Pratite nas

Gospodarstvo

Bruto inozemni dug pao na 39,4 milijarde eura

Objavljeno

na

Krajem srpnja bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 39,4 milijarde eura, što je oko 870 milijuna eura ili 2,2 posto manje nego u srpnju prošle godine, čime je nastavljen pad tog duga na godišnjoj razini 32. mjesec zaredom, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).

„Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

U srpnju je na godišnjoj razini najviše smanjen dug središnje banke, za 14,9 posto, a slijede druge monetarne institucije, sa smanjenjem duga za 12,7 posto, što je već 75. mjesec zaredom kako njihov dug pada.

Dug ostalih domaćih sektora pao je, pak, za 5,9 posto, već 31. mjesec zaredom, dok je inozemni dug opće države povećan za 2,1 posto, a dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8 posto.

Analitičari HGK navode i to da u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja dominira opća država, s udjelom od 35,1 posto. Slijede ostali domaći sektori s udjelom od 34,6 posto, izravna ulaganja sa 16,7 posto, druge monetarne financijske institucije s 9 posto i središnja banka s udjelom od 4,6 posto.

„U nešto manje od tri godine pozitivnih kretanja u području inozemne zaduženosti razina bruto inozemnog duga vraćena je na razinu iz 2008. godine, sa znatnim promjenama u udjelu pojedinih sektora u ukupnom dugu”, navodi se u analizi.

Tako su krajem srpnja ove godine u odnosu na situaciju na kraju 2008. najizraženije promjene zabilježene u udjelu opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu, koji je povećan za 14 postotnih bodova, te u udjelu bankarskog sektora, koji je smanjen za 16,4 postotna boda.

Istodobno je smanjen udio ostalih domaćih sektora, za 9,3 postotna boda, dok su povećani udjeli izravnih ulaganja, za 7,2 postotna boda, i središnje banke, za 4,6 postotnih bodova.

Analitičari HGK očekuju da će se tendencija smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastaviti i u idućem razdoblju jer će se svi važniji sektori – država, tvrtke i banke – i dalje razduživati prema inozemstvu zahvaljujući povoljnim uvjetima na domaćem financijskom tržištu.

„U takvim okolnostima očekujemo pad udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na 75 posto na kraju ove godine, uz poboljšanje svih ostalih pokazatelja zaduženosti, što će imati pozitivan odraz na kretanje kreditnog rejtinga zemlje”, zaključuje se u analizi HGK.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Krenuli poticaji za samozapošljavanje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Početkom srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ponovno je aktivirao poticaje za samozapošljavanje, ali pod drugačijim uvjetima nego ranije. Ove kriterije, po novome, trebate ispuniti ako želite pokrenuti posao uz državnu pomoć.

U paketu novih mjera za očuvanje radnih mjesta aktivirana je i mjera poticanja samozapošljavanja, privremeno obustavljena sredinom ožujka. Ako ste nezaposleni i odlučite se na pokretanje vlastitog posla, od početka srpnja opet možete ostvariti pravo na sufinanciranje opravdanih troškova, ali po novim pravilima.

Izmjene se odnose na trajanje mjere, prihvatljive djelatnosti i visinu subvencije. Prema novim uvjetima, ugovorno razdoblje traje 24 mjeseca u odnosu na dosadašnjih 12. Korisnici potpore su obavezni u prvih 12 mjeseci mjere opravdati potporu, a drugih 12 mjeseci održavati poslovnu aktivnost uz samostalno podmirivanje obveza doprinosa.

Iznos potpore za samozapošljavanje po novome određuje se prema budućoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, piše tportal.

“Izmjena kriterija za potporu male vrijednosti za samozapošljavanje nužna je radi kvalitetnog odabira korisnika potpore koji zaista žele ići u poduzetništvo te radi boljeg iskorištavanja sredstava potpore. Stoga je najviši iznos potpore sada predviđen za djelatnosti koje su visoko radno intenzivne i kojih nedostaje na tržištu, poput prerađivačke industrije i svih djelatnosti u građevinarstvu”, pojašnjavaju iz HZZ-a.

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti za dvije skupine korisnika, i to u iznosima od 75 tisuća kuna do sto tisuća kuna, ovisno o djelatnosti. Za obje skupine moguće je odobriti i dodatnih 10 tisuća kuna za jedan poslovni subjekt ako se potpora za samozapošljavanje kombinira s osposobljavanjem na radnom mjestu.

Skupinu do 100 tisuća kuna čine djelatnosti koje pripadaju u područja: rudarstva i vađenja, prerađivačke industrije, opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom, djelatnosti sanacije okoliša te građevinarstva.

Skupina do 75 tisuća kuna dodjeljuje se djelatnosti trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, zatim za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, djelatnosti u sektoru obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te za sve ostale uslužne djelatnosti.

Ako poduzetnički pothvat zajednički pokreće više nezaposlenih osoba, ukupni poticaji mogu narasti i do 320.000 kuna. Pritom treba naglasiti da u tom slučaju samo jedna osoba može ostvariti maksimalni iznos potpore, dok drugi suosnivači mogu dobiti najviše 55.000 kuna.

Za neke djelatnosti više se ne može dobiti potpora. Riječ je o desetak djelatnosti koje, prema kriterijima, nisu prihvatljive za financiranje, poput poljoprivrede, financijskih djelatnosti, osiguranja i poslovanja nekretninama. Potpora se ne može dobiti ni za djelatnosti sezonskog karaktera, uključujući one vezane uz turističku sezonu. Također, ukinut je regionalni karakter mjere u smislu iznosa potpore, ali je obrascem ocjenjivanja postignuto dodatno vrednovanje projekata koji dolaze iz najnerazvijenijih jedinica lokalne samouprave, a radi omogućavanja bolje iskoristivosti potpore za korisnike uvedena je isplata potpore u jednokratnom iznosu.

Osobe koje namjeravaju preuzeti postojeće poslovanje kroz novi subjekt od člana obitelji ne mogu ostvariti potporu, kao ni osobe koje traže potporu i namjeravaju registrirati trgovačko društvo, a imaju ovrhu po privatnim računima čiji iznos prelazi 20 posto iznosa tražene potpore.

Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimaju se najkasnije do 31. listopada ove godine, odnosno do iskorištenja sredstava. Zahtjevi se ocjenjuju po principu bodovanja na način da su različitim elementima pridruženi unaprijed određeni rasponi bodova. Najveći broj bodova koje je moguće ostvariti je 26, dok je bodovni prag za pozitivnu ocjenu zahtjeva 16, odnosno 18 bodova. O konačnoj ocjeni podnositelji zahtjeva obavještavaju se pisanim putem, piše tportal.

Što morate napraviti

Kao i do sada, za ostvarivanje prava na potporu morate izraditi poslovni plan iz kojeg se vidi da je poslovna ideja financijski isplativa te proći aktivnosti u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje koje uključuju individualno savjetovanje i edukaciju na radionici za samozapošljavanje.

Uz poslovni plan potrebno je priložiti troškovnik iz kojeg je vidljivo koje troškove planirate pokriti iz subvencije. U prihvatljive troškove za pokretanje biznisa ubrajaju se nabava opreme, strojeva i alata, kupnja informatičke opreme i licenciranih IT programa, zakup poslovnog prostora, plaćanje doprinosa, troškovi knjigovođe, edukacije, registracije poslova i svih ostalih administrativnih troškova.

Neprihvatljivim troškovima smatraju se i nabava rabljene opreme i rabljenih automobila, kupnja robe za daljnju prodaju, najam prostora od člana obitelji, uređenje poslovnog prostora, oglašavanje, pretplate na časopise, komorski doprinosi i službena putovanja. Svi troškovi moraju biti plaćeni s računa nove tvrtke, dok se troškovi plaćeni u gotovini ne smatraju prihvatljivima. Detaljne upute s kriterijima odobravanja i načinom korištenja potpora za samozapošljavanje i proširenje poslovanja u 2020. godini možete pronaći ovdje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Prosječna plaća raste 270 kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prvi potez nove Vlade bit će rezanje porezan na dohodak radnika, piše u srijedu Jutarnji list, navodeći kako će prosječna plaća rasti za 270 kuna.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će već od 2021. nova vladajuća koalicija smanjiti porez na dohodak i to tako da će se ići na smanjivanje stope poreza na dohodak s 36 na 30 posto i sa 24 na 20 posto.

Prema izračunu analitičara RBA, za samce koji žive u Zagrebu, uz prirez od 18 posto, to bi značilo da bi na osnovu travanjske prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, koja iznosi 9057 kuna, a prema kojoj je neto plaća po sadašnjih poreznim stopama 6326 kuna, novim smanjenjem poreza ona bila povećana na 6596 kuna.

Ako se uzme u obzir bruto plaća od 6000 kuna, sadašnja neto pripadajuća plaća za samca iznosi 4573 kune, a od 1. siječnja iduće godine povećala bi se na 4611 kuna.

Nadalje, bruto plaća od 15 tisuća kuna sada za samca u Gradu Zagrebu. u kojem se plaća prirez od 18 posto, neto iznosi 9734 kune, a od početka iduće godine popela bi se na 10.112 kuna.

Najviše bi, pak, u apsolutnim iznosima, profitirali oni s plaćama koje kači porezna stopa od 36 posto.

Tako bi na bruto plaću od 43 tisuće kuna, koja sada rezultira neto plaćom od 25.734 kune, porezne promjene taj neto iznos povećale na 27.178 kuna za zagrebačkog samca, izračunali su analitičari RBA.

Prema riječima ministra financija, nakon što bi se 2021. smanjio porez na dohodak, u idućoj godini bi se smanjio porez na dobit, a u godini poslije porez na dodanu vrijednost za svu hranu. To su sve predizborna obećanja HDZ-a iz njihova programa, a premijer i ministar financija ih očigledno žele početi ispunjavati već u 2021., donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari