Pratite nas

Gospodarstvo

Bruto inozemni dug pao na 39,4 milijarde eura

Objavljeno

na

Krajem srpnja bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 39,4 milijarde eura, što je oko 870 milijuna eura ili 2,2 posto manje nego u srpnju prošle godine, čime je nastavljen pad tog duga na godišnjoj razini 32. mjesec zaredom, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).

„Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

U srpnju je na godišnjoj razini najviše smanjen dug središnje banke, za 14,9 posto, a slijede druge monetarne institucije, sa smanjenjem duga za 12,7 posto, što je već 75. mjesec zaredom kako njihov dug pada.

Dug ostalih domaćih sektora pao je, pak, za 5,9 posto, već 31. mjesec zaredom, dok je inozemni dug opće države povećan za 2,1 posto, a dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8 posto.

Analitičari HGK navode i to da u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja dominira opća država, s udjelom od 35,1 posto. Slijede ostali domaći sektori s udjelom od 34,6 posto, izravna ulaganja sa 16,7 posto, druge monetarne financijske institucije s 9 posto i središnja banka s udjelom od 4,6 posto.

„U nešto manje od tri godine pozitivnih kretanja u području inozemne zaduženosti razina bruto inozemnog duga vraćena je na razinu iz 2008. godine, sa znatnim promjenama u udjelu pojedinih sektora u ukupnom dugu”, navodi se u analizi.

Tako su krajem srpnja ove godine u odnosu na situaciju na kraju 2008. najizraženije promjene zabilježene u udjelu opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu, koji je povećan za 14 postotnih bodova, te u udjelu bankarskog sektora, koji je smanjen za 16,4 postotna boda.

Istodobno je smanjen udio ostalih domaćih sektora, za 9,3 postotna boda, dok su povećani udjeli izravnih ulaganja, za 7,2 postotna boda, i središnje banke, za 4,6 postotnih bodova.

Analitičari HGK očekuju da će se tendencija smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastaviti i u idućem razdoblju jer će se svi važniji sektori – država, tvrtke i banke – i dalje razduživati prema inozemstvu zahvaljujući povoljnim uvjetima na domaćem financijskom tržištu.

„U takvim okolnostima očekujemo pad udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na 75 posto na kraju ove godine, uz poboljšanje svih ostalih pokazatelja zaduženosti, što će imati pozitivan odraz na kretanje kreditnog rejtinga zemlje”, zaključuje se u analizi HGK.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dražen Pandža: Mostarskom Aluminiju prijeti gašenje

Objavljeno

na

Objavio

Direktor Aluminija Dražen Pandža upozorio je kako bi ova tvrtka kompanija pritisnuta velikim gubitcima i dugovanjima od petka mogla potpuno prestati s radom ako hitno ne dobiju potporu Vlade Federacije BiH, koja je najveći pojedinačni suvlasnik, za podmirenje obveza prema dobavljačima sirovina.

“Oni (dobavljači) nas podržavaju već 10-tak dana u našem radu i dali su rok petak 23. studenog. Nakon toga morat ćemo plaćati sve sirovine, što je uz ove cijene struje apsolutno nemoguće”, rekao je Pandža na izvanrednoj konferenciji za novinare u mostarskom Aluminiju.

Dugovanja i gubici mostarske tvrtke iznose 360 milijuna maraka (oko 180 milijuna eura), što je rezultat niske cijene metala i visoke cijene električne energije, te višegodišnjih loših ugovora koje je imala ta kompanija. Prije mjesec dana prijetilo joj je isključenje električne energije zbog obveza prema elektroprivrednim kompanijama u iznosu od 90 milijuna eura, te regulatorima na elektroenergetskom tržištu. U međuvremenu je Vlada Federacije BiH obećala izdvojiti potporu Aluminiju te omogućiti isporuku električne energije.

Po riječima direktora Pandže, stanje se nije promijenilo zbog čega doslovno kupuju električnu energiju iz dana u dan.

”Mi nismo riješili nabavku električne energije i još uvijek plaćamo struju dan za dan. To je ekstremna situacija jer dan unaprijed moramo plaćati struju. Ne znamo hoćemo živjeti 24 ili 48 sati”, rekao je direktor Aluminija.

Mostarski Aluminij, koji je jedan od najvećih izvoznika u BiH te najveća kompanija u Hercegovini, u većinskom je vlasništvu Federacije BiH koja ima udio od 44 posto koliko imaju i mali dioničari radnici, dok je Vlada RH suvlasnik i ima 12 posto dionica te tvrtke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Tijekom 2017. u Hrvatsku pristiglo 1,07 milijardi eura novčanih doznaka hrvatskog iseljeništva

Objavljeno

na

Objavio

U 2017. godini u Hrvatsku je pristiglo 1,07 milijardi eura inozemnih doznaka, od čega većinu čine novčane doznake hrvatskog iseljeništva, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. To je znatno više, nego 2014. kada je uplaćeno 870 milijuna eura.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a, gdje živi hrvatsko iseljeništvo.

-Većinu transfera čine novčane doznake iseljenika, koji novac šalju u svoje matične zemlje – napominje se u Eurostatovu izvješću.

Najveći priljev novčanih doznaka u 2017. godini zabilježile su ponovno Portugal i Poljska, i to u iznosu od 3,6 milijarde, odnosno 3,1 milijarde eura. Slijedi Rumunjska, s 2,8 milijardi eura, i Velika Britanija s 2,3 milijarde eura.

Među zemljama članicama čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je zabilježila Francuska, u iznosu od 10,6 milijardi eura. Slijedi Španjolska, sa 7,3 milijarde eura, Velika Britanija, s odljevom od 6,8 milijardi eura, te Italija, sa 6,1 milijardom eura.

Iz Hrvatske je u druge zemlje u istom razdoblju poslan iznos od 248 milijuna eura.

Podsjetimo, hrvatsko iseljeništvo, odnosno Hrvati koji žive i rade u inozemstvu, poslali su tijekom 2014., na račune svojih obitelji u Hrvatskoj 870 milijuna eura, odnosno 6,6 milijardi kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari