Pratite nas

Gospodarstvo

Bruto inozemni dug pao na 39,4 milijarde eura

Objavljeno

na

Krajem srpnja bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 39,4 milijarde eura, što je oko 870 milijuna eura ili 2,2 posto manje nego u srpnju prošle godine, čime je nastavljen pad tog duga na godišnjoj razini 32. mjesec zaredom, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).

„Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

U srpnju je na godišnjoj razini najviše smanjen dug središnje banke, za 14,9 posto, a slijede druge monetarne institucije, sa smanjenjem duga za 12,7 posto, što je već 75. mjesec zaredom kako njihov dug pada.

Dug ostalih domaćih sektora pao je, pak, za 5,9 posto, već 31. mjesec zaredom, dok je inozemni dug opće države povećan za 2,1 posto, a dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8 posto.

Analitičari HGK navode i to da u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja dominira opća država, s udjelom od 35,1 posto. Slijede ostali domaći sektori s udjelom od 34,6 posto, izravna ulaganja sa 16,7 posto, druge monetarne financijske institucije s 9 posto i središnja banka s udjelom od 4,6 posto.

„U nešto manje od tri godine pozitivnih kretanja u području inozemne zaduženosti razina bruto inozemnog duga vraćena je na razinu iz 2008. godine, sa znatnim promjenama u udjelu pojedinih sektora u ukupnom dugu”, navodi se u analizi.

Tako su krajem srpnja ove godine u odnosu na situaciju na kraju 2008. najizraženije promjene zabilježene u udjelu opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu, koji je povećan za 14 postotnih bodova, te u udjelu bankarskog sektora, koji je smanjen za 16,4 postotna boda.

Istodobno je smanjen udio ostalih domaćih sektora, za 9,3 postotna boda, dok su povećani udjeli izravnih ulaganja, za 7,2 postotna boda, i središnje banke, za 4,6 postotnih bodova.

Analitičari HGK očekuju da će se tendencija smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastaviti i u idućem razdoblju jer će se svi važniji sektori – država, tvrtke i banke – i dalje razduživati prema inozemstvu zahvaljujući povoljnim uvjetima na domaćem financijskom tržištu.

„U takvim okolnostima očekujemo pad udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na 75 posto na kraju ove godine, uz poboljšanje svih ostalih pokazatelja zaduženosti, što će imati pozitivan odraz na kretanje kreditnog rejtinga zemlje”, zaključuje se u analizi HGK.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dražen Pandža imenovan direktorom Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

Nadzorni odbor Aluminija d.d. Mostar, nakon provedene natječajne procedure, imenovao je Dražena Pandžu direktorom Aluminija. Pandža je do danas bio vršitelj dužnosti prvoga čovjeka Aluminija.

Na Pandžin prijedlog, imenovana su i još dvojica članova Uprave, i to Boris Vican na mjesto izvršnoga direktora za tehničke poslove i razvitak, te Ivan Čale na mjesto izvršnoga direktora za ekonomsko-financijske poslove. Četvrti član Uprave odnosno izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove bit će imenovan naknadno.

Članovima Nadzornoga odbora Društva koji su, prije današnjega imenovanja direktora i dvojice njegovih kolega u novomu sazivu Uprave, obavili razgovore s ukupno pet prijavljenih kandidata na natječaj, a Pandža je izabran kao najkompetentniji za prevladavanje krize s kojom je Društvo suočeno, priopćeno je iz Aluminija.

Inače, Dražen Pandža (rođen 1974.) u Aluminij dolazi u rujnu 2016. godine iz financijskoga sektora, u kojemu je stekao iskustvo u upravljanju ljudskim i materijalnim resursima organizacijske cjeline kojom je rukovodio, napose na poslovima planiranja proračuna i nadzora nad njegovom provedbom, te nadzora nad profitabilnošću organizacijskih cjelina. U Aluminiju je zaposlen kao izvršni direktor za ekonomsko-financijske poslove, da bi u lipnju 2018. bio imenovan vršiteljem dužnosti direktora Društva.

Boris Vican (rođen 1976.), kao dugogodišnji djelatnik Aluminija, dužnost izvršnoga direktora za tehničke poslove i razvitak također preuzima u rujnu 2016. godine, s mjesta direktora pogona Elektroliza. Inženjer je strojarstva i u procesu pripreme doktorata u struci.

Ivan Čale (rođen 1979.), dipl. ekonomist, na mjesto izvršnog direktora za ekonomsko-financijske poslove Aluminija dolazi s mjesta direktora Odjela financijskih poslova Društva. Tu je dužnost obnašao proteklih pet godina.

Upravu Društva očekuje zahtjevan posao opsežnoga restrukturiranja i konsolidiranja poduzeća, kako u financijskomu, tako i u organizacijskomu smislu, a u prvom su redu obveze na provedbi zaduženja koje je pred njih postavila Skupština dioničara, na tragu posljednjega revizorskog izvješća (međunarodna kuća KPMG), navodi se u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković: Vraćanje na investicijski rejting potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak kasno navečer da je vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog rejtinga od strane rejting agencije Standard & Poor’s potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru.

Agencija S&P povisila je u petak rejting Hrvatske na ‘BBB-/A+’, uvrstivši ga nakon više od šest godina u investicijsku kategoriju, zahvaljujući poboljšanje stanja u proračunu i gospodarskom oporavku.

Potvrda dobrog smjera

„Ta procjena S&P-a na neki je način rezimirala sve ono što mi kontinuirano govorimo što su ciljevi, smjer i postignuća naše Vlade. Prva je da smo, osiguravši stabilnost institucija u Hrvatskoj, a to znači da je parlamentarna većina stabilna, funkcionira, da se zakoni donose, da Vlada može raditi svoj posao, osigurali potrebno vrijeme za reformske pothvate”, kazao je premijer novinarima u Saboru.

Dodao je da su ti reformski pothvati i strukturne reforme i fiskalna konsolidacija.

„Upravo ta dva bitna elementa su prepoznali analitičari S&P-a i poslali nam poruku da je smjer kojim vodimo zemlju sada potvrđen i od njih“, izjavio je Plenković.

„Nakon što smo 2017. izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pa sada iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kada smo u tri godine za deset postotnih poena smanjili udio duga BDP-a, kada smo brži u tome nego mnoge druge zemlje, kada se spremamo za ulazak u europski tečajni mehanizam, kada su svi gospodarski pokazatelji u plusu, onda je ovo signal da moramo nastaviti sa strukturnim reformama, s poreznim rasterećenjem, mirovinskom reformom koju se prepoznali kao jednu od ključnih strukturnih reformi, s postignućima u domeni turizma, glede osobne potrošnje i s činjenicom da je čitav paket tih aktivnosti hrvatske Vlade omogućio da se po ovoj agenciji nakon šest i pol godina vratimo na investicijski rejting“, poručio je premijer.

Kazao je i da je to odlična vijest za Hrvatsku i za gospodarstvo.

„Siguran sam da se na ovaj način širi i baza i krug potencijalnih investitora u Hrvatsku, a posljedično tome vidjet ćemo daljnji trend onoga što je dobro za gospodarstvo i za građane, a to je, naravno, i smanjivanje kamatnih stopa“, dodao je premijer.

Istaknuo je da je to poticaj za Vladu da nastavi dosadašnjim putem i da te reforme budu još vidljivije i da ih bolje prepoznaju, prije svega, građani, a potom i međunarodne financijske institucije.

Premijer je poručio i da se nada da će i druge dvije agencije – Fitch i Moody’s – dati ohrabrujući trend kao što je ovaj danas.

Odluka o Uljaniku bit će na temelju analiza

Upitan hoće li ovo imati utjecaja na odluku o Uljaniku kazao je da bi „izdvojio dva specifična elementa u analizi S&P-a“.

„Prvo je da su oni koji su pratili situaciju vezanu za Agrokor, za prijetnje koje bi za hrvatsko gospodarstvo i naš financijski sustav imao kolaps Agrokora u najvećoj mjeri otklonjen. Dakle, oni odaju priznanje Hrvatskoj na način na koji je reagirala na najveći sistemski rizik kojeg smo imali za hrvatsko gospodarstvo proteklih godina. Ta činjenica je izrazito važna i ohrabrujuća da se prepozna koliko je taj potez prije dvije godine bio odvažan, koliko je spriječio negativne posljedice i na radna mjesta i na gospodarstvo i na brojne subjekte, a ne na samu kompaniju“, pojasnio je.

„Druga, koja se tiče Uljanika, pokazuje da oni u ovom trenutku procjenjuju da smo načinom kako smo se konsolidirali, kako je porasla otpornost Hrvatske na krizne situacije, a krizna je situacija ako morate isplatiti 3,1 milijardu kuna državnih jamstava za brodove koji su naručivani prije. Mi smo to napravili na način da nije bilo nekog kriznog poreza, rebalansa proračuna, škara po svim mogućim resorima ili izdacima jer smo imali snage, bili smo fiskalno konsolidirani i otporni. I tu oni vide da smo čak glede Uljanika smanjili potencijalne rizike koji se na nas odnose”, kazao je premijer.

Dodao je da S&P izglede za rejting drži stabilnima, što znači da će agencija pratiti daljnje napore Vlade i vidjeti na koji način nastavlja s reformskim pothvatima i gospodarskim rastom.

„Ovo neće direktno utjecati na odluku o Uljaniku, mi ćemo odluku donositi na temelju analiza svih mogućih reperkusija, i političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, ali i regionalnih i europskih jer svako restrukturiranje mora proći sukladno pravilima o državnim potporama i odobrenjem na razini Europske komisije“, istaknuo je premijer.

Na pitanje novinara kazao je da „nije s ministricom Žalac razgovarao o njenim navodima da ima indicije da joj netko iz stranke podmeće afere“.

„Neću uopće o tome razgovarati jer je to nebitna tema. Ovo je bitna tema jer smo vam došli reći koliko je važan današnji signal S&P-a za ono što je bitno u radu Vlade“, dodao je.

Na pitanje uživa li ministrica Žalac njegovo puno povjerenje, odgovorio je „ministrica radi svoj posao i dalje normalno“, a na ponovljeno pitanje, uzvratio je „sve sam vam rekao“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari