Pratite nas

Hrvatska

Bruxelles odbio hrvatske prigovore: ‘Srpski zakon nije sporan!’

Objavljeno

na

Prigovor RH na zakon po kojem Srbija sudi za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj Europska komisija je odbacila i prije nego što je Hrvatska blokirala Srbiju

[ad id=”93788″]

Jedan od ključnih zahtjeva Hrvatske, za koji traži i da se ugradi kao mjerilo Srbiji u pristupnim pregovorima s EU u poglavlju 23, onom o pravosuđu i temeljnim pravima, jest modifikacija zakona o nadležnostima “organa vlasti Srbije u procesuiranju ratnih zločina”. piše JutarnjiList

Ovih je dana to pitanje dobilo veću pozornost javnosti jer je Hrvatska, time što nije dala suglasnost na usvajanje izvješća Komisije o mjerilima za otvaranje tog poglavlja, zapravo blokirala napredak tog istog poglavlja, što se u javnosti predstavlja kao hrvatska blokada puta Srbije prema EU.

Pitanje je dodatno izazvalo tenzije jer se Srbija nalazi u predizbornoj kampanji. No, o tom pitanju već se dugo komunicira na relaciji Europska komisija – Hrvatska, ali postoje nesuglasice. Hrvatska je Komisiji jasno dostavila svoje argumente zašto takav zakon smatra neprihvatljivim. Ali Komisija je, nakon što je saslušala i Srbiju koja je isto tako EU dostavila svoje argumente, zapravo odbacila hrvatske primjedbe. To je jasno i iz non-papera, do kojeg je došao i Jutarnji list, koji je pripremila Europska komisija o hrvatskim argumentima o neprihvatljivosti nekih odredbi spomenutog srbijanskog zakona.

Hrvatska u svojim argumentima naglašava da takav zakon, kojim Srbija svoju kaznenu nadležnost proširuje i na šest drugih država nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije, krši općeprihvaćena načela kaznenog i međunarodnog prava, načelo pravne predvidljivosti te posebno načelo nemiješanja u unutarnje poslove drugih država. Hrvatska navodi da pažljiva analiza tog zakona jasno pokazuje da se ne odnosi na načela univerzalne jurisdikcije, jer se ne odnosi na teritorij bilo koje države, već se ograničava samo na one s područja bivše Jugoslavije.

‘Hibridni princip’

“Ovaj zakon stvara novi hibridni princip, nepoznat suvremenom međunarodnom i komparativnom pravu”, navodi Hrvatska u svojim argumentima. Zagreb ističe da je Srbija jedina koja u svoju nadležnost proširuje kaznenu jurisdikciju izvan svog teritorija na selektivan način, na šest drugih država, te da Srbija krši i načelo primjene univerzalne jurisdikcije “u dobroj vjeri”.

Hrvatska kao primjer politički motivirane zloupotrebe tog zakona spominje i optužnicu protiv bosanskohercegovačkog političara Ejupa Ganića, koji je zbog te srbijanske tužbe uhićen u Uiedinjenom Kraljevstvu. Hrvatska citira i britanskog suca koji je Ganića oslobodio, uz obrazloženje da “ne vidi ništa što bi moglo opravdati ovu optužnicu osim politički motiviranog procesa”.

No, bez obzira na sve hrvatske argumente, Europska komisija smatra da međunarodno pravo ne sprečava bilo koju državu da svoju jurisdikciju proširi i takozvanom ekstrateritorijalnom jurisdikcijom ili “univerzalnom jurisdikcijom”. Taj zakon, prema mišljenju Europske komisije, “ne predstavlja kršenje suvereniteta dotične države” niti predstavlja miješanje u unutarnje poslove te države. Europska komisija čak navodi da bi, i kad bi Srbija ukinula odredbe o operativnom dijelu gdje se spominje nadležnost nad teritorijem bivše Jugoslavije, i dalje na osnovi univerzalne jurisdikcije mogla suditi hrvatskim državljanima za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju.

Teške konzultacije

Komisija smatra da bi dvije države same trebale svaki slučaj sukoba oko jurisdikcije riješiti međusobnom suradnjom. Ovih dana traju konzultacije između Hrvatske i Europske komisije, ali i s drugim državama članicama, kako bi se pronašao način da se proces pokrene i Srbija do kraja lipnja otvori poglavlje 23. Hrvatska vjeruje da bi neki od njezinih zahtjeva trebali biti i mjerila EU prema Srbiji u ovom poglavlju, bilo kao “prijelazna mjerila” koja se sada uvode ili kao mjerila za zatvaranje.

No ovlasti koje je Srbija sebi dala da sudi za zločine u susjednim državama nije jedino pitanje na koje Hrvatska ima primjedbe u ovom poglavlju, već su tu i ukupna suradnja Srbije s Haaškim sudom, kao i prava hrvatske manjine u Srbiji. piše JutarnjiList

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Zadarska županija i Zadar su od strateškog značenja za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je u srijedu Dan Zadarske županije te istaknula kako grad Zadar i Županija imaju strateško značenje za Hrvatsku, što se posebice vidjelo u Domovinskom ratu.

“Posebice se to pokazalo u Domovinskom ratu obranom Zadra i prostora današnje županije te Masleničkom operacijom, koja je navijestila našu konačnu pobjedu”, kazala je predsjednica na svečanoj sjednici Županijske skupštine zahvalivši svim braniteljima na doprinosu u obrani i oslobođenju Hrvatske.

Upravo ovaj prostor, napomenula je, dao je dva građevinska simbola obnove i integracije Hrvatske – Tunel Sv. Rok i Maslenički most. Naglasila je i kako se prvi hrvatsku predsjednik Franjo Tuđman usred rata nije bojao neuspjeha već je otvorio radove vjerujući u hrvatsku državu, vojsku i hrvatski narod, “u našu pamet i u našega radnika”.

Predsjednica Republike svečane sjednice otvorila je novi putnički terminala u luci Gaženica.

Longin: Gaženica projekt  koji su sanjale generacije Zadrana

Zadarski župan Božidar Longin kazao je da je luka Gaženica projekt  kojeg su sanjale generacije Zadrana.

“Gaženica je plod zajedništva, kvalitetne vizije, ali i plod političke stabilnosti i kontinuiteta i na nju smo iznimno ponosni. Dovršetkom Luke Gaženica gospodarstvo naše županije dobilo je točku na ‘i'”, naglasio je je.

Podsjetio je da će uz turizam, koji je najjača gospodarska grana, profitirati će i brojne druge grane u Zadarskoj županiji poput poljoprivrede, raznih obrta, poduzetnika i trgovine.

“To će biti posebno vidljivo nakon što Zadar uskoro postane home port za kruzere koji će ploviti diljem svijeta. S obzirom na to da u našoj županiji već imamo odlično riješeno pitanje cestovne i pomorske infrastrukture, sada trebamo potaknuti investicije u modernizaciju željeznice i proširenje kapaciteta Zračne luke Zadar, što je projekt na kojem već vrlo ozbiljno i temeljito radimo.

U ovome trenutku u Zadarskoj županiji provodimo projekte, kako infrastrukturne tako i gospodarske, vrijedne gotovo milijardu i pol kuna”, istaknuo je župan Longin te napomenuo da je u prošloj godini zabilježen kontinuirani rast zaposlenosti od gotovo pet posto, a prvi put od osnutka županije dosegnuta je brojka od 60.000 zaposlenih.

Osvrnuo se i na gradnju kvalitetne ribarske infrastrukture, radove u ribarskoj luci Vela Lamjana u Kalima na otoku Ugljanu, a uskoro bi trebala početi gradnja ribarske luke u Gaženici. Ukupna vrijednost ta dva projekta je 60 milijuna kuna.

Stephen Xuereb, izvršni direktor Global Ports Holdinga, koncesionara luke Gaženica, rekao je kako im je Zadar važan dodatak ponudi na Mediteranu, nakon Venecije i Crne Gore to će upotpuniti ponudu na kruzing tržištu.

“Nastavljamo raditi i nadamo se da ćemo pomoći Zadru u razvoju, kao i cijeloj Hrvatskoj. Posvećeni smo donošenju izvrsnosti u ovom poslu. Zadar je veličanstven projekt, ima dobru infrastrukturu i sve preduvjete za dodatni rast”, poručio je Xuereb.

Nogometni reprezentativci počasni građani 

U povodu Dana županije, dodijeljene su i godišnje nagrade. Četvorica hrvatskih nogometnih reprezentativaca – Luka Modrić, Danijel Subašić, Šime Vrsaljko i Dominik Livaković tako su postali počasni građani Zadarske županije.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je dr. Vladimiru Skračiću i posmrtno msgr. Pavlu Keri.

Godišnje nagrade za postignuća u 2018. godini dobili su Dragan Župan (područje sporta), Udruga hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a Zadarske županije (područje zdravstvenog, humanitarnog rada i socijalne skrbi), Julija Brkić (područje karitativne djelatnosti i humanitarnog rada), Davor Vidaković (područje odgoja, obrazovanja, kulture, športa, tjelesne kulture, zdravstvenog i humanitarnog rada), Košarkaški klub osoba s invaliditetom Zadar (područje sporta osoba s invaliditetom), Kazalište lutaka Zadar (područje kulture i umjetnosti), Davor Pešić, Mladen Pešić i Petar Pešić (područje humanosti) te Zvonimir Vlatković (područje poljoprivrede).

Terminal u Gaženici jedan je od najmodernijih

Novi putnički terminal u Gaženici jedan je od najmodernijih terminala za putnike na kružnim putovanjima na Mediteranu.  Riječ je o dvoetažnoj zgradi koja se prostire na više od 20.000 četvornih metara u kojoj će biti smještene sve mjerodavne službe za potrebe domaćeg i međunarodnog prometa.

Gradnja terminala, vrijednog 27 milijuna eura, počela je 2016. godine. Za potrebe prihvata putnika sagrađen je i nadzemni pješački prolaz koji vodi izravno do broda. Odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar koncesija za Gaženicu na 20 godina dodijeljena je turskom operateru, tvrtki Zadar International Port Operations (ZIPO).

Koncesija obuhvaća zgradu putničkoga terminala i obavljanja lučkih djelatnosti u međunarodnom dijelu luke, uz obvezu da Zadar postane matična luka za kruzere.

(Hina)

 

Predsjednica otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U vukovarskom prigradskom naselju Lipovača ponovno poderana hrvatska zastava

Objavljeno

na

Objavio

U vukovarskom prigradskom naselju Lipovača, na nogometnom igralištu, u petak navečer poderana je hrvatska zastava. U subotu je zamijenjena, a u nedjelju je i ta nova uništena.

Taj slučaj nije jedini – prošli su tjedan na gradskom stadionu u Borovu naselju na ćirilici ispisani grafiti neprimjerena sadržaja. Iz MUP-a su za HRT potvrdili da su izvidi u tijeku.

– Mislili smo da je djelo pijanih osoba, stavili smo drugu zastavu i nismo htjeli zvati policiju, ali nakon dva dana druga zastava je isto uništena i zaključili samo da bi bilo najbolje obavijestiti policiju jer se radi o osobama kojima ta zastava smeta, izjavio je tajnik NK Lipovača Hrvoje Budimir.

 

Na tribinama stadiona u Borovu naselju osvanuli grafiti koji vrijeđaju hrvatsku policiju i veličaju Srbiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari