Pratite nas

Gospodarstvo

Bruto inozemni dug pao na 39,4 milijarde eura

Objavljeno

na

Krajem srpnja bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 39,4 milijarde eura, što je oko 870 milijuna eura ili 2,2 posto manje nego u srpnju prošle godine, čime je nastavljen pad tog duga na godišnjoj razini 32. mjesec zaredom, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).

„Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

U srpnju je na godišnjoj razini najviše smanjen dug središnje banke, za 14,9 posto, a slijede druge monetarne institucije, sa smanjenjem duga za 12,7 posto, što je već 75. mjesec zaredom kako njihov dug pada.

Dug ostalih domaćih sektora pao je, pak, za 5,9 posto, već 31. mjesec zaredom, dok je inozemni dug opće države povećan za 2,1 posto, a dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8 posto.

Analitičari HGK navode i to da u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja dominira opća država, s udjelom od 35,1 posto. Slijede ostali domaći sektori s udjelom od 34,6 posto, izravna ulaganja sa 16,7 posto, druge monetarne financijske institucije s 9 posto i središnja banka s udjelom od 4,6 posto.

„U nešto manje od tri godine pozitivnih kretanja u području inozemne zaduženosti razina bruto inozemnog duga vraćena je na razinu iz 2008. godine, sa znatnim promjenama u udjelu pojedinih sektora u ukupnom dugu”, navodi se u analizi.

Tako su krajem srpnja ove godine u odnosu na situaciju na kraju 2008. najizraženije promjene zabilježene u udjelu opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu, koji je povećan za 14 postotnih bodova, te u udjelu bankarskog sektora, koji je smanjen za 16,4 postotna boda.

Istodobno je smanjen udio ostalih domaćih sektora, za 9,3 postotna boda, dok su povećani udjeli izravnih ulaganja, za 7,2 postotna boda, i središnje banke, za 4,6 postotnih bodova.

Analitičari HGK očekuju da će se tendencija smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastaviti i u idućem razdoblju jer će se svi važniji sektori – država, tvrtke i banke – i dalje razduživati prema inozemstvu zahvaljujući povoljnim uvjetima na domaćem financijskom tržištu.

„U takvim okolnostima očekujemo pad udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na 75 posto na kraju ove godine, uz poboljšanje svih ostalih pokazatelja zaduženosti, što će imati pozitivan odraz na kretanje kreditnog rejtinga zemlje”, zaključuje se u analizi HGK.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac gradi pogon za testiranje baterija u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili u slovenskome Novom Mestu otvara pogon za testiranje baterijskih i električnih pogonskih sustava – Hyper E-Car Lab. Potvrdio je to za Jutarnji list poduzetnik i osnivač Mate Rimac, nakon što se u slovenskim medijima počelo spekulirati o tome što “hrvatski Elon Musk radi u Sloveniji”.

Testni pogon Rimac otvara u suradnji s Lastinski inženjeringom, tehnološkom tvrtkom u vlasništvu Sama Omerzela, bivšeg ministra infrastrukture u slovenskoj vladi. Kako je Rimac rekao, već godinama dobro surađuju u razvoju elektrotehnike, pa je ovo “odlična prilika da se tražene kompetencije usavršavaju, a kapaciteti grade u Sloveniji”.

– Lastinski inženjering nam je ponudio da u suradnji proširimo kapacitete testiranja s pogonom u Sloveniji. S obzirom na suradnju koju imamo, to ima smisla ne samo za nas nego i za druge proizvođače koji će tamo moći testirati svoje pogonske sustave – rekao je Rimac.

Na pitanje zašto je izabrao baš Sloveniju za gradnju novog pogona u kojem bi se testirali pogonski sustavi za električne automobile, odgovorio je da u Svetoj Nedelji, gdje je i sjedište Rimac Automobila, već imaju pogon za testiranje, koji trenutno nadograđuju.

– Takva su testiranja relativno novo područje, a svi se proizvođači bore za nove kapacitete testiranja. Budući da mi razvijamo baterijske i pogonske sustave, ne samo za sebe nego i za druge proizvođače, testiranje je sve više u fokusu naše kompanije – ističe Mete Rimac za Jutarnji list

Dodatni su poticaj za gradnju pogona zacijelo i sredstva kojima će ih sufinancirati slovensko ministarstvo gospodarstva, a Rimac i Omerzel dobit će ukupno 3,4 milijuna eura, i to u okviru slovenske Nacionalne strategije pametne specijalizacije. Natječajem raspisanim u sklopu nje financirat će se ukupno 34 projekta za razvoj i poboljšanje visokotehnoloških proizvoda.

Rimac Automobili i Omerzelov Lastinski prošli su na natječaju te se obvezali razviti i uspostaviti testni teren za baterije do 2021. godine. Dogovor o slovenskom pogonu uslijedio je dva tjedna nakon što je Rimac za Jutarnji list potvrdio da planira otvoriti centar za istraživanje i razvoj (R&D) u Velikoj Britaniji. Tada je rekao da je sve još u ranoj fazi planiranja, pa se ne znaju ni veličina samog ureda ili, primjerice, broj zaposlenika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Oleg Butković: Ide ‘renesansa’ na hrvatskoj obali, ulažemo oko 100 milijuna eura u naše luke

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je u četvrtak da će se u gradnju luka na Jadranskome moru uložiti 100 milijuna eura.

“Ide ‘renesansa’ na hrvatskoj obali, ulažemo oko 100 milijuna eura u projekte izgradnje luka, uglavnom županijskih luka, i svi projekti koji su spremni uglavnom se odobravaju – zasad ih je 15 na Jadranu”, rekao je Butković i dodao kako očekuje da će i Krilo-Jesenice vrlo brzo pripremiti projektnu dokumentaciju potrebnu za gradnju luke.

Ministar Butković dodijelio je danas na Pomorskom fakultetu u Splitu 33 stipendije za studente i učenike pomorskih fakulteta i škola u Splitu, Šibeniku i Zadru u povodu sutrašnjeg Dana pomoraca i brodaraca i njihova zaštitnika – Sv. Nikole.

“Visina stipendije za učenike je 800 kuna na mjesec, a za studente 1200 kuna i mislim da je to dobro”, rekao je Butković.
Podsjetio je kako je proteklih godina padao interes za pomorska zanimanja u Hrvatskoj, ali sada se stanje popravlja.

“Svi bismo voljeli da imamo puno više brodara, ali evo borimo se i za Jadroplov i za sve naše brodarske kompanije”, poručio je Butković.
U povodu Dana pomoraca danas je Splitu za sve umrle pomorce i brodarce bačen vijenac u more.

Dan pomoraca i brodaraca obilježit će se večeras i svečanom akademijom u hotelu “La Meridien Lav” u Podstrani, gdje će se sutra održati i konferencija o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari