Pratite nas

Gospodarstvo

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti (V) – Mr. sc. Robert Knežević, dipl.oec

Objavljeno

na

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti u razdoblju 2012-2016. godina V dio

PROVOĐENJE NEVIĐENE NEZAKONITE I PROTUUSTAVNE POREZNE REPRESIJE NAD HRVATSKIM GRAĐANIMA U POSLJEDNJE 4 GODINE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE V DIO

U nezakonitim selektivnim poreznim postupcima koji su se provodili od strane Ministarstva financija, Porezne uprave posljednje 4 godine vlasti Kukuriku koalicije nad najmanje 4000 uglavnom političkih neistomišljenika o čemu sam već pisao više puta, a koji se i dalje nastavljaju provoditi i provode temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14).

[ad id=”93788″]

Nakon pisanja i dalje se ništa ne poduzima da se to spriječi i da se spriječi nastala šteta.

Porezno tijelo odnosno Porezna uprava u postupku nezakonitog nadzora izdaje dva prvostupanjska porezna rješenja, jedno koje se odnosi samo na dio obveza koja su obračunate tijekom nadzora i koje se odnose na utvrđene obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i temeljem individualne kapitalizirane štednje, i drugo rješenje koje se odnosi na ostatak obveze poreza na dohodak i prireza odnosno u istom poreznom postupku-pravnoj stvari koji je prvi dio za obvezu doprinosa izdalo Ministarstva financija, Porezna uprave, Područni ured, Služba za nadzor, a za drugi dio za obvezu poreza na dohodak i prirez prvostupanjsko rješenje je izdalo Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured, Ispostava, odnosno izdana su dva zasebna porezna akta-rješenja u istoj pravnoj stvari od dvije različite Porezne uprave.

Dakle, ovakvo postupanje poreznog tijela i ovlaštene službene osobe-inspektora izaziva i izazvalo je administrativni kaos i dodatne troškove za porezne obveznike fizičke osobe građane, jer se vode dva odvojena postupka za istu poreznu stvar i izdaju dva porezna akta-rješenja za poreznog obveznika, a i za njegove članove obitelji jer u većini slučajeva obuhvaćena je nadzorom i cijela obitelj. Porezni obveznik mora uložiti dva puta istu žalbu odnosno dva pravna lijeka za isti predmet za dva odvojena upravna postupka, porezna akta-rješenja i još isto tako za članove obitelji, umjesto da se predmet spoji u jedan oni se razdvajaju što pravno nije svrsishodno ni ekonomično. Nema nikakvog razloga da se vode dva odvojena postupka u istoj poreznoj stvari i još za članove obitelji koji se isprepliću zajedno sa dva izdana poreznom obvezniku.

Apsurdi idu dalje tako da doprinosi koji su utvrđeni prvostupanjskim poreznim rješenjem se utvrđuju na bruto dohodak, a ne na dohodak iz kojeg je jedino bilo moguće iste podmiriti, tada je osnovica za obračun doprinosa daleko manja, od one koja se navodi u rješenju.

Naime, osim što je razvidno iz prethodnog obrazloženja da nema oporezivog dohotka, postavlja se pitanje iz kojih se to sredstava/dohotka može podmiriti dodatna obveza za doprinose, kada i sam izračun poreznog tijela potvrđuje da je maksimalno moguć primitak (gospodarska mogućnost) manja, a ne veća kako se navodi u rješenju.

Porezni obveznici kao fizičke osobe-građani nisu isplatitelji dohotka od nesamostalnog rada u kojem slučaju bi prilikom isplate dohotka bili obvezni obračunati i obustaviti poreze i doprinose te isplatiti neto iznos. Samo je nezakonito u poreznom postupku utvrđeno da postoji iznos drugog dohotka koji Porezno tijelo navodi da su fizičke osobe kao porezni obveznici ostvarili, te bi se u tom obračunu trebao primjeniti princip da je utvrđeni iznos bruto iznos. Nadalje, a u slučaju da se utvrđeni iznos i smatra drugim dohotkom fizičke osobe kao porezni obveznici kao solidarni jamci su obvezni od isplaćenog iznosa obustaviti, obračunati i isplatiti iznos daleko manji, a ne veći iznos koji se navodi u rješenju koji nije ni isplaćen kao dohodak od nesamostalnog rada.

Stoga su navedeni obračuni doprinosa za mirovinsko osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje za razdoblje od 01.01.2005. do 31.12.2014. godine iz poreznih rješenja protuustavni jer je nesrazmjeran gospodarskoj mogućnosti poreznog obveznika, prema članku 51. Ustava koji propisuje: „Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.“

Budući da je došlo do izmjena u zakonodavstvu te se tako od 01. siječnja 2015. godine izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (“Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH-120/13, 125/13, Odluka USRH-83/14 i 143/14)  (članak 33.a) u poreznim postupcima po članku 63. Zakona o porezu na dohodak ne vrše se obračunavanja doprinosa na nesrazmjer utvrđen po članku 63. Zakona o porezu na dohodak.  

Doprinosi koji su utvrđivani u prvostupanjskim rješenjem za utvrđene obveze doprinosa nisu trebali biti utvrđeni na bruto dohodak za razdoblje od 2005-2014. godine (u tom razdoblju je izdano najviše rješenja) u iznosima koji su iznad propisane maksimalne osnovice za obračun doprinosa kako se navodi u rješenjima, budući da je naprimjer za 2007. godinu Zakonom o doprinosima (“Narodne novine” broj 147/02, 175/03, 177/04, 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) propisana maksimalna osnovica za obračun doprinosa iz dohotka u iznosu od 472.680,00 kuna na godišnjoj razini (članak 22. Naredbe o iznosima za obračun doprinosa za 2007. (“Narodne novine broj 126/06)), odnosno nisu trebali uopće biti obračunati.

Porezno tijelo, Porezna uprava odnosno porezni inspektori su utvrđivali obveze doprinosa na način da su neto iznos računali u bruto iznosu što je daleko iznad propisane maksimalne osnovice za obračun doprinosa iz dohotka za 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., godinu a što su morali znati da je protuzakonito postupanje i time zlouporabili svoje ovlasti.

Navedeni obračun doprinosa za mirovinsko osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje naprimjer za 2007. godinu a i druge godine obuhvaćene nadzorom od 01.01.2005. do 31.12.2014. godine u poreznim rješenjima trebaju se poništiti.

Rješenja valja poništiti jer u poreznim postupcima po članku 63. Zakona o porezu na dohodak ne vrše se obračunavanja doprinosa na nesrazmjer utvrđen po članku 63. Zakona o porezu na dohodak. Nema zakonske osnove za utvrđivanje doprinosa za obvezna osiguranja u svezi postupka utvrđivanja dohotka po članku 63. Zakona o porezu na dohodak, jer zakonodavac nije konkretnim propisom predvidio utvrđivanje doprinosa po toj osnovi s obzirom da u postupku ispitivanja nesrazmjera imovine i dohotka tj. dohotka, kao razlike između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje, nije poznat isplatitelj dohotka, pa tako ni obveznik plaćanja doprinosa.  

Dokaz tomu je: Rješenje Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-18/13-02/167, URBROJ: 513-04-/14-2 od 17.07.2014. godine. (Privitak broj 42.) i RRIF br. 2/15, UDK 336.225.6, “Porezi”, (Privitak broj 43.). (nalazi se u privitku ovog članka).

[ad id=”93788″]

APSURDI POREZNE REPRESIJE IDU DALJE JER I NAKON ovog Rješenja Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak i dalje nakon 6 mjeseci kasnije i godinu dana kasnije Porezna uprava u postupcima temeljem članka 63. Zakona o porezu na dohodak (nesrazmjer imovine i dohotka) još uvijek izdaje rješenja za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i temeljem individualne kapitalizirane štednje i nakon žalbi poreznih obveznika fizičkih osoba-građana šalju se na rješavanje tom istom Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak unutar Ministarstva financija Porezne uprave iako se nesmiju niti su se ikad smjeli obračunavati.

POSTAVLJA SE PITANJE DALI ĆE NETKO ODGOVARATI ZA NEZAKONITA I PROTUUSTAVNA POSTUPANJA UNUTAR POREZNE UPRAVE?.

Mr. sc. Robert Knežević, dipl.oec / Kamenjar.com

Prilog:

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Agencija Fitch zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’

Objavljeno

na

Objavio

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne, pri čemu procjenjuje da će Hrvatska i ove godine zabilježiti proračunski višak, pad udjela javnog duga u BDP-u te stabilan rast gospodarstva.

“Ovo me izvješće izrazito ohrabruje, to je još jedno jako pozitivno postignuće Hrvatske”, rekao je premijer novinarima u Sofiji gdje je sudjelovao na summitu zemalja srednje i istočne Europe i Kine.

“Ono je priznanje svemu što radimo na dijelu fiskalne konsolidacije, dijelu velike reforme koja se zvala rješavanje  krize u Agrokoru i spriječavanju negativnog domino efekta na hrvatsko gospodarstvo. I sada, kako oni sami kažu, na zdravim temeljima možemo raditi na daljnjem gospodarskom rastu i strukturnim reformama”, istaknuo je hrvatski šef vlade.

On je također naglasio da je izvješće Fitcha, za koje je rekao da ga je pažljivo pročitao, “pokazalo da je trokut naše politike koji se sastoji u fiskalnoj konsolidaciji, dakle odgovornom vođenju proračunske politike, privlačenju investicija i poduzimanju strukturnih reformi počeo biti  ne samo proces koji vidimo mi koji na tome stalno radimo nego i oni koji nas evaluiraju apotekarskom vagom”.

Plenković je kazao da je izvješće poslalo signal da se hrvatska država u okolnostima krize u Agrokoru – koja je jako detaljno spomenuta – snašla na kvalitetan način.

“Dakle pokazali smo otpornost hrvatskog gospodarstva, koje nije doživjelo krizu, odgovornost hrvatskih institucija i sposobnost hrvatske vlade i Sabora da stvore okvir da se problem riješi. Da to nije tako, sigurno Fitch ili bilo koja druga kreditna agencija ne bi podigli izglede na ovaj način”, naglasio je.

Na pitanje kako ocjenjuje najnovije ispitivanje CRO demoskopa koji je objavio N1 a po kojem HDZ i Živi zid rastu, a SDP i Most padaju, rekao je da “vjeruje da će se kroz određeno razdoblje u Hrvatskoj vidjeti tko je ozbiljan i radi posao u interesu hrvatske javnosti i kvalitetnog smjera zemlje”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Z. Marić: Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski rejting zahvaljuje se rezultatima fiskalne politike

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u petak je ocijenio da se Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski kreditni rejting zahvaljuje ponajprije dobrim performansama na području fiskalne politike i javnih financija te da bi do kraja mandata ove Vlade rejting sigurno mogao biti podignut na investicijsku razinu.

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na ‘BB+’, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne.

„Nakon što su početkom godine Hrvatskoj podigli rejting na jednu stepenicu do investicijske razine, s ovim poboljšanjem izgleda za rejting praktički su otvorili prostor za naša realna očekivanja da Hrvatska sigurno može, da treba i da će postići investicijski rejting za mandata ove Vlade. No, neću projicirati u kojem vremenskom horizontu”, kazao je Marić u izjavi za Hinu.

Fitch je još u siječnju ove godine podigao rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, a to je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch i S&P drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

Glavni razlozi za poboljšanje izgleda, kako je Marić rekao, već tradicionalno su performanse fiskalne politike i javnih financija.

Fitch, naime, predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine biti dodatno smanjen na 73,9 posto, a do kraja 2019. na 71 posto.

„Akceptirano je smanjivanje duga treću godinu zaredom, kao i naši napori i kredibilni projekti koje provodimo te činjenica da dvije godine zaredom, a ja vjerujem i treću, isporučujemo i bolje rezultate od originalno predviđenih”, ustvrdio je Marić.

Kako je napomenuo, evidentno je i da se vanjske neravnoteže smanjuju, prije svega je to vidljivo kod podataka o tekućem računu platne bilance i inozemnog duga.

„Evidentno je da se te neravnoteže ne samo smanjuju, već praktički sada imamo kontinuirani trend ostvarivanja viška na tekućem računu platne bilance te sve skupa s gospodarskim performansama dovodi do toga da su nam podigli izglede kreditnog rejtinga”, naveo je Marić.

Fitch procjenjuje da će tekući račun platne bilance biti u razdbolju 2018-2020. u plusu u prosjeku u visini od 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., a neto inozemni dug na 22,2 posto BDP-a.

Kazavši da rejting agencije uvijek navode i razloge zbog kojih bi mogle podići rejting, kao i one zbog kojih bi ih mogle smanjiti, Marić ističe da Vlada gleda samo kako da ga dalje podigne na investicijsku razinu te nastavi ono što je već započeto, ponajprije na području fiskalne politike – dakle čvrstu kontrolu rashoda i smanjivanje javnog duga – te na području strukturnih reformi kako bi se dodatno osnažio gospodarski rast.

Osvrnuvši se na bolje procjene Fitcha u odnosu na Vladine u vezi proračunskog viška, kaže da su procjene Fitcha na tragu onih Europske komisije.

„Došli smo čak i do toga da Europska komisija i kreditne agencije u tom dijelu imaju optimističnije procjene od Vlade. Ne nedostaje nama optimizma i ambicija, međutim zauzimamo nešto konzervativnijih pristup u planiranju, ponukani višegodišnjim hrvatskim iskustvom kod prijašnjih vlada, kada je kredibilitet projekcija bio jedan od kamena spoticanja”, rekao je.

Na upit očekuje li i ove godine bolji proračunski rezultat, kazao je da će Vlada učiniti sve „da budemo i bolji od originalnih predviđanja”.

„Nakon pola godine, i prihodna i rashodna strana proračuna daju nam razloga za optimizam da bi i ovu godinu mogli isporučiti bolje rezultate od očekivanja, no još je prerano za zaključke, jer pred nama je druga polovina godine, pri čemu imamo velika očekivanja od turističke sezone i nekih drugih gospodarskih sektora”, ističe Marić.

Osvrnuvši se na najnovije podatke o maloprodaji, Marić je naveo da prate sve visokofrekventne pokazatelje, poput industrije proizvodnje, građevinarstva, pa tako i trgovinu na malo.

„Današnji podaci sugeriraju da imamo kontinuirani trend rasta već 45 mjeseci. Vlada je što se tiče podizanja raspoloživog dohotka, stimuliranja potrošnje građana i općenito utjecaja na povećanje njihova standarda krenula već u prvim krugom porezne reforme. Ta reforma ima pozitivne implikacije na potrošnju, vidimo to u proračunu u kojem osobna potrošnja ima značajni ponder u njegovu ostvarenju, poglavito poreza na dodanu vrijednost”, zaključio je Marić.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u svibnju porasla za 7,9 posto u odnosu na svibanj prošle godine.

To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto. Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori