Pratite nas

Gospodarstvo

Bruto inozemni dug pao na 39,4 milijarde eura

Objavljeno

na

Krajem srpnja bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 39,4 milijarde eura, što je oko 870 milijuna eura ili 2,2 posto manje nego u srpnju prošle godine, čime je nastavljen pad tog duga na godišnjoj razini 32. mjesec zaredom, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).

„Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.

U srpnju je na godišnjoj razini najviše smanjen dug središnje banke, za 14,9 posto, a slijede druge monetarne institucije, sa smanjenjem duga za 12,7 posto, što je već 75. mjesec zaredom kako njihov dug pada.

Dug ostalih domaćih sektora pao je, pak, za 5,9 posto, već 31. mjesec zaredom, dok je inozemni dug opće države povećan za 2,1 posto, a dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8 posto.

Analitičari HGK navode i to da u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja dominira opća država, s udjelom od 35,1 posto. Slijede ostali domaći sektori s udjelom od 34,6 posto, izravna ulaganja sa 16,7 posto, druge monetarne financijske institucije s 9 posto i središnja banka s udjelom od 4,6 posto.

„U nešto manje od tri godine pozitivnih kretanja u području inozemne zaduženosti razina bruto inozemnog duga vraćena je na razinu iz 2008. godine, sa znatnim promjenama u udjelu pojedinih sektora u ukupnom dugu”, navodi se u analizi.

Tako su krajem srpnja ove godine u odnosu na situaciju na kraju 2008. najizraženije promjene zabilježene u udjelu opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu, koji je povećan za 14 postotnih bodova, te u udjelu bankarskog sektora, koji je smanjen za 16,4 postotna boda.

Istodobno je smanjen udio ostalih domaćih sektora, za 9,3 postotna boda, dok su povećani udjeli izravnih ulaganja, za 7,2 postotna boda, i središnje banke, za 4,6 postotnih bodova.

Analitičari HGK očekuju da će se tendencija smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastaviti i u idućem razdoblju jer će se svi važniji sektori – država, tvrtke i banke – i dalje razduživati prema inozemstvu zahvaljujući povoljnim uvjetima na domaćem financijskom tržištu.

„U takvim okolnostima očekujemo pad udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na 75 posto na kraju ove godine, uz poboljšanje svih ostalih pokazatelja zaduženosti, što će imati pozitivan odraz na kretanje kreditnog rejtinga zemlje”, zaključuje se u analizi HGK.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

VLADA – U Hrvatskoj niža stopa nezaposlenosti od eurozone

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o provedbu aktivne politike zapošljavanja u 2018., a ministar rada Marko Pavić tom se prilikom pohvalio da Hrvatska ima stopu nezaposlenosti od 7,5 posto, što je manje od prosjeka eurozone.

Već peti mjesec stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj manja je od one u eurozoni, izjavio je Pavić na sjednici Vlade te posebno naglasio 96.058 više zaposlenih nego prije tri godine.

U prve dvije godine mandata ove Vlade osigurano je 4,5 milijarde kuna za programe zapošljavanja, a ove godine na raspolaganju je dvije milijarde kuna.

Predstavljajući izvješće, ministar se posebno osvrnuo na kritike  vezane uz ugovore na određeno vrijeme koje se nude mladima.

I na tom je području, istaknuo je, prisutan pozitivan trend pa poslodavci unutar godine dana sve više prebacuju mlade zaposlenike iz određenog u neodređeni radni status. Tako je je 2015. fiskalnu olakšicu za to koristilo 33.000 poslodavaca, a 2018. bilo ih je 101.000.

“Politika Vlade je dovela do toga da imamo jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, ubrzanje gospodarskog ciklusa i povećanje stope zaposlenosti koja je u trećem kvartalu prošle godine iznosila 66 posto”, istaknuo je ministar rada.

Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2018. do 2020. Vlada je donijela u prosincu 2017. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Predsjednica otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici, koju je označila kao novi važan iskorak za hrvatski turizam koji nema samo značaj za Zadar kao suvremeni lučki grad i važno jadransko čvorište, već i za cijelu državu.

Predsjednica je u izjavi podsjetila kako je prije manje od tri godine na istom mjestu postavila kamen temeljac za ovu zgradu “koja sada u punom sjaju stoji pred nama”.

“Kazala sam tada kako se divim entuzijazmu čelnika Zadra, Zadarske županije i lučke uprave jer su unatoč zaprekama na koje su nailazili ustrajali i vjerovali u ovaj projekt. Danas samo mogu kazati kako se taj entuzijazam i trud isplatio i kako se za prave razvojne projekte uistinu vrijedi boriti”, rekla je predsjednica.

Ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić izvijestio je kako je gradnjom nove luke u Gaženici promet brodova na kružnim putovanjima povećan s 30.000 u 2013. na 167.000 putnika u 2018. godini.

“Naša prednost u odnosu na druge etablirane kruzing luke na Jadranu je ogromna, jer u krugu od nekoliko kilometara imamo terminal, zračnu luku, autocestu i dovoljan broj parking mjesta, gradsko središte s velikim kulturnim sadržajima. Vjerujem da ćemo ove jedinstvene prednosti zajednički iskoristiti u kvalitetnije brendiranje Hrvatske”, poručio je Škifić.

Nakon otvaranja putničkog terminala, predsjednica će sudjelovati na svečanoj sjednici zadarske Županijske skupštine povodom Dana Zadarske županije, na kojoj će se dodijeliti godišnje nagrade te županije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari