Pratite nas

Gospodarstvo

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti (V) – Mr. sc. Robert Knežević, dipl.oec

Objavljeno

na

Brutalna i nezakonita porezna represija za vrijeme KUKURIKU vlasti u razdoblju 2012-2016. godina V dio

PROVOĐENJE NEVIĐENE NEZAKONITE I PROTUUSTAVNE POREZNE REPRESIJE NAD HRVATSKIM GRAĐANIMA U POSLJEDNJE 4 GODINE KUKURIKU VLASTI OD 2012. DO 2016. GODINE V DIO

U nezakonitim selektivnim poreznim postupcima koji su se provodili od strane Ministarstva financija, Porezne uprave posljednje 4 godine vlasti Kukuriku koalicije nad najmanje 4000 uglavnom političkih neistomišljenika o čemu sam već pisao više puta, a koji se i dalje nastavljaju provoditi i provode temeljem retrogradnog i neustavnog članka 63. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14).

[ad id=”93788″]

Nakon pisanja i dalje se ništa ne poduzima da se to spriječi i da se spriječi nastala šteta.

Porezno tijelo odnosno Porezna uprava u postupku nezakonitog nadzora izdaje dva prvostupanjska porezna rješenja, jedno koje se odnosi samo na dio obveza koja su obračunate tijekom nadzora i koje se odnose na utvrđene obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i temeljem individualne kapitalizirane štednje, i drugo rješenje koje se odnosi na ostatak obveze poreza na dohodak i prireza odnosno u istom poreznom postupku-pravnoj stvari koji je prvi dio za obvezu doprinosa izdalo Ministarstva financija, Porezna uprave, Područni ured, Služba za nadzor, a za drugi dio za obvezu poreza na dohodak i prirez prvostupanjsko rješenje je izdalo Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured, Ispostava, odnosno izdana su dva zasebna porezna akta-rješenja u istoj pravnoj stvari od dvije različite Porezne uprave.

Dakle, ovakvo postupanje poreznog tijela i ovlaštene službene osobe-inspektora izaziva i izazvalo je administrativni kaos i dodatne troškove za porezne obveznike fizičke osobe građane, jer se vode dva odvojena postupka za istu poreznu stvar i izdaju dva porezna akta-rješenja za poreznog obveznika, a i za njegove članove obitelji jer u većini slučajeva obuhvaćena je nadzorom i cijela obitelj. Porezni obveznik mora uložiti dva puta istu žalbu odnosno dva pravna lijeka za isti predmet za dva odvojena upravna postupka, porezna akta-rješenja i još isto tako za članove obitelji, umjesto da se predmet spoji u jedan oni se razdvajaju što pravno nije svrsishodno ni ekonomično. Nema nikakvog razloga da se vode dva odvojena postupka u istoj poreznoj stvari i još za članove obitelji koji se isprepliću zajedno sa dva izdana poreznom obvezniku.

Apsurdi idu dalje tako da doprinosi koji su utvrđeni prvostupanjskim poreznim rješenjem se utvrđuju na bruto dohodak, a ne na dohodak iz kojeg je jedino bilo moguće iste podmiriti, tada je osnovica za obračun doprinosa daleko manja, od one koja se navodi u rješenju.

Naime, osim što je razvidno iz prethodnog obrazloženja da nema oporezivog dohotka, postavlja se pitanje iz kojih se to sredstava/dohotka može podmiriti dodatna obveza za doprinose, kada i sam izračun poreznog tijela potvrđuje da je maksimalno moguć primitak (gospodarska mogućnost) manja, a ne veća kako se navodi u rješenju.

Porezni obveznici kao fizičke osobe-građani nisu isplatitelji dohotka od nesamostalnog rada u kojem slučaju bi prilikom isplate dohotka bili obvezni obračunati i obustaviti poreze i doprinose te isplatiti neto iznos. Samo je nezakonito u poreznom postupku utvrđeno da postoji iznos drugog dohotka koji Porezno tijelo navodi da su fizičke osobe kao porezni obveznici ostvarili, te bi se u tom obračunu trebao primjeniti princip da je utvrđeni iznos bruto iznos. Nadalje, a u slučaju da se utvrđeni iznos i smatra drugim dohotkom fizičke osobe kao porezni obveznici kao solidarni jamci su obvezni od isplaćenog iznosa obustaviti, obračunati i isplatiti iznos daleko manji, a ne veći iznos koji se navodi u rješenju koji nije ni isplaćen kao dohodak od nesamostalnog rada.

Stoga su navedeni obračuni doprinosa za mirovinsko osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje za razdoblje od 01.01.2005. do 31.12.2014. godine iz poreznih rješenja protuustavni jer je nesrazmjeran gospodarskoj mogućnosti poreznog obveznika, prema članku 51. Ustava koji propisuje: „Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.“

Budući da je došlo do izmjena u zakonodavstvu te se tako od 01. siječnja 2015. godine izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (“Narodne novine” broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH-120/13, 125/13, Odluka USRH-83/14 i 143/14)  (članak 33.a) u poreznim postupcima po članku 63. Zakona o porezu na dohodak ne vrše se obračunavanja doprinosa na nesrazmjer utvrđen po članku 63. Zakona o porezu na dohodak.  

Doprinosi koji su utvrđivani u prvostupanjskim rješenjem za utvrđene obveze doprinosa nisu trebali biti utvrđeni na bruto dohodak za razdoblje od 2005-2014. godine (u tom razdoblju je izdano najviše rješenja) u iznosima koji su iznad propisane maksimalne osnovice za obračun doprinosa kako se navodi u rješenjima, budući da je naprimjer za 2007. godinu Zakonom o doprinosima (“Narodne novine” broj 147/02, 175/03, 177/04, 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) propisana maksimalna osnovica za obračun doprinosa iz dohotka u iznosu od 472.680,00 kuna na godišnjoj razini (članak 22. Naredbe o iznosima za obračun doprinosa za 2007. (“Narodne novine broj 126/06)), odnosno nisu trebali uopće biti obračunati.

Porezno tijelo, Porezna uprava odnosno porezni inspektori su utvrđivali obveze doprinosa na način da su neto iznos računali u bruto iznosu što je daleko iznad propisane maksimalne osnovice za obračun doprinosa iz dohotka za 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., godinu a što su morali znati da je protuzakonito postupanje i time zlouporabili svoje ovlasti.

Navedeni obračun doprinosa za mirovinsko osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje naprimjer za 2007. godinu a i druge godine obuhvaćene nadzorom od 01.01.2005. do 31.12.2014. godine u poreznim rješenjima trebaju se poništiti.

Rješenja valja poništiti jer u poreznim postupcima po članku 63. Zakona o porezu na dohodak ne vrše se obračunavanja doprinosa na nesrazmjer utvrđen po članku 63. Zakona o porezu na dohodak. Nema zakonske osnove za utvrđivanje doprinosa za obvezna osiguranja u svezi postupka utvrđivanja dohotka po članku 63. Zakona o porezu na dohodak, jer zakonodavac nije konkretnim propisom predvidio utvrđivanje doprinosa po toj osnovi s obzirom da u postupku ispitivanja nesrazmjera imovine i dohotka tj. dohotka, kao razlike između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje, nije poznat isplatitelj dohotka, pa tako ni obveznik plaćanja doprinosa.  

Dokaz tomu je: Rješenje Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-18/13-02/167, URBROJ: 513-04-/14-2 od 17.07.2014. godine. (Privitak broj 42.) i RRIF br. 2/15, UDK 336.225.6, “Porezi”, (Privitak broj 43.). (nalazi se u privitku ovog članka).

[ad id=”93788″]

APSURDI POREZNE REPRESIJE IDU DALJE JER I NAKON ovog Rješenja Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak i dalje nakon 6 mjeseci kasnije i godinu dana kasnije Porezna uprava u postupcima temeljem članka 63. Zakona o porezu na dohodak (nesrazmjer imovine i dohotka) još uvijek izdaje rješenja za doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i temeljem individualne kapitalizirane štednje i nakon žalbi poreznih obveznika fizičkih osoba-građana šalju se na rješavanje tom istom Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak unutar Ministarstva financija Porezne uprave iako se nesmiju niti su se ikad smjeli obračunavati.

POSTAVLJA SE PITANJE DALI ĆE NETKO ODGOVARATI ZA NEZAKONITA I PROTUUSTAVNA POSTUPANJA UNUTAR POREZNE UPRAVE?.

Mr. sc. Robert Knežević, dipl.oec / Kamenjar.com

Prilog:

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Gdje je sada ‘ekspert’ Bernardić, koji je ljetos najavljivao krah, slom, podbačaj?

Objavljeno

na

Objavio

Gdje je sada „ekspert“ Bernardić, koji je ljetos najavljivao krah, slom, podbačaj,komentirao je HDZ na svojoj facebook stranici.

Cappelli i Staničić: Za turizam 2019. najbolja godina do sada, u 2020. zadržavanje pozitivnih trendova

Za hrvatski turizam 2019. je bila najbolja godina do sada, s gotovo 21 milijunom dolazaka i 108,6 milijuna noćenja, što je 5 odnosno 2,4 posto više nego u 2018., a u 2020. očekuje se nastavak pozitivnih trendova s 3 do 5 posto većim turističkim prometom, istaknuto je u utorak u Ministarstvu turizma.

Na konferenciji za novinare u Ministarstvu o rezultatima 2019. i najavama za 2020. govorili su ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, napominjući da je u dolascima i noćenjima turista Hrvatska u 2019. ostvarila poraste od 5 i 2,4 posto u odnosu na 2018. godinu.

Cappelli očekuje da će i ukupni prihodi od turizma biti veći, moguće i do 8 posto, pri čemu je kazao da će se to, kao i svake godine, bolje znati krajem ožujka kada HNB izađe s podacima.

“Ipak, već sada na temelju podataka za prvih devet mjeseci 2019. i iz fiskalizacije, kada su prihodi bili viši za 9 posto, možemo reći da će prihodi sigurno za cijelu 2019. biti oko 5, moguće do 8 posto viši nego u 2018. godini. Tome u prilog ide i odlična adventska potrošnja, te ukupno porast dnevne turističke potrošnje u zadnjih godinu i pol za oko 20 posto, sa 79, na 97 eura”, kazao je Cappelli.

O toj će se potrošnji znati više za par mjeseci, kada se očekuju rezultati prvog istraživanja TOMAS o navikama i potrošnji turista za cijelu Hrvatsku, koje zajednički provode Ministarstvo, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i Institut za turizam.

“Već sada znamo da je ta potrošnja lani u hotelima rasla za 18 posto, na oko 140 eura po danu, u kampovima za oko 8 posto, na 70-ak eura dnevno, a rasla je i u privatnom smještaju na oko 96 eura dnevno”, iznio je Cappelli, koji vjeruje da će turistička potrošnja rasti i u 2020. jer će i cijene rasti.

Naglasio je i zamjetan rast kvalitete ponude, čemu uz zakonske i partnerske aktivnosti u destinacijama pridonose i investicije, koje su u turizmu u 2019. iznosile 1,05 milijardi kuna, a u 2020. bi, na temelju ankete koju je provelo Ministarstvo, porasti za oko 20 posto, na oko 1,07 milijardi kuna.

Očekuju se i investicije od 3 do 5 milijardi kuna, potaknute novim zakonom o turističkom zemljištu, čije se usvajanje očekuje u prvom dijelu ove godine, naznačio je Cappelli.

Od 2021. moguće stopa PDV-a 10 posto i nova strategija i Nacionalni plan održivog turizma

Osvrnuvši se na smanjenje stope PDV-a od početka 2020. na 13 posto za jelo i slastice, koje će sigurno, kako smatra, kao i smanjenje raznih parafiskalnih nameta, olakšati poslovanje ugostiteljstvu, Cappelli je najavio da će i dalje pratiti trendove te da će se “prema mogućnostima fiskalnog sustava ići i dalje, da se od početka 2021. stopa PDV-a smanji na 10 posto, ili bar još na vino, kavu i slično, kako bi i cafe-barovima ostalo više za ulaganja”.

Kako se u 2020. planira početi s izradom nove nacionalne strategije razvoja turizma, jer aktualna vrijedi još za 2020., a za koju je ministar za oko mjesec dana najavio i osnivanje posebnog tima, očekuje se da će ove godine ta strategija biti i predstavljena i to kao Nacionalni plan održivog turizma.

“To nam je važan cilj i dok Hrvatska predsjeda Vijećem EU-a, a s time ćemo jasno poručiti, pa i pozvati europske članice da u razvoju turizma krenu u takvom smjeru, jer samo kvalitetan, odgovoran i održiv turizam, sa uključivanjem u moderne trendove digitalizacije i pametnih rješenja ima budućnost”, ocijenio je Cappelli, podsjetivši da su se promijenili i svi zakoni iz turizma od čega se također očekuje unapređenje i ponude, i suradnje u destinacijama, i učinkovitiji sustav turističkih zajednica.

Važnije promotivne aktivnosti u 2020. – predsjedanje EU, sport, kultura, nautika

Najavljujući važnije promotivne aktivnosti za 2020., direktor HTZ-a Staničić naglasio je da je cilj jačanje snage brenda, turističke potrošnje i pozicije Hrvatske na dalekim tržištima, uz zadržavanje dobre pozicije na europskim tržištima.

“HTZ je zbog hrvatskog predsjedanja EU-om već počela brend kampanju na više europskih tržišta, koja će se praktički provoditi cijele godine, dok u veljači krećemo s kampanjom za predszeonu, a u kolovozu za posezonu. To su dva razdoblja u kojima želimo više motivirati turiste na dolazak u Hrvatsku”, najavio je Staničić, ističući da je u planu u proljeće i kampanja Tjedan odmora vrijedan za domaće tržište, jer, kako smatra, ima veliki potencijal za dalji rast nakon porasta u 2019.

Posebno će HTZ ove godine promovirati i nautiku i poslovni turizam, nastavit će surađivati s velikim globalnim kompanijama poput Googlea, LonelyPlaneta, Expedie i drugih, a ukupno će sudjelovati na više od 40 međunarodnih turističkih sajmova i 100-ak prezentacija.

“Nastavlja se i udruženo oglašavanje i strateški projekti sa domaćim i stranim partnerima, slijedom čega se i ove godine mogu očekivati nove avio linije i programi za Hrvatsku, a radit ćemo i na unapređenju sustava eVisitor u sklopu digitalizacije turizma.Također će se iskoristiti i jaki sportski događaji za promociju, od već završene Snježne kraljice, do aktualnog europskog rukometnog i predstojećeg nogometnog prvenstva, kao i Olimpijada u Tokiju”, rekao je Staničić, zaključivši da će HTZ dosta raditi i na projektu Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020 te za Expo Dubai krajem ove godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Modernizacija HŽ-a: Hrvatska u željeznicu ulaže 3,5 milijardi eura

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je uložila na desetine milijardi kuna u gradnju autocesta, a sad je red došao na željezničke pruge.

Sveti Ivan Žabno – Gredec, prva nova pruga u posljednjih 52. godine u Hrvatskoj, otvorena je potkraj prošle godine, a 258 milijuna kuna koliko je uloženo u gradnju te pruge samo je jedan manji dio investicijskog ciklusa od 3,5 milijardi eura koji je pokrenut u željeznici.

Ukupna duljina mreže željezničkih pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura (HŽI) iznosi 2617 kilometara, a od toga su 2343 kilometra jednokolosiječnih i svega 274 kilometra dvokolosiječnih pruga.

Prema podacima HŽI-ja, elektrificirano je 980 kilometara mreže. No u sljedećih 10 godina, i to uglavnom zahvaljujući EU fondovima, to bi se trebalo znatno promijeniti.

Hrvatska bi tako 2030. trebala imati i do 681 kilometar dvokolosiječnih pruga te 1022 kilometra elektrificiranih pruga. Tako bi se duljina dvokolosiječnih pruga trebala povećati za 361 ili 407 kilometara, ovisno o budućoj trasi dionice Nizinske pruge, piše Večernji list.

U HŽI-ju objašnjavaju da će se na koridoru RH2 odnosno hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora dužina dvokolosiječnih pruga povećati za minimalno 145 kilometara, što obuhvaća dionice Križevci – Koprivnica – državna granica, Dugo Selo – Križevci, Hrvatski Leskovac – Karlovac i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Za dionice Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo pak izrađuje se studijska dokumentacija kojom će biti definirane trase. Za dionicu Karlovac – Oštarije moguće dužina trase je 40 kilometara, a za Oštarije- Škrljevo 67 ili 113 kilometara.

U HŽI-ju kažu i da će se na koridoru RH1 duljina dvokolosiječnih pruga povećati za 82 kilometra i to na dionici Dugo Selo – Novska. Usto, u ovom investicijskom ciklusu bit će elektrificirano i 42,6 kilometara jednokolosiječnih pruga, i to pruge Zaprešić – Zabok (23,9 kilometara) te Vinkovci – Vukovar (18,7 km).

Uz sufinanciranje EU trenutačno se izvode radovi na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka na 36,4 kilometra dugoj dionici Dugo Selo – Križevci. Taj projekt vrijedan je 196,9 milijuna eura.

Uskoro bi trebali početi radovi i na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, u ukupnoj dužini 42,6 kilometara. Odluka o odabiru izvođača za taj posao procijenjene vrijednosti 283,9 milijuna eura donesena je, no na nju su uložene žalbe.

Ove godine pak bit će raspisan natječaj i za rekonstrukciju i gradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. Procijenjena vrijednost radova je 315 milijuna eura, a ta dionica duga je 44 kilometra.

Za dionicu Karlovac – Oštarije, pak, navode u HŽI-ju, u tijeku je postupak javne nabave za odabir izrađivača studijske dokumentacije, kao i za dionicu Oštarije-Škrljevo.

Procijenjena vrijednost radova za dionicu Karlovac – Oštarije je 400 milijuna eura, a za prugu od Oštarija do Škrljeva 1,1 milijardu ili 667 milijuna eura, ovisno o odabranom tehničkom rješenju trase. Za projekt gradnje drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdan u tijeku je izrada glavnog projekta.

Ta dionica duga je 27,5 kilometara, a procijenjena vrijednost radova iznosi 270 milijuna eura. Za dionice Nizinske pruge od Karlovca do Jurdana nije još riješeno financiranje no moguće je, prema najavama resornog ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, da i za gradnju tih dionica Hrvatska dobije EU sredstva. Za njihovu gradnju po koncesijskom modelu pak interes su pokazale kineske tvrtke.

Procijenjena vrijednost radova na dionici Dugo Selo – Novska je 570 milijuna eura, a time bi će cijeli koridor RH1 postati dvokolosiječan. Projektirane brzine za te nove pruge su 160 kilometara na sat, njima će moći voziti kompozicije teretnih vlakova duge 750 metara, a putničkih 400 metara. A na novim prugama vozit će i novi vlakovi.

HŽ Putnički prijevoz dosad je ugovorio nabavu 28 novih vlakova maksimalne brzine 120 km\h. Pri tome nabavu 21 vlaka namjerava financirati s 1,1 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a preostalih 19 kreditom Svjetske banke i Eurofime.

Od drugih velikih projekata tu su i pruga Zaprešić – Zabok (vrijednost projekta modernizacije i elektrifikacije je 80,8 milijuna eura), pruga Vinkovci – Vukovar, luka Rijeka (projekt vrijedan gotovo 36 milijuna eura) te kolodvor Rijeka gdje su radovi već u tijeku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari