Pratite nas

Hrvatska

Bruxelles odbio hrvatske prigovore: ‘Srpski zakon nije sporan!’

Objavljeno

na

Prigovor RH na zakon po kojem Srbija sudi za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj Europska komisija je odbacila i prije nego što je Hrvatska blokirala Srbiju

[ad id=”93788″]

Jedan od ključnih zahtjeva Hrvatske, za koji traži i da se ugradi kao mjerilo Srbiji u pristupnim pregovorima s EU u poglavlju 23, onom o pravosuđu i temeljnim pravima, jest modifikacija zakona o nadležnostima “organa vlasti Srbije u procesuiranju ratnih zločina”. piše JutarnjiList

Ovih je dana to pitanje dobilo veću pozornost javnosti jer je Hrvatska, time što nije dala suglasnost na usvajanje izvješća Komisije o mjerilima za otvaranje tog poglavlja, zapravo blokirala napredak tog istog poglavlja, što se u javnosti predstavlja kao hrvatska blokada puta Srbije prema EU.

Pitanje je dodatno izazvalo tenzije jer se Srbija nalazi u predizbornoj kampanji. No, o tom pitanju već se dugo komunicira na relaciji Europska komisija – Hrvatska, ali postoje nesuglasice. Hrvatska je Komisiji jasno dostavila svoje argumente zašto takav zakon smatra neprihvatljivim. Ali Komisija je, nakon što je saslušala i Srbiju koja je isto tako EU dostavila svoje argumente, zapravo odbacila hrvatske primjedbe. To je jasno i iz non-papera, do kojeg je došao i Jutarnji list, koji je pripremila Europska komisija o hrvatskim argumentima o neprihvatljivosti nekih odredbi spomenutog srbijanskog zakona.

Hrvatska u svojim argumentima naglašava da takav zakon, kojim Srbija svoju kaznenu nadležnost proširuje i na šest drugih država nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije, krši općeprihvaćena načela kaznenog i međunarodnog prava, načelo pravne predvidljivosti te posebno načelo nemiješanja u unutarnje poslove drugih država. Hrvatska navodi da pažljiva analiza tog zakona jasno pokazuje da se ne odnosi na načela univerzalne jurisdikcije, jer se ne odnosi na teritorij bilo koje države, već se ograničava samo na one s područja bivše Jugoslavije.

‘Hibridni princip’

“Ovaj zakon stvara novi hibridni princip, nepoznat suvremenom međunarodnom i komparativnom pravu”, navodi Hrvatska u svojim argumentima. Zagreb ističe da je Srbija jedina koja u svoju nadležnost proširuje kaznenu jurisdikciju izvan svog teritorija na selektivan način, na šest drugih država, te da Srbija krši i načelo primjene univerzalne jurisdikcije “u dobroj vjeri”.

Hrvatska kao primjer politički motivirane zloupotrebe tog zakona spominje i optužnicu protiv bosanskohercegovačkog političara Ejupa Ganića, koji je zbog te srbijanske tužbe uhićen u Uiedinjenom Kraljevstvu. Hrvatska citira i britanskog suca koji je Ganića oslobodio, uz obrazloženje da “ne vidi ništa što bi moglo opravdati ovu optužnicu osim politički motiviranog procesa”.

No, bez obzira na sve hrvatske argumente, Europska komisija smatra da međunarodno pravo ne sprečava bilo koju državu da svoju jurisdikciju proširi i takozvanom ekstrateritorijalnom jurisdikcijom ili “univerzalnom jurisdikcijom”. Taj zakon, prema mišljenju Europske komisije, “ne predstavlja kršenje suvereniteta dotične države” niti predstavlja miješanje u unutarnje poslove te države. Europska komisija čak navodi da bi, i kad bi Srbija ukinula odredbe o operativnom dijelu gdje se spominje nadležnost nad teritorijem bivše Jugoslavije, i dalje na osnovi univerzalne jurisdikcije mogla suditi hrvatskim državljanima za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju.

Teške konzultacije

Komisija smatra da bi dvije države same trebale svaki slučaj sukoba oko jurisdikcije riješiti međusobnom suradnjom. Ovih dana traju konzultacije između Hrvatske i Europske komisije, ali i s drugim državama članicama, kako bi se pronašao način da se proces pokrene i Srbija do kraja lipnja otvori poglavlje 23. Hrvatska vjeruje da bi neki od njezinih zahtjeva trebali biti i mjerila EU prema Srbiji u ovom poglavlju, bilo kao “prijelazna mjerila” koja se sada uvode ili kao mjerila za zatvaranje.

No ovlasti koje je Srbija sebi dala da sudi za zločine u susjednim državama nije jedino pitanje na koje Hrvatska ima primjedbe u ovom poglavlju, već su tu i ukupna suradnja Srbije s Haaškim sudom, kao i prava hrvatske manjine u Srbiji. piše JutarnjiList

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Paul Nicolier: Ako Srbija želi ući u EU nema više mogućnosti da spriječe izručenje Štuke

Objavljeno

na

Objavio

Još uvijek se ne zna gdje su posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca ubijenog na Ovčari.

Njegovi majka i brat svih ovih godina pokušavaju ući u trag njegovim posmrtnim ostacima. Njegova majka je u petak dala iskaz Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku i taj njezin iskaz trajao je gotovo četiri sata.

HRT je razgovarao s Jean-Michelovim bratom Paulom, koji je otkrio da je njegova majka tijekom tog iskaza izjavila da je u kontaktu s policajcem Nikolom Kajkićem koji joj je prije godinu dana pokazao snimku masovne grobnice u kojoj je pokopan Jean-Michael i još 14 ranjenih iz bolnice.

Paul i njegova majka su u petak pozvali službeno Kajkića da kaže točnu lokaciju masovne grobnice gdje je pokopan Jean-Michael Nicolier.

Poznato je tko je ubio Jean-Michaela, prije svega zato što je na specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu Spasoje Petković zvani Štuka bio zaštićeni svjedok. On je sam priznao ono što je učinjeno na Ovčari.

Na pitanje vjeruje li da će Srbija izručiti Petkovića Hrvatskoj, njegov brat Paul odgovara da se nada da će ga izručiti. “Ako Srbija želi ući u Europsku uniju, nema više mogućnosti da spriječe izručenje Štuke. U Parizu postoji procedura, francuski sudac tražio je intervju sa Štukom vezano za to. To znači da bi Štuka mogao biti izručen i u Hrvatsku i u Francusku u slučaju ulaska Srbije u EU”, rekao je za HRT njegov brat Paul Nicolier.

 

Ovaj je čovjek postao simbolom vukovarske patnje

 

 

 

Tomislav Karamarko: OD BLEIBURGA DO VUKOVARA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Medved: Osjećaji su danas usmjereni žrtvama i junacima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je prije početka komemorativnog programa u vukovarskoj bolnici u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara da su osjećaji na ovaj dan usmjereni žrtvama, junacima onima koji su odatle odvedeni na Ovčaru.

Bez obzira na protok vremena, na ovaj dan ovdje u Vukovaru osjećaji su usmjereni na žrtve, na junake obrane i na civilne žrtve, na one koji su odavde iz bolnice odvedeni na Ovčaru, rekao je Medved novinarima.

Još se intenzivno traga za nestalima i tako će se i nastaviti, radimo na tome da pronađemo svaku nestalu osobu, rekao je na pitanje novinara o potrazi za sudbinom više od 300 nestalih. A upitan kakva je pritom komunikacija sa Srbijom, rekao je da Hrvatska čini sve kako bi bi bila odgovoran partner. To činomo na način da inzistiramo na profesionalnom i odgovornoj suradnji i tako ćemo nastaviti, rekao je.

Rekao je kako je prijedlog zakona o Vukovaru kao mjestu posebnog pijeteta njegovo ministarstvo završilo i da se sada s ostalima radi na usklađivanju detalja.

“S obzirom na to da se radi o složenoj tematici, detalji se usklađuju sa svim akterima, tu je 10 ministarstava. Nacrt je završen, u tijeku je konačno usklađivanje. Ono što je najvažnije je vijeće koje bi imalo nadležnost upravljati svim pozicijama, od Ovčare do Trpinjske ceste, Veleprometa, osmišljavati na koji način i što se može graditi na tim lokalitetima, rješavati imovinsko pravne odnose – upravljanje u svakom pogledu tim lokalitetima,” rekao je Medved odgovarajući na pitanja novinara uoči komemorativnog programa „Vukovar – mjesto posebnog pijeteta“ u dvorištu Opće županijske bolnica Vukovar i bolnice hrvatskih veterana.

(Hina)

 

Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari