Pratite nas

Analiza

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti VII. dio

Objavljeno

na

PROVOĐENJE NEVIĐENE NEZAKONITE I PROTUUSTAVNE POREZNE REPRESIJE NAD HRVATSKIM GRAĐANIMA U POSLJEDNJE 4 GODINE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE VII DIO

[ad id=”93788″]

U nezakonitim selektivnim poreznim postupcima koji su se provodili od strane Ministarstva financija, Porezne uprave posljednje 4 godine vlasti partijske kukuriku koalicije nad najmanje 4000 uglavnom političkih neistomišljenika, o čemu sam već pisao više puta, a koji se i dalje nastavljaju provoditi i provode temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14). I dalje se ništa ne poduzima da se to spriječi i da se spriječi nastala šteta.

Ovdje navodim jedan od drastičnih apsurda, a ima ih još o čemu ću pisati naknadno dalje. Kao fizičke osobe građane „partija je donijela proglas” 2012. godine da inspektori u Poreznoj upravi kontroliraju svoje kolege u Poreznoj upravi i u drugim državnim službama uglavnom one koji drugačije misle ili koji su pružili otpor progonu i represiji. To se je provodilo po starim boljševičkim metodama tako da iz jednog Područnog ureda Porezne uprave iz jednog grada u drugom Područnom uredu u drugom gradu i obrnuto pojedinci inspektori, egzekutori, ne svi, po volji svojih nadređenih partijskih šefova postupaju nezakonito i represivno provodeći nezakonite porezne postupke njihovih cijelih obitelji zloupotrebljavajući ovlasti i položaj tako da tijekom nadzora samovoljno i arbitrarno ne priznaju nikakve prihode koji su nastali do 01.01.2005. godine, a i kasnije, osim dohotka od nesamostalnog rada.

Drastičan primjer je da se ne priznaju dnevnice koje se isplaćuju preko odnosno iznad putnih troškova i predstavljaju čisti prihod-dohodak a isplatila ih je sama ta ista Porezna uprava koja provodi postupak o čemu ću Vam pojasniti u ovom članku.

Naime slučaj koji navodim je da je fizička osoba, državni službenik kao porezni obveznik poslao Izjavu 2014. godine u kojoj navodi da je u razdoblju od 1995. do 2012 godine radio u Ministarstvu financija Poreznoj upravi i Financijskoj policiji i obavljao posao inspektora i višeg inspektora u nadzoru po terenu i ostvarivao je prihod od putnih naloga i dnevnica.

Porezno tijelo, inspektor je bilo dužno očitovati se u svezi navedenog tijekom obavljanja nadzora, a što nije. Ovaj prihod tijekom nadzora nije uzet u obzir, a kamoli prihvaćen, iako je porezni obveznik tom izjavom učinio vjerojatnim da je imao taj novac, pa stoga porezno tijelo ovu izjavu treba priznati kao vjerodostojnu.

Na zapisnik na koji je porezni obveznik uložio u zakonom propisanom roku prigovor, uputio je i dopunu prigovora. Dopuna prigovora se odnosi na njegovu Izjavu s privitkom kojeg je poslao tijekom nadzora 2014. godine, i u prigovoru 2014. godine kojom navodi da je u razdoblju od 1995. do 2012. godine radio u Ministarstvu financija Poreznoj upravi i Financijskoj policiji i obavljao posao inspektora i višeg inspektora u nadzoru po terenu i ostvarivao je neoporezivi prihod od putnih naloga odnosno isplaćenih dnevnica (isplata na ruke).

Iste te 2014. godine je otišao i u Poreznu upravu, nadležni Područni ured da za potrebe poreznog nadzora koji se provodi temeljem Obavijesti o poreznom nadzoru pribavi podatke o isplaćenim dnevnicama po putnim nalozima za razdoblje od 1995. do 2007. godine kada je bio zaposlen u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu, i za razdoblje od 2007. do 2012. godine kada je bio zaposlen u Financijskoj policiji. U privitku dopune prigovora na zapisnik, a i u žalbi na porezno rješenje nalazi se preslika zamolbe predane Poreznoj upravi, Područnom uredu, ovjerena i zaprimljena od iste 2014. godine. Od Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured porezni obveznik zaprimio je dopis sa prilogom tablica (Predmet: dostava podataka o visini isplaćenih dnevnica) u kojem je dobio iznos isplaćenih dnevnica za razdoblje od 2002. do 2007. godine (6 godina) u iznosu od 27.959,00 kuna, a za razdoblje od 1995. do 2002. godine (7 godina) se navodi da da prema Zakonu o računovodstvu, članak 7., 12. i 15 (“Narodne novine“ od 12. listopada 2007. godine), predmetni podaci imaju rok čuvanja 11 godina, iz čega slijedi da podatke od 1995. do 2003. godine, Porezna uprava nije dužna čuvati u svojoj arhivskoj građi te ih ne posjeduje temeljem obveze izlučivanja arhivske građe, odnosno podaci o isplatama blagajne su u zastari.

Također u dopisu se navodi da za razdoblje službe u Financijskoj policiji od 2007. do 2012. godine (5 godina, od toga za porezni nadzor bitne 3 godine i to 2007., 2008. i 2009.) Porezna uprava, Područni ured ne raspolaže podacima o isplatama dnevnica. Nadalje u dopisu je navedeno da podaci o iznosima isplaćenih dnevnica su iz Knjiga putnih naloga, a preslike putnih naloga nisu u mogućnosti dostaviti obzirom da se isti nalaze u Središnjem uredu Porezne uprave.

Moram naglasiti da je porezni obveznik ukupno od 1995. do 2010. godine (15 godina) ostvarivao prihode od dnevnica, a dostavljen mu je iznos od 27.959,00 kuna samo za 6 godina odnosno fali za još 9 godina. Stoga je u prigovoru tražio Porezno tijelo da uzme u obzir i prihode od dnevnica i za navedenih 9 godina. U izjavi koju je poslao 2014. godine procjenio je iznos dnevnica po vlastitoj procjeni ne imajući podatke. Navedene podatke nema ni danas nakon službenog dokumenta kojeg je dobio od Porezne uprave. Stoga mora naglasiti da nema osobno uvid u Knjige putnih naloga i nije siguran u vjerodostojnost navedenih podataka i iznosa za razdoblje od 2002. do 2007. godine i smatra da je daleko više bio na terenu i daleko više ostvarivao prihode od dnevnica, a pogotovo za razdoblje kad ne postoje podaci (od 1995. do 2002. i od 2007. do 2009. godine) Budući da je odgovor odnosno dopis sa dostavljenim podacima o visini isplaćenih dnevnica Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda u svezi ostvarenih neoporezivih prihoda-dnevnica koje je ostvarivao kao njihov zaposlenik dobio 16.10.2014. godine nije bio u mogućnosti priložiti tijekom nadzora, a ni tijekom roka za prigovor na zapisnik do 06.10.2014. godine, te je isti poslao u preslici kao privitak dopune prigovora, u žalbi na prvo rješenje o doprinosima, a i kao privitak žalbe na drugo porezno rješenje o porezu na dohodak i prirez.

Porezno tijelo, inspektor se u poreznom nadzoru nakon Izjave poreznog obveznika koju je poslao 2014. godine bilo dužno očitovati u svezi navedenog, a nije. Isto tako Poreznom tijelu u dopuni prigovora 2014. godine, a tek nakon što je dobio od Porezne uprave, Područnog ureda, poslao je dopis Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda – dostava podataka o visini isplaćenih dnevnica 2014. godine iz kojeg je vidljivo da je ostvarivao prihode temeljem isplaćenih dnevnica u razdoblju od 1995. do 2012. godine.

Ovaj prihod tijekom nadzora nije uzet u obzir niti se porezno tijelo očitovalo o njemu, a niti je raspravljeno sa poreznim obveznikom iako je poslao izjavu u kojoj je obrazložio sve naprijed navedeno i procjenio iznos prihoda ostvarenih od dnevnica budući da nije imao nikakve službene podatke. Porezno tijelo je u poreznom nadzoru nakon izjave koju je poslao 2014. godine bilo dužno očitovati se i raspraviti sa njim u svezi navedenog, a nije.

Isto tako Porezno tijelo dopunu prigovora koji je poslao i detaljno obrazložio prihode od dnevnica, a tek nakon što je dobio službeni dopis od Porezne uprave, Područnog ureda nije uzelo u obzir niti se očitovalo o njemu, a nije niti raspravljeno s njim, bez obzira što je iz svega navedenog vidljivo da je ostvarivao prihode temeljem isplaćenih dnevnica u razdoblju od 1995. do 2012. godine.

Znači tom izjavom i dopunom prigovora s priloženom dokumentacijom same Porezne uprave, (1.Zamolba za dostavu podataka o isplaćenim dnevnicama Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu, 2. Zamolba za dostavu podataka o isplaćenim dnevnicama Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu, 3. Dopis Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda – dostava podataka o visini isplaćenih dnevnica, 4. Izjava od 14.03.2014. godine s preslikom uzorka-dopisa jednog trening seminara u Makarskoj u trajanju od 18. do 21.06.2007. godine izdan od Porezne uprave Područnog ureda iz 2007. godine), je učinio vjerojatnim da je imao taj novac. Ovdje moram posebno obrazložiti da se kod svakog putovanja dobije putni nalog i da su putni troškovi putni troškovi (prijevoz, prenoćište s doručkom, parking i slično). Dnevnice se isplaćuju preko odnosno iznad putnih troškova i predstavljaju čisti prihod-dohodak.

Porezni obveznik jednako potroši za marendu i u Zagrebu i na primjer u Rijeci pa je taj iznos već uključen u osobnu potrošnju poreznog obveznika koja je u zapisniku navedena prema Državnom zavodu za statistiku. Nadalje što proizlazi iz prethodno navedenog ako se dnevnice ne priznaju u prihod-dohodak budući da se smatra da je sve potrošio na hranu i druge životne troškove za isti iznos je trebalo umanjiti životne troškove u zapisniku.

Ne može porezni obveznik dva puta trošiti na dva različita mjesta u istom vremenu. Ističem da je žalosno što se ne razlikuju dnevnice od putnih troškova, a posebno od strane inspektora Porezne uprave koja je isto i isplatila. Žalosno je da se kao dokaz ne uvažavaju navedene dokazane činjenice već se zaključak izvodi proizvoljno i arbitrarno. Budući da je porezni obveznik uvijek imao službeno vozolo plaćeno gorivo, ponekad i smještaj (Zagreb, M. Lošinj, Rab, Nova Gradiška, Makarska i drugo) isplata od dnevnica po putnim nalozima je čisti prihod-dohodak koji ostaje povrh troškova, a ako se putuje i vraća isti dan u mjesto prebivališta onda mu je bio trošak sendvič koji je nosio sa sobom pa je isplata od dnevnica po putnim nalozima čisti prihod-dohodak. Putni nalog i putni troškovi su jedno, a dnevnica drugo. Inspektor u zapisniku i u rješenjima nije obrazložio po kojoj zakonskoj osnovi ne prihvaća prihod ostvaren od dnevnica kao dohodak.

Isto tako za navedene dane kada je bio na putu po putnim nalozima i dobivao isplate dnevnica inspektor mu nemože računati trošak i prema Državnom zavodu za statistiku (o tome drugi put opširnije), a što je računao, u domaćinstvu jer nemože biti na dva mjesta odjednom i imati trošak na dva mjesta. Ili će mu prihvatiti prihod od dnevnica ili će mi izračunati i umanjiti vlastitu potrošnju u domaćinstvu. Nakon ovoga čudim se da mu je uopće priznao i dohodak od nesamostalnog rada-plaće.

U privitku ovog članka nalazi se Dopis Porezne uprave, nadležnog Područnog ureda: dostava podataka o visini isplaćenih dnevnica od 16. listopada 2014. godine kojim Ministarstvo financija, Porezna uprava, nadležni Područni ured se poziva na zastaru kada je u pitanju dokumentacija koja je poreznom obvezniku potrebna za dokazivanje primitaka, a ista ne prihvaća zastaru na koju se porezni obveznik poziva u poreznom postupku jer 2007. godina je 2013. u zastari o čemu sam već više puta pisao.

POSTAVLJA SE PITANJE KADA ĆE ONI KOJI SU PROVODILI NEZAKONITE I NEUSTAVNE POREZNE POSTUPKE TEMELJEM RETROGRADNOG I NEUSTAVNOG ČLANKA 63. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK (NESRAZMJER IMOVINE I DOHOTKA) ODNOSNO ONI KOJI SU ZLOUPOTRIJEBILI OVLASTI I POLOŽAJ KONAČNO ODGOVARATI ZA NASTALU ŠTETU, PROGON I REPRESIJU PREMA POLITIČKIM NEISTOMIŠLJENICIMA ZA VRIJEME PARTIJSKE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE, I AMNESTIJU PARTIJINIH PODOBNIKA DO 01.01.2005. GODINE?.

[document url=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2016/05/robertk.pdf” width=”760″ height=”600″]

Mr.sc Robert Knežević dipl.oec./Hrvatsko Nebo

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti VI dio

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti (V) – Mr. sc. Robert Knežević, dipl.oec

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Milanoviću u biznisu ‘ne cvjetaju ruže’ – Više bi zaradio kao predsjednik nego kao poduzetnik

Objavljeno

na

Objavio

Iako se u anketama i medijima gotovo svakodnevno pojavljuju spekulacije ili najave o novim kandidatima, zasad nitko od spomenutih (Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Anto Nobilo….) nema previše izgleda ugroziti sadašnju hrvatsku predsjednicu. U SDP-u zasad očito ne postoji suglasje o jednom kandidatu. Neki bi radije u utrku gurnuli bivšeg predsjednika Ivu Josipovića ili europarlamentarca Tonina Piculu. No čini se da Zoran Milanović ipak ima više izgleda.

Portal Direktno.hr analizirao je poslovanje njegove konzultantske tvrtke, o čijim se aktivnostima u javnosti uistinu vrlo malo zna, i otkrio da Milanović ne ostvaruje senzacionalne prihode o kojima je maštao dok je boravio u Banskim dvorima.

Tvrtka EuroAlba Advisory d.o.o., čiji je Milanović osnivač i jedini direktor, u 2018. ostvarila je prihod od 745.292 kune. Rashodi tvrtke iznosili su 115.407 kuna, a nakon plaćenog poreza na dobit (76.933 kune) tvrtka je iskazala neto dobit od 552.953 kune. Milanovićeva tvrtka zadržava dobit, odnosno neće ju isplatiti vlasniku, odnosno osnivaču.  U odnosu na prethodnu godinu tvrtka bilježi rast prihoda od 19,2 posto, neto dobiti od 20,3 posto, ali i rashoda od 13,2 posto.

U strukturi prihoda Milanovićeva tvrtka u inozemstvu je ostvarila tek nešto više od 28 posto, odnosno 209.970 kuna, što znači da glavninu poslovanja čine poslovi u Hrvatskoj. Za plaće, poreze i doprinose na plaće tvrtka je isplatila u 2018. godini 56.698 kuna, što znači da je trošak neto plaća iznosio 40.010 kuna.

Prema podacima dostavljenima Financijskoj agenciji Milanović nije isplatio sebi ni dobit ostvarenu u 2017. već ju je usmjerio u zadržanu dobit. To znači da je tvrtka u dvije godine poslovanja akumulirala više od milijun kuna dobiti iz poslovanja. Ako bi se bivši premijer odlučio na povlačenje ostvarene dobiti, tj. isplatu dobiti vlasniku morao bi je umanjiti za porez. No to, prema dostupnim podacima, nije učinio već očito, kao i mnogi drugi poduzetnici, povremeno sam sebi odobrava pozajmice ili isplaćuje predujmove dobiti.

Prema poslovnom izvješću tvrtka nema značajnih potraživanja niti neplaćenih obveza, a glavninu imovine čini novac na računu.

Usporedimo li to s plaćom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja prema podacima iz svoje imovinske kartice mjesečno zarađuje 40.156,47 kuna bruto ili 24.376,20 kuna neto, vidljivo je kako Milanović kao poduzetnik ima sedam puta nižu neto plaću, odnosno 8,5 puta nižu bruto prijavljenu plaću. Povuče li i svu dosad zadržanu dobit, ako to već dijelom i nije učinio kroz pozajmice, još uvijek bi više zaradio kao predsjednik države nego kao poduzetnik, a pritom ne bi morao biti prijavljen na plaći malo iznad minimalne. Boljeg razloga za ulazak u predsjedničku utrku nema, piše Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Nema iznenađenja, naše analize pokazale su da pad HDZ-a nije crni labud

Objavljeno

na

Objavio

Nisam siguran da sam ja jedini kojeg izborni rezultat HDZ asocira na jednu sjajnu knjigu Josepha Hellera Kvaka 22 / Catch 22 / i sjajni kataklizmički film Rolanda Emmericha Dan poslije sutra / The Day After Tomorrow.

Čini mi se da je većina članova HDZ-a upala u klopku kao i psihički bolesnici iz romana Kvaka 22, odnosno da se članovi HDZ-a osjećaju kao preživjeli iz kataklizme u filmu Dan poslije sutra.

Za mene rezultat HDZ-a nije iznenađenje, on je još dobar kakve sam imao projekcije zahvaljujući anketama jedne agencije s kojom sam svakodnevno surađivao i koja je kroz 30 dana napravila tri kruga ispitivanja stranačkih preferencija na uzorku većem od 3000 ispitanika.

Po tom ispitivanju napravio sam 4 analize u kojima sam razrađivao uzorak, te ga komparirao s rezultatima iz 2014 godine, kako u postocima tako i broju birača po županijama. Agencija je u prvom krugu prihvatila moju sugestiju da se radi ispitivanje u utvrdama HDZ, a nakon toga u nasumičnim krugovima. Te analize bile su svojevrsno upozorenje na mogući rezultat i onaj tko se bavi političkom analitikom, psihologijom i političkim marketingom trebao je prihvatiti to kao svojevrsno upozorenje.

Tri dana prije izbora napravio sam rukom na komadu papira projekciju izbornih rezultata gdje sam na osnovu rezultata ispitivanja u velikim gradovima predvidio poraz HDZ-a i osvajanje po 3 mandata, ali i disperziju ostalih mandata. Kad se pogledaju rezultati onih koji su ostali ispod crte, Plenković i HDZ mogu platiti misu jer su ostali na 4 mandata samo zahvaljujući 10 000 glasova koliko je nedostajalo da MOST i Marijana Petir osvoje mandate.

Pad podrške HDZ-u nije slučajan jer u politici nema slučajnosti i on traje od izglasavanja Istanbulske konvencije i skretanja HDZ-a iz desnog centra u centar. Više od godinu dana traje taj negativni trend pada i jasno pokazuje da u 21 stoljeću, u vrijeme interneta, društvenih mreža i portala birači više ne pamte kao zlatna ribica. U jednoj dubljoj analizi, svaki analitičar lako bi utvrdio da su HDZ spasili birači iz ruralnih sredina, mahom oni starije dobi koji se ne služe internetom i glasaju po načelu – Za Franju.

U cijeloj priči oko izbornih rezultata, najmanje su važni mandati za sudbinu Plenkovića i HDZ-a, oni od sinoć postaju irelevantni, a ključan problem postaje Kvaka 22,71. 22,71 % u osnovi je najlošiji izborni rezultat u povijesti stranke i on je ključ svih izbora koji će se ciklično događati svakih 6 mjeseci u iduću godinu, odnosno 2 godine.

Pogotovo to postaje problem nakon rezultata 4 – 4 gdje SDP i Bernardić dobivaju vjetar u leđa i vrlo brzo će okrenuti vodu na svoj mlin, odnosno SDP će početi rast, a HDZ će tonuti. Takva situacija direktno će utjecati na rezultat parlamentarnih izbora jer SDP više neće biti idealan junior partner već će HDZ postati neželjen junior partner koji Bernardiću neće trebati da bi formirao vlast.

Netko spomenu „ Crnog labuda” , eto u priču se pokušalo ugurati ekonomski uradak jednog ekonomskog filozofa, iako sam ja pristalica teorije da takvi filozofi ne postoje i da je knjiga jedan obični komercijalni bestseller.

Ako ćemo i tražiti takvog Crnog labuda onda ga moramo tražiti u Istanbulskoj konvenciji, grupi Borg, nepotizmu, klijentelizmu i korupciji. Treba ga tražiti u onih 800 000 nepismenih jer se ispostavilo da se ne znaju potpisati ali znaju zaokruživati.

Možda ga trebamo tražiti u strukturi članstva HDZ-a u kojoj vlada zakonitost Pater familias ili glasa se onako kako kaže glava obitelji, ili u kampanji bez kampanje s ciljem – manja izlaznost veći rezultat, pa kad su vidjeli da to ne prolazi pribjegavanje već viđenoj kampanji bodrenja samih sebe s izraženom panikom.

Očekivao sam umjesto gubitničkog govora u izbornoj noći krizno komuniciranje, a krizno komuniciranje je priznavanje krivnje, poraza, posipanje pepelom, stavljanje mandata na raspolaganje ili bar stavljanje na provjeru svoje podrške putem unutarstranačkih izbora. Možda očekujem previše jer zov predsjedavanja EU ipak je jači i nema cijenu, jer cijenu će platiti stranka, ali koga to briga.

Ante Rašić

https://kamenjar.com/analiza-politickih-preferencija-izbora-za-ep-4-dio/

https://kamenjar.com/analiza-politickih-preferencija-za-eu-izbore-3-dio/

Analiza političkih preferencija za EU izbore (2. dio)

Analiza političkih preferencija za EU izbore (1. dio): Mrtva utrka SDP-a i HDZ-a, dramatičan pad HDZ-a u Slavoniji, kazna za nebrigu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari