Pratite nas

Bruto inozemni dug Hrvatske na rekordnih 108 posto BDP-a!

Objavljeno

na

pad BDP-aNa kraju prvog tromjesečja ove godine bruto inozemni dug Hrvatske dosegnuo je 46,4 milijarde eura ili 108,1 posto bruto domaćeg proizvoda, najvišu razinu ikada, što je posljedica rasta obveza, ali i pada BDP-a.

Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je bruto inozemni dug u ožujku porastao već peti mjesec zaredom na godišnjoj razini, nakon što je 17 mjeseci uzastopno, od lipnja 2012. do listopada 2013. godine, bilježio pad vrijednosti na godišnjoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke HNB-a.

U ožujku je bruto inozemni dug dosegnuo 46,4 milijarde eura, što je za 3,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Kako je u tom razdoblju gospodarstvo palo, udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo je rekordnih 108,1 posto.

„U relativnim pokazateljima zaduženosti, omjer bruto inozemnog duga i BDP-a porastao je na najvišu razinu ikad, što je, osim rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima, posljedica i pada gospodarske aktivnosti, odnosno nominalnog smanjenja BDP-a“, navode analitičari RBA.

Rastu obveza prema inozemnim vjerovnicima u vrijednosti od 800 milijuna eura, ili 1,7 posto, tijekom prvog tromjesečja najviše su pridonijela privatna nefinancijska poduzeća, čiji je dug, uz tromjesečni prirast od 643 milijuna eura, na kraju ožujka iznosio 11,5 milijardi eura.

Bruto inozemni dug opće države smanjen je u prvom tromjesečju za 250 milijuna eura, na 10,2 milijarde eura. No, u drugom će kvartalu porasti, ističu analitičari RBA, zbog izdavanja međunarodne obveznice na europskom tržištu u vrijednosti od 1,2 milijarde eura.

„Godišnji rast duga opće države od 16,8 posto zorno ilustrira razmjerno visoke potrebe države za (re)financiranjem njezinih obveza“, ističu analitičari RBA.

Unatoč rastu duga kreditnih institucija u prvom tromjesečju na gotovo 9 milijardi eura, što je porast od 244 milijuna eura ili 2,8 posto na kvartalnoj razini, na godišnjoj su razini njihove obveze smanjene za 194 milijuna eura ili 2,1 posto.

„Očekujemo da će se razduživanje kreditnih institucija nastaviti i u ovoj godini. Glavni razlog za to vidimo u nedostatku projekata u korporativnom sektoru i u skromnoj potražnji za kreditima. Srednjoročno, uz očekivanu stagnaciju ukupnog iznosa javne i privatne potrošnje te blagi rast investicija, nalazimo temelje za daljnje smanjivanje vanjskog duga, koji bi se u sljedeće tri godine trebao svesti na razinu od oko 100 posto BDP-a“, navode analitičari RBA.

U strukturi bruto inozemnog duga prema domaćim sektorima tijekom petogodišnje recesije primjetan je rast udjela opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu.

„Naime, udio bruto inozemnih obveza opće države prema inozemnim vjerovnicima porastao je s otprilike 10 do 11 posto u prvoj polovici 2009. na više od 22,1 posto krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja“, ističu analitičari RBA.

Kreditne institucije smanjile su, pak, svoj udio ispod 20 posto, dok ostali domaći sektori – privatna nefinancijska društva, financijske institucije (osim kreditnih i HNB-a) te stanovništvo – čine i dalje najveći dio inozemnog duga, 41,9 posto, unatoč nastavku procesa razduživanja i smanjenju udjela. 

politikaplus

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marko Ljubić: Tko ne proslavi Muku, ne dočeka Uskrsnuće

Objavljeno

na

Objavio

Cvjetnica je. Isus ulazi u Jeruzalem. Gotovo dvije tisuće godina poslije Isusova ulaska u Jeruzalem, iz godine u godinu mijenjalo se puno toga, mijenjao se i Jeruzalem, a Isus je uvijek imao kamo i kome doći.

Uvijek bi dolazio ovjenčan slavom i nadom, nekada židovske mase od oko pola milijuna ljudi okupljenih radi proslave izlaska židovskog naroda s Mojsijem iz egipatskog ropstva, kasnije, kroz stoljeća, s nadom i klicanjem milijarde ljudi, naroda koji su u Njemu tražili svijetlo. Danas je Jeruzalem svatko od nas koji vjerujemo.

U tom našem Jeruzalemu, u meni, tebi, stanuju i Isusa čekaju i Kajfa, i Pilat, i mase ljudi čije ime i uspomene baštinimo, čak i kada ih ne vidimo u daljini, u našem Jeruzalemu je i palmina grančica, i ljubičica koju smo stavljali u lavore pri jutarnjem umivanju, i snažan glas Ive Pancirova što pjeva Muku Isusovu, u našem Jeruzalemu je stalna žestoka borba između odanosti i izdaje, vjere i defetizma.

Nazad trideset godina hrvatskom je narodu Zagreb bio mitski Jeruzalem, neotkud je Isus poslao i hrvatskog Mojsija, a nakon proslave Muke Kristove, nahrlile su stotine tisuća ljudi na ulice Zagreba i stali pred Kajfe i Pilate.

Poruka stotina tisuća ljudi gdje kliču svojoj hrvatskoj slobodi ohrabrila je milijune, kukavice i slabašni postali su vukovi i lavovi, proljeće je zapjevalo pobjedničku himnu ususret smrti, koja je stolovala i u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj, smrti koja se nadvijala nad narodom. Te stotine tisuća sa svojim darovanim Mojsijem prognale su smrt.

Prognale su je spremnošću davanja života. Zvonila su pobjednička zvona pjesmu slave nakon pjevanja Muke. I došao je Veliki tjedan, došla je i Posljednja večera, došla je i izdaja, došlo je i nijekanje, došla je i smrt. A došlo je i Uskrsnuće. Ljudi su, ti ljudi u nama, izašli i otrgnuli se našim unutarnjim Kajfama i Pilatima.

Nazad trideset godina izišli smo van, izišli smo iz sebe, iz straha svojih okova, iz svoga kukavičluka. I putovali smo, što stazama slave, što kao svjedoci bespuća posrnuća, što kao ponizni sudionici posrtanja. Danas smo opet u našem Jeruzalemu.

No, naš Jeruzalem se promijenio. Uzdrmalo ga je puno toga tijekom ovih trideset godina, svakakve nevolje smjenjivale su se sa slavom i uzdizanjem, godinama su uspomene Cvjetnice 1990., postajale udaljenije. Ne vidimo više Mojsija iako ga svi prizivamo. Ne možemo ga ni vidjeti jer je puno ljudi sa štapom na brdima iznad Zagreba i na stazama prema nama, s bradama i svi viču da oni dolaze i svjedoče. Nisu. Nisu zato što strahom i sljepoćom koju nam je strah darovao ne razaznajemo jesu li to štapovi oslonci koju rastvaraju mora ili su to ispružene zmije u rukama samozvanaca.

Nisu zato što mi odavno ne izlazimo, odustali smo i povukli se vraćajući prognane Kajfe i Pilate u svoj um i život, nisu zato što se Mojsija može vidjeti, čuti i prigrliti Onoga tko ga je poslao samo u golemoj masi. Vani, ne unutra. Srce i um su slobodni kada izlaze, a ne kada se zatvaraju. To bi bilo svjedočanstvo, a bez svjedočanstva nema Mojsija, nema slobode.

Danas, trideset godina kasnije, hrvatski narod Cvjetnicu slavi i prisjeća se slave i muke, uspona i padova u svojim domovima, s obiteljima. Samozatvoreni smo i kličemo takvom zajedništvu. Još samo zvona zvone. Slijedi li nam Veliki Tjedan, bez kojega nema Uskrsa?

Vrijedi danas na Cvjetnicu razmisliti o tome i prepoznati put i Mojsija. Samo je jedan put, znamo svi duboko u srcu i umu koji je to, samo je pitanje imamo li ga hrabrosti zavrijediti, odbaciti laž i prihvatiti istinu razumom, mudrošću i znanjem. Zato su nam darivani, to je Isus u nama, nasuprot Kajfe i Pilata.

Marko Ljubić / facebook

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Australijski znanstvenici tvrde da su uspješno testirali lijek koji ubija coronavirus za 48 sati

Objavljeno

na

Objavio

Znanstvenici diljem svijeta neumorno tragaju za lijekom koji može pomoći u suzbijanju pandemije koronavirusa.

Najnoviji napredak u tom pogledu dolazi iz Australije gdje je grupa znanstvenika sa sveučilišta Monash u Melbourneu u labaratoriju testirala lijek “Ivermektin” iz antiparazitnog programa. Oni uvjeravaju da je lijek sposoban eliminirati koronavirus za 48 sati.

Međutim, znanstvenici upozoravaju da se još uvijek rade klinička testiranja na ljudima kojima bi se potvrdila učinkovitost.

– Otkrili smo da bi čak i jedna doza uspjela eliminirati svu ribonukleinsku kiselinu (RNK) virusa u roku od 48 sati i da se, osim toga, dogodi značajno smanjenje unutar 24 sata smatraju istraživači, čiji je rad objavljen u časopisu Antiviral Research Journal, prenosi Marca.

Ivermektin se koristio kao antiparazit kod kućnih ljubimaca, a kasnije se ustanovilo da je koristan da ljude u borbi protiv HIV-a, gripe…

– Ivermektin se široko koristi i smatra se sigurnim lijekom. Sada moramo utvrditi hoće li doza koja se može koristiti kod ljudi biti učinkovita. To je sljedeći korak – komentirali su znanstvenici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari