Pratite nas

Hrvatska

Bruxelles odbio hrvatske prigovore: ‘Srpski zakon nije sporan!’

Objavljeno

na

Prigovor RH na zakon po kojem Srbija sudi za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj Europska komisija je odbacila i prije nego što je Hrvatska blokirala Srbiju

[ad id=”93788″]

Jedan od ključnih zahtjeva Hrvatske, za koji traži i da se ugradi kao mjerilo Srbiji u pristupnim pregovorima s EU u poglavlju 23, onom o pravosuđu i temeljnim pravima, jest modifikacija zakona o nadležnostima “organa vlasti Srbije u procesuiranju ratnih zločina”. piše JutarnjiList

Ovih je dana to pitanje dobilo veću pozornost javnosti jer je Hrvatska, time što nije dala suglasnost na usvajanje izvješća Komisije o mjerilima za otvaranje tog poglavlja, zapravo blokirala napredak tog istog poglavlja, što se u javnosti predstavlja kao hrvatska blokada puta Srbije prema EU.

Pitanje je dodatno izazvalo tenzije jer se Srbija nalazi u predizbornoj kampanji. No, o tom pitanju već se dugo komunicira na relaciji Europska komisija – Hrvatska, ali postoje nesuglasice. Hrvatska je Komisiji jasno dostavila svoje argumente zašto takav zakon smatra neprihvatljivim. Ali Komisija je, nakon što je saslušala i Srbiju koja je isto tako EU dostavila svoje argumente, zapravo odbacila hrvatske primjedbe. To je jasno i iz non-papera, do kojeg je došao i Jutarnji list, koji je pripremila Europska komisija o hrvatskim argumentima o neprihvatljivosti nekih odredbi spomenutog srbijanskog zakona.

Hrvatska u svojim argumentima naglašava da takav zakon, kojim Srbija svoju kaznenu nadležnost proširuje i na šest drugih država nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije, krši općeprihvaćena načela kaznenog i međunarodnog prava, načelo pravne predvidljivosti te posebno načelo nemiješanja u unutarnje poslove drugih država. Hrvatska navodi da pažljiva analiza tog zakona jasno pokazuje da se ne odnosi na načela univerzalne jurisdikcije, jer se ne odnosi na teritorij bilo koje države, već se ograničava samo na one s područja bivše Jugoslavije.

‘Hibridni princip’

“Ovaj zakon stvara novi hibridni princip, nepoznat suvremenom međunarodnom i komparativnom pravu”, navodi Hrvatska u svojim argumentima. Zagreb ističe da je Srbija jedina koja u svoju nadležnost proširuje kaznenu jurisdikciju izvan svog teritorija na selektivan način, na šest drugih država, te da Srbija krši i načelo primjene univerzalne jurisdikcije “u dobroj vjeri”.

Hrvatska kao primjer politički motivirane zloupotrebe tog zakona spominje i optužnicu protiv bosanskohercegovačkog političara Ejupa Ganića, koji je zbog te srbijanske tužbe uhićen u Uiedinjenom Kraljevstvu. Hrvatska citira i britanskog suca koji je Ganića oslobodio, uz obrazloženje da “ne vidi ništa što bi moglo opravdati ovu optužnicu osim politički motiviranog procesa”.

No, bez obzira na sve hrvatske argumente, Europska komisija smatra da međunarodno pravo ne sprečava bilo koju državu da svoju jurisdikciju proširi i takozvanom ekstrateritorijalnom jurisdikcijom ili “univerzalnom jurisdikcijom”. Taj zakon, prema mišljenju Europske komisije, “ne predstavlja kršenje suvereniteta dotične države” niti predstavlja miješanje u unutarnje poslove te države. Europska komisija čak navodi da bi, i kad bi Srbija ukinula odredbe o operativnom dijelu gdje se spominje nadležnost nad teritorijem bivše Jugoslavije, i dalje na osnovi univerzalne jurisdikcije mogla suditi hrvatskim državljanima za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju.

Teške konzultacije

Komisija smatra da bi dvije države same trebale svaki slučaj sukoba oko jurisdikcije riješiti međusobnom suradnjom. Ovih dana traju konzultacije između Hrvatske i Europske komisije, ali i s drugim državama članicama, kako bi se pronašao način da se proces pokrene i Srbija do kraja lipnja otvori poglavlje 23. Hrvatska vjeruje da bi neki od njezinih zahtjeva trebali biti i mjerila EU prema Srbiji u ovom poglavlju, bilo kao “prijelazna mjerila” koja se sada uvode ili kao mjerila za zatvaranje.

No ovlasti koje je Srbija sebi dala da sudi za zločine u susjednim državama nije jedino pitanje na koje Hrvatska ima primjedbe u ovom poglavlju, već su tu i ukupna suradnja Srbije s Haaškim sudom, kao i prava hrvatske manjine u Srbiji. piše JutarnjiList

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

U Mirkovcima obilježena 28. godišnjica pogibije 13 hrvatskih branitelja, pripadnika ‘Kuna’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja na tzv. privlačkom putu u vinkovačkoj gradskoj četvrti Mirkovcima u ponedjeljak je obilježena 28. godišnjica pogibije 13 hrvatskih branitelja, pripadnika 3. brigade Zbora narodne garde “Kune”, koji su 22. srpnja 1991. poginuli u vojnoj akciji.

Iz središta Vinkovaca prema Mirkovcima je 22. srpnja 1991. krenulo 80 hrvatskih branitelja radi deblokade ceste Vinkovci – Tovarnik, prisjetio se na komemoraciji umirovljeni brigadir i predsjednik Udruge ratnih veterana 3. brigade ZNG “Kune” iz Vinkovaca Damir Dujić, dodajući kako je u akciji iz zasjede ubijeno 13 branitelja.

“Akcija je trajala deset, jedanaest sati i bilo je problema u komunikaciji. Napravljena je velika pogreška u organizaciji cijele akcije. Ljudi koji su to organizirali i pravili taktiku pogriješili su”, ocijenio je Dujić i dodao kako je bivša JNA toga dana topništvom i zrakoplovima napala Vinkovce te učinila veliku štetu, a bilo je i 40 ranjenih.

Izaslanik predsjednice Republike i savjetnik za branitelje Ante Deur je rekao kako povijest Domovinskog rata mora biti sastavni dio naobrazbe u hrvatskim školama u većem opsegu nego što je danas. “Uistinu, naše škole, fakulteti, znanstveni radovi moraju biti sačinjeni na stvaranju hrvatske državne”, poručio je Deur.

Sućut obiteljima ubijenih branitelja izrazio je u ime premijera Adreja Plenkovića i Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je iskazao nezadovoljstvo što još nitko nije odgovarao za zločin na tzv. privlačkom putu.

“Na nama je i dalje poticati sva tijela progona da se procesuiraju počinitelji tih teških kaznenih dijela”, istaknuo je Medved i dodao kako ratni zločini ne zastarjevaju te da još ima živih sudionika toga vremena pa, kako je rekao, ne bi bio problem utvrditi odgovornost i u konačnici procesuirati odgovorne.

U ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane brigadni general Željko Živanović je poručio da se stradanje branitelja u Mirkovcima nikad ne smije zaboraviti.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić je rekao kako se i danas moramo boriti, ali sada kako bismo Hrvatsku učinili još boljom. Po riječima vinkovačkoga gradonačelnika Ivana Bosančića, ubijena 13 branitelja su pokazala što znači biti predan cilju koji želiš postići. “Upravo nam oni svima trebaju biti inspiracija za sve što radimo”, rekao je Bosančić.

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora na komemoraciji je bio saborski zastupnik Dražen Milinković.

U spomen na žrtve – 13 hrvatskih branitelja vijence su kod spomen-obilježja položili su i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine, prijatelji i suborci te mnoga izaslanstva.

Misa zadušnica za ubijene branitelje služena je u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Mirkovcima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Mamićev odvjetnik prozvao šest hrvatskih sudaca za korupciju!

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine sljedeći će tjedan odlučivati o izručenju Zdravka Mamića Hrvatskoj. Ovaj put zbog druge optužnice koja je protiv njega podignuta u Osijeku.

U tom slučaju bivšega prvog čovjeka Dinama tereti se za izvlačenje čak 200 milijuna kuna. Riječ je o kaznenim djelima za koja je Hrvatska potpisala s BiH Sporazum o izručenju i po kojemu bi se Mamića moglo izručiti.

Dok ga hrvatsko pravosuđe čeka, on bezbrižno živi u Međugorju. U ovotjednom RTL Dosjeu Ivana Ivanda Rožić bavila se upravo – slučajem Mamić. Njegovo lice već je mjesecima na tjeralici, ako se njega pita, tako će i ostati – jer u Hrvatsku više ne želi.

Jedino za što uvijek govori da je bila najveća ljubav – bio je Dinamo. A otkako je pobjegao u BiH – u Hrvatskoj se mnogo toga promijenilo. Dinamo proživljava najbolje trenutke. Brat Zoran vratio se u klub.

Hoće li biti izručen – zadnju će odluku donijeti ministar pravde Bosne i Hercegovine. Prije toga, čeka ga – prema svemu sudeći – još mnogo žestokih pravnih bitki. Upravo o tim bitkama koje čekaju Zdravka Mamića novinarka RTL-a razgovarala je s njegovim hrvatskim odvjetnikom Veljkom Miljevićem.

“Samo za neupućene ovo u utorak je nešto novo. Za nas upućene to je treći postupak u istom predmetu pa očekujem što se dogodilo u prva dva. Okolnosti se nisu promijenile. U lipnju 2016. bio je prvi zahtjev, u srpnju 2018. drugi zahtjev za izručenje, oba su odbijena. Sada, nakon 21. svibnja ove godine, kad je održano Optužno vijeće, na kojem je silom potvrđena druga optužnica protiv Zdravka Mamića, uslijedio je treći zahtjev”, kazao je Miljević.

– Ministar pravosuđa rekao je da su ispunjeni zahtjevi za izručenje?

“On tu i je da kaže nešto takvo. Nemojte me pitati bi li u nekom detaljnijem razgovoru ostao tako čvrst. Želim reći da je to jedna normalna izjava za jedno ministarstvo.”

– Ipak, ostaje pitanje jesu li ova djela za koja se tereti Zdravko Mamić ona o kojima je Hrvatska potpisala ugovore s BiH o izručenju?

“Ona za koja je dosad traženo, nisu bila. Kad su u srpnju prošle godine kod drugog odbijanja naša pravosudna tijela vidjela da nema sreće sa zahtjevom za izručenje ako ostane u sferi kriminaliteta gospodarskih kaznenih djela, da za to neće izručiti vlastitog državljanina, onda su našli osnovu po kojoj bi se to možda moglo.”

Odvjetnik Miljević uspio je nedavno uvjeriti Mamića da ne održi najavljenu konferenciju za medije.

“Dugo smo razgovarali i postupio je po mom savjetu. Htio je upozoriti na korupciju u hrvatskom pravosuđu. Htio je imenovati suce za koje zna da su korumpirani i da primaju određena sredstva za ono za što ne bi smjeli primati.”

– Jesu li primali novac koji im je davao ili nudio Zdravko Mamić?

“Nije bilo samo o tome riječi. Bilo je riječi o tome da se zna po prilici u kuloarima koji su suci spremni na takvo što. Htio je imenovati šest vrlo važnih sudaca za koja je odlučio upozoriti da su korumpirani. Iz različitih su sfera, visokih i različitih. Tad sam ga pitao što će dobiti s tim, osim dva dana slave. Rekao sam mu da ništa korisno neće dobiti, osim što će mi otežati obranu”, naglasio je Miljević pa otkrio je li bio prisutan u razgovorima Mamića sa sucima:

“Puno sam preiskusan… Ako ste upućeni u zbivanja u pravosuđu, znate da sam jedan, ako ne i jedini, od kojih takvi suci bježe kao vrag od tamjana.”

– Svejedno, Mamić raspolaže optužbama koje su iznimno ozbiljne?

“Rekao sam Mamiću da radi protiv sebe i da si je najveći neprijatelj. Rekao sam da ništa ne može dobiti i da će navući na sebe bijes struktura. Na koncu konca, kad se ovo čuje, nekakva tijela koja bi se trebala brinuti o suzbijanju korupcije, trebala bi nas saslušati. Ali, ponovno sam ispao naivan i očekivao da će me neki ljudi iz Državnog odvjetništva pozvati i pitati što je htio reći. Nitko me nije zvao. Čekam da me pozovu i čuju što imam reći”, naglasio je Miljević za RTL pa na kraju dodao:

“To je put kojim treba ići. Privatno se veselim da za neke ljude te informacije dođu u javnost, ali dok branim Mamića u teškim kaznenim predmetima, ne dopuštam mu da to iznese pa da se dovede u još težu poziciju. Znate, postoje i neke stvari koje se ne iznose tako rado van iz kuće.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari