Pratite nas

Analiza

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti XVI dio

Objavljeno

na

U nezakonitim selektivnim poreznim postupcima nad fizičkim osobama građanima kao poreznim obveznicima koji su se provodili od strane Ministarstva financija, Porezne uprave posljednje 4 godine vlasti partijske kukuriku koalicije nad najmanje 4000 uglavnom političkih neistomišljenika o čemu sam već pisao više puta, a koji se i dalje nastavljaju provoditi i provode temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14).

[ad id=”93788″]

I dalje se ništa ne poduzima da se to spriječi i da se spriječi nastala šteta bez obzira na sve više presuda Visokog upravnog suda RH u korist građana poreznih obveznika. Podnesena je i tužbaUstavnomsuduzaocjenuustavnostiprimjenečlanka 63.Zakona o porezu na dohodak, a moglo bi biti i kaznenih prijava protiv institucije i aktera koji su zlouporabili položaj i ovlasti.

Odredbe članka 6. stavak 1. i 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine” broj 147/08, 18/11, 78/12 , 136/12, 73/13, 26/15, 44/16) utemeljuju načela zakonitosti i načelo materijalne istine u poreznom postupku. Ostvarivanje načela zakonitosti u poreznom postupku znači da je tijelo koje rješava određenu upravnu-poreznu stvar dužno u svemu se pridržavati materijalnih propisa koje primjenjuje u rješavanju upravne stvari te propisa kojima je reguliran postupak rješavanja određene upravne stvari. To se odnosi kako na sve radnje tako i na cjelokupan rad tijela na rješavanje upravne stvari. Načelo materijalne istine logičan je slijed zakonite provedbe poreznog postupka i obvezuje porezno tijelo da utvrdi sve činjenice bitne za donošenje odluke, dakle i one koje idu u prilog poreznom obvezniku. Slijedom iznijetog, iako je primarna zadaća poreznog tijela utvrđivanje, nadzor i naplata poreza navedene radnje ne smiju ići na štetu poreznog obveznika pa stoga svako protivno postupanje nadležnog poreznog tijela predstavlja ne samo izravno kršenje prethodno navedenih načela već je isto protivno i odredbi članka 9. Općeg poreznog zakona kojom je propisano da su sudionici porezno-pravnog postupka dužni postupati u dobroj vjeri. Postupanje u dobroj vjeri znači svjesno i pošteno postupanje u skladu sa zakonom.

U ovom nezakonitom postupku provedenom protiv poreznog obveznika, fizičke osobe temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak Porezno tijelo, odnosno inspektor kao sudioniciporezno-pravnog postupka nisu postupati u dobroj vjeri odnosno nisu svjesno i pošteno postupali u skladu sa zakonom jer su prekršeni slijedeći propisi i zakoni RH:

članak 63. Zakona o porezu na dohodak se primjenjuje retroaktivno jer se Porezno tijelo pozvalo na članak 63. stavak 6. istog zakona koji nije bio u primjeni do propisanih izmjena Zakona o porezu na dohodak do 21.12.2012. godine (“Narodne novine” broj 142/12), odnosno članak 63. stavak 5. istog zakona se nebi trebao primjenjivati od 01.01.2005. godine nego od 21.12.2012. godine, a sve do 2009. godine je u relativnoj zastari pa time i u apsolutnoj zastari prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze,
članak 10. Zakona o računovodstvu („Narodne novine broj 109/07, 54/13 i 121/14) propisuje rokove čuvanja knjigovodsttvenih isprava odnosno predmetni podaci imaju rok čuvanja 11 godina, iz čega slijedi da podatke od prije 11 godina, Porezna uprava u jednom gradu RH nije dužna čuvati u svojoj arhivskoj građi te ih ne posjeduje temeljem obveze izlučivanja arhivske građe, odnosno podaci su u zastari, a dok ista Porezna uprava odnosno Porezno tijelo u drugom gradu RH „nije smatralo vjerodostojnim za smanjenje drugog dohotka za 2007. godinu, zbog proteka vremena i nastalih događaja do 2005. godine koja je uzeta kao početno stanje“.
članak 7., 12. i 15 Zakona o računovodstvu propisuje obvezu vođenja poslovnih knjiga i evidencija,
članak 65. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), dakle istog tog zakona navodi da „Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona i Prekršajnog zakona“, samim time pobijajući članak 63. istog tog Zakona,
Institut porezne zastare reguliran je odredbama članka 94. – članka 96. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13).
članak 24. stavak 2. Općeg poreznog zakona propisuje da prava iz porezno-dužničkog odnosa prestaju zastarom,
članak 6. stavak 1. Općeg poreznog zakona propisuje da je porezno tijelo dužno zakonito utvrđivati sva prava i obveze iz porezno pravnog odnosa,
članak 6. stavak 2. Općeg poreznog zakona propisuje da je porezno tijelo dužno utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika,
članak 104. stavak 2. Općeg poreznog zakona propisano je da porezni nadzor može se obavljati za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje porezne obveze,
članak 94. stavak 1. i 2. Općeg poreznog zakona u pogledu utvrđivanja obveze dohotka za 2007. godinu je nastupila relativna zastara nakon 3 godine, a prema stajalištu prvostupanjskog tijela, pojam relativne zastare uopće ne postoji,
članak 96. stavak 1. i 2. Općeg poreznog zakona u pogledu utvrđivanja obveze dohotka za 2007. godinu je nastupila apsolutna zastara nakon 6 godina, a prema stajalištu prvostupanjskog tijela, pojam apsolutne zastare uopće ne postoji,
članak 7. Općeg poreznog zakona, pravo poreznog obveznika na očitovanje,
članak 111. Općeg poreznog zakona, prije donošenja zapisnika kojim se utvrđuju prava i obveze poreznog obveznika, porezno tijelo, odnosno inspektor nisu poreznom obvezniku omogućili očitovanje o činjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje poreznog akta rješenja,
članak 6. stavak 3. Zakonu o općem upravnom postupku (“Narodne novine” broj 47/09), koji glasi pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim interesom,
članak 52. Zakona o općem upravnom postupku, stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njezinim navodima,
članak 106. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 104/95, 109/96, 67/98 i 155/98), određuje da je za razrez poreza tuzemnim poreznim obveznicima nadležna Porezna uprava na području koje je njihovo prebivalište,
članak 25. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91), utvrđivanje činjenice prebivališta poreznog obveznika utječe i na pravilno određivanje nadležnog poreznog tijela, na što je svako tijelo dužno paziti prema službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka,
članak 46. Općeg poreznog zakona, ako bi u nekoj poreznoj stvari istodobno mjesno nadležna mogla biti dva ili više poreznih tijela, porez utvrđuje ono porezno tijelo koje je prvo pokrenulo postupak,
članak 70. Zakona o općem upravnom postupku propisuje da se kao dokazno sredstvo može uzeti i izjava stranke,
članak 108. stavak 2. i 3. Općeg poreznog zakona, je propisan tijek i trajanje nadzora,
članak II Odluke o unošenju i iznošenju gotovine, čekova i materjaliziranih vrijednosnih papira (“Narodne novine” broj 111/03), prijenos vrijednosti novčanih sredstava poreznog obveznika u više puta, a koja je manja od zakonom propisane,
članak 9. Zakona o sprečavanju pranja novca (“Narodne novine” broj 69/97, 106/97, 67/01, 114/01, 117/03 i 142/05), porezni obveznik nije bio dužan prijaviti iznos do 40.000,00 kn zakonom dozvoljen,
članak 40. Zakona o deviznom poslovanju (“Narodne novine” broj 96/03, 140/05, 132/06, 150/08, 92/09 i 153/09), prijava carini unosa gotovine dozvoljene po zakonu iznad 40.000,00 kuna,
članak 11. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj 35/05, 41/08, 125/11), ne treba pisani i ovjereni ugovor o pozajmici, sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukčije nego što je Zakonom o obveznim odnosima određeno ako iz pojedine odredbe Zakona o obveznim odnosima ili iz njezina smisla ne proizlazi što drugo. Prema Zakonu o obveznim odnosima zajmodavatelj može biti svaka fizička i pravna osoba, a ne samo banka. Ugovor o zajmu je konsenzualan ugovor jer se smatra sklopljenim u trenutku kad su se stranke sporazumjele o njegovim bitnim sastojcima, a ne tek predajom stvari zajmoprimatelju. Predaja stvari ima značenje ispunjenja obveza zajmodavatelja, a ne sklapanja ugovora. Zajam je neformalan ugovor, jer zakonodavac ne propisuje određeni oblik (naprimjer pisani),
članak 499. Zakona o obveznim odnosima, nije propisan obvezan oblik kao što je to propisano za ugovor o kreditu,
članak 63. stavak 5. Zakona o porezu na dohodak (“Narodne novine” broj 177/04), koji glasi ”Za svrhe iz stavka 1. i 2. ovog članka Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstvo financija, Porezna uprava se obvezala da će ustrojiti imovinske kartice, a što nije do danas učinjeno. Da je to u razdoblju od 01.01.2005. godine do danas učinjeno i zatraženo od svih poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj onda bi svima bila polazna točka imovine i dohotka jasna i definirana, a ne utvrđivana proizvoljno i nezakonito i to samo prema pojedincima koji su odabrani na osnovu nekih slobodnih i osobnih kriterija Porezne uprave,
Odluka USRH-120/13,
Odluka USRH-83/14 i 143/14),
članak 33.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreza na dohodak (“Narodne novine” 143/14),,
Odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreza na dohodak (“Narodne novine” Odluka USRH – 143/14), u poreznim postupcima po članku 63. Zakona o porezu na dohodak ne vrše se obračunavanja doprinosa na nesrazmjer utvrđen po članku 63. Zakona o porezu na dohodak,
članak 22. Naredbe o iznosima za obračun doprinosa za 2007. (“Narodne novine broj 126/06). Doprinosi koji utvrđeni prvostupanjskim rješenjem za utvrđene obveze doprinosa od 15.12.2014. godine nisu trebali biti utvrđeni na bruto dohodak za 2007. godinu u iznosu od 779.736,81 kuna (koji su iznad propisane maksimalne osnovice za obračun doprinosa) kako se navodi u rješenju, budući da je Zakonom o doprinosima (“Narodne novine” broj 147/02, 175/03, 177/04, 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) propisana maksimalna osnovica za obračun doprinosa iz dohotka u iznosu od 472.680,00 kuna na godišnjoj razini za 2007. godinu, odnosno nisu trebali uopće biti obračunati.
članak 63. stavak 7. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 177/04 do 83/14), isti članak 63. stavak 7. Zakona o porezu na dohodak ukinut je proglašenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 143/14) od 03.12.2014. godine i glasi stavak 7. briše se i stavlja van snage što znači da je porezno tijelo donijelo nezakonito rješenje o obnovi postupka,
članku 112. stavak 6. i 7. Općeg poreznog zakona navodi se da „na temelju činjenica navedenih u zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje“, i stavak 7. Istog zakona navodi se „rješenje iz stavka 6. ovog članka donosi se najkasnije u roku od šezdeset dana od dana uručenja zapisnika o poreznom nadzoru“. Rješenje doneseno izvan roka,
članak 121. Zakona o općem upravnom postupku, žalbe na rješenja u postupku nisu riješene u propisanim rokovima od 60 dana,
članak 170. stavak 1. Općeg poreznog zakona drugostupanjsko porezno tijelo odnosno inspektor su dužni po službenoj dužnosti paziti ne samo na nastup zastare u tijeku prvostupanjskog postupka, u okviru svoje dužnosti da ispita zakonitost pobijanog poreznog akta u cijelosti, ne ograničavajući se na žalbene razloge, već su dužni po službenoj dužnosti voditi računa i o zakonitosti vlastitog postupanja u trenutku poduzimanja određene radnje, pa tako i o eventualnom nastupu zastare, kako relativne tako i apsolutne u vrijeme dok se spis nalazi na rješavanju o žalbi poreznog obveznika.
članak 88. stavak (5) Općeg poreznog zakona, koji kaže: “U obrazloženju rješenja se osobito navodi:

1. utvrđeno činjenično stanje,
2. jasan i precizan sažetak dokaznog postupka,
3. razloge zbog kojih nije uvažen zahtjev stranke,
4. porezne propise i razloge koji upućuju na odluku danu u izreci rješenja,

članak 51. Ustava RH, koji propisuje: „Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti“ i posebno
Članak 90. Ustava Republike Hrvatske propisuje zabranu retroaktivnosti te glasi: Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.

Dakle, valja zaključiti nakon svega naprijed navedenog da je samo u ovom jednom nezakonitom postupku provedenom protiv poreznog obveznika, fizičke osobe temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak izvršena povreda 37 pravila postupka i da je nepotpuno, netočno i krivo utvrđeno činjenično stanje te su provedene pogrešne primjene materijalnih propisa RH.

POSTAVLJA SE PITANJE KADA ĆE ONI KOJI SU DONIJELI OVAKAV ŠTETAN, RETROGRADAN I NEUSTAVAN ZAKON I ONI PODOBNI POSLUŠNICI KOJI SU PROVODILI NEZAKONITE I NEUSTAVNE POREZNE POSTUPKE TEMELJEM RETROGRADNOG I NEUSTAVNOG ZAKONA, ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ČLANAK 63. (NESRAZMJER IMOVINE I DOHOTKA) ODNOSNO SVI ONI KOJI SU ZLOUPOTRIJEBILI OVLASTI I POLOŽAJ KONAČNO ODGOVARATI ZA NASTALU ŠTETU, PROGON I REPRESIJU PREMA GRAĐANIMA POLITIČKIM NEISTOMIŠLJENICIMA ZA VRIJEME PARTIJSKE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE, I AMNESTIJU PARTIJINIH PODOBNIKA DO 01.01.2005. GODINE?, PROVODITELJI I EGZEKUTORI OVAKVOG RETROGRADNOG I NEUSTAVNOG ZAKONA I POSTUPAKA JOŠ UVIJEK SJEDE NA RUKOVODEĆIM MJESTIMA UNUTAR POREZNE UPRAVE.

Mr. sc. Robert Knežević dipl.oec./Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari