rab, Nova Gradiška, Makarska i drugo) isplata od dnevnica po putnim nalozima je čisti prihod-dohodak koji ostaje povrh troškova, a ako se putuje i vraća isti dan u mjesto prebivališta onda mu je bio trošak sendvič koji je nosio sa sobom pa je isplata od dnevnica po putnim nalozima čisti prihod-dohodak. Putni nalog i putni troškovi su jedno, a dnevnica drugo. Inspektor u zapisniku i u rješenjima nije obrazložio po kojoj zakonskoj osnovi ne prihvaća prihod ostvaren od dnevnica kao dohodak.

Isto tako za navedene dane kada je bio na putu po putnim nalozima i dobivao isplate dnevnica inspektor mu nemože računati trošak i prema Državnom zavodu za statistiku (o tome drugi put opširnije), a što je računao, u domaćinstvu jer nemože biti na dva mjesta odjednom i imati trošak na dva mjesta. Ili će mu prihvatiti prihod od dnevnica ili će mi izračunati i umanjiti vlastitu potrošnju u domaćinstvu. Nakon ovoga čudim se da mu je uopće priznao i dohodak od nesamostalnog rada-plaće.

U privitku ovog članka nalazi se Dopis Porezne uprave, nadležnog Područnog ureda: dostava podataka o visini isplaćenih dnevnica od 16. listopada 2014. godine kojim Ministarstvo financija, Porezna uprava, nadležni Područni ured se poziva na zastaru kada je u pitanju dokumentacija koja je poreznom obvezniku potrebna za dokazivanje primitaka, a ista ne prihvaća zastaru na koju se porezni obveznik poziva u poreznom postupku jer 2007. godina je 2013. u zastari o čemu sam već više puta pisao.

POSTAVLJA SE PITANJE KADA ĆE ONI KOJI SU PROVODILI NEZAKONITE I NEUSTAVNE POREZNE POSTUPKE TEMELJEM RETROGRADNOG I NEUSTAVNOG ČLANKA 63. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK (NESRAZMJER IMOVINE I DOHOTKA) ODNOSNO ONI KOJI SU ZLOUPOTRIJEBILI OVLASTI I POLOŽAJ KONAČNO ODGOVARATI ZA NASTALU ŠTETU, PROGON I REPRESIJU PREMA POLITIČKIM NEISTOMIŠLJENICIMA ZA VRIJEME PARTIJSKE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE, I AMNESTIJU PARTIJINIH PODOBNIKA DO 01.01.2005. GODINE?.

[document url=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2016/05/robertk.pdf” width=”760″ height=”600″]

Mr.sc Robert Knežević dipl.oec./Hrvatsko Nebo

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti VI dio

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti (V) – Mr. sc. Robert Knežević, dipl.oec

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Europa je ugrožena iznutra

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati