Pratite nas

Hrvatska

Bruxelles odbio hrvatske prigovore: ‘Srpski zakon nije sporan!’

Objavljeno

na

Prigovor RH na zakon po kojem Srbija sudi za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj Europska komisija je odbacila i prije nego što je Hrvatska blokirala Srbiju

[ad id=”93788″]

Jedan od ključnih zahtjeva Hrvatske, za koji traži i da se ugradi kao mjerilo Srbiji u pristupnim pregovorima s EU u poglavlju 23, onom o pravosuđu i temeljnim pravima, jest modifikacija zakona o nadležnostima “organa vlasti Srbije u procesuiranju ratnih zločina”. piše JutarnjiList

Ovih je dana to pitanje dobilo veću pozornost javnosti jer je Hrvatska, time što nije dala suglasnost na usvajanje izvješća Komisije o mjerilima za otvaranje tog poglavlja, zapravo blokirala napredak tog istog poglavlja, što se u javnosti predstavlja kao hrvatska blokada puta Srbije prema EU.

Pitanje je dodatno izazvalo tenzije jer se Srbija nalazi u predizbornoj kampanji. No, o tom pitanju već se dugo komunicira na relaciji Europska komisija – Hrvatska, ali postoje nesuglasice. Hrvatska je Komisiji jasno dostavila svoje argumente zašto takav zakon smatra neprihvatljivim. Ali Komisija je, nakon što je saslušala i Srbiju koja je isto tako EU dostavila svoje argumente, zapravo odbacila hrvatske primjedbe. To je jasno i iz non-papera, do kojeg je došao i Jutarnji list, koji je pripremila Europska komisija o hrvatskim argumentima o neprihvatljivosti nekih odredbi spomenutog srbijanskog zakona.

Hrvatska u svojim argumentima naglašava da takav zakon, kojim Srbija svoju kaznenu nadležnost proširuje i na šest drugih država nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije, krši općeprihvaćena načela kaznenog i međunarodnog prava, načelo pravne predvidljivosti te posebno načelo nemiješanja u unutarnje poslove drugih država. Hrvatska navodi da pažljiva analiza tog zakona jasno pokazuje da se ne odnosi na načela univerzalne jurisdikcije, jer se ne odnosi na teritorij bilo koje države, već se ograničava samo na one s područja bivše Jugoslavije.

‘Hibridni princip’

“Ovaj zakon stvara novi hibridni princip, nepoznat suvremenom međunarodnom i komparativnom pravu”, navodi Hrvatska u svojim argumentima. Zagreb ističe da je Srbija jedina koja u svoju nadležnost proširuje kaznenu jurisdikciju izvan svog teritorija na selektivan način, na šest drugih država, te da Srbija krši i načelo primjene univerzalne jurisdikcije “u dobroj vjeri”.

Hrvatska kao primjer politički motivirane zloupotrebe tog zakona spominje i optužnicu protiv bosanskohercegovačkog političara Ejupa Ganića, koji je zbog te srbijanske tužbe uhićen u Uiedinjenom Kraljevstvu. Hrvatska citira i britanskog suca koji je Ganića oslobodio, uz obrazloženje da “ne vidi ništa što bi moglo opravdati ovu optužnicu osim politički motiviranog procesa”.

No, bez obzira na sve hrvatske argumente, Europska komisija smatra da međunarodno pravo ne sprečava bilo koju državu da svoju jurisdikciju proširi i takozvanom ekstrateritorijalnom jurisdikcijom ili “univerzalnom jurisdikcijom”. Taj zakon, prema mišljenju Europske komisije, “ne predstavlja kršenje suvereniteta dotične države” niti predstavlja miješanje u unutarnje poslove te države. Europska komisija čak navodi da bi, i kad bi Srbija ukinula odredbe o operativnom dijelu gdje se spominje nadležnost nad teritorijem bivše Jugoslavije, i dalje na osnovi univerzalne jurisdikcije mogla suditi hrvatskim državljanima za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju.

Teške konzultacije

Komisija smatra da bi dvije države same trebale svaki slučaj sukoba oko jurisdikcije riješiti međusobnom suradnjom. Ovih dana traju konzultacije između Hrvatske i Europske komisije, ali i s drugim državama članicama, kako bi se pronašao način da se proces pokrene i Srbija do kraja lipnja otvori poglavlje 23. Hrvatska vjeruje da bi neki od njezinih zahtjeva trebali biti i mjerila EU prema Srbiji u ovom poglavlju, bilo kao “prijelazna mjerila” koja se sada uvode ili kao mjerila za zatvaranje.

No ovlasti koje je Srbija sebi dala da sudi za zločine u susjednim državama nije jedino pitanje na koje Hrvatska ima primjedbe u ovom poglavlju, već su tu i ukupna suradnja Srbije s Haaškim sudom, kao i prava hrvatske manjine u Srbiji. piše JutarnjiList

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Zajednica utemeljitelja HDZ-a: Predsjednik Tuđman meta je onih koji preziru Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman u subotu je oštro osudila opetovani napad na spomenik utemeljitelju hrvatske države u Zagrebu, 14. veljače, naglasivši da je dr. Tuđman ‘na meti onih koji preziru Republiku Hrvatsku’, a koji su ‘marginalni politički gubitnici i Hrvatskom frustrirani pojedinci’.

Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Tuđman u priopćenju navodi da se napad na spomenik predsjedniku Tuđmanu dogodio na “obljetnicu osude političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu i Andriji Hebrangu, koju je na poticaj predsjednika Tuđmana donio Hrvatski sabor”.

Istovremeno poziva sve hrvatske ljude da ne nasjedaju provokatorima koji žele izazvati reakciju i potaknuti spiralu vandalizma i nasilja.

“Živimo u Tuđmanovoj Hrvatskoj, članici EU i NATO-a, na pragu tridesete godišnjice njezine uspostave i to je Tuđmanov spomenik kojega niti jedan vandal i protivnik Hrvatske neće uspjeti dodirnuti. To je ujedno i najveća kazna za sve one koji će, danas s ekstremno lijevih, sutra možda s nekih drugih pozicija, napadati Tuđmana, koji je zaslužan za pomirbu hrvatskog naroda, za sprečavanje svakog ekstremizma čak u najtežim ratnim danima, te za očuvanje njene pozicije moderne, prozapadne i uljuđene države”, navodi se u priopćenju.

Iz Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman ističu kako živimo u demokratskoj državi, u kojoj svatko može bez straha iznijeti svoj politički stav, koja ima tradiciju parlamentarizma, koja je do sada prošla kroz desetine izbora na svim razinama. “Niti jedni od tih izbora”, dodaje se, “nisu dali pravo postojanja politici koju oni, koji napadaju Tuđmana zastupaju”.

“Zato razumijemo motive marginalnih političkih gubitnika i Hrvatskom frustrirane pojedince koji nemaju ama baš nikakvu potporu među građanima hrvatske metropole, pa im ne preostaje drugo nego kukavički i po skrivečki udariti po Tuđmanu. Ali varaju se ako misle da im Tuđman ne može odgovoriti. Neka pogledaju oko sebe: sve što vide – Tuđmanov je odgovor”, naveo je u priopćenju predsjednik Zajednice Utemeljitelja HDZ-a “dr. Franjo Tuđman” Grada Zagreba Radoslav Dumančić.

Za sada nepoznati počinitelj u četvrtak navečer jajima je gađao spomenik predsjednika Tuđmana, rad akademskog kipara Kuzme Kovačićana.

To je već treći napad na spomenik prvome hrvatskom predsjedniku dr. Tuđmanu, nakon što je prije dva mjeseca svečano otkriven na raskrižju Ulice grada Vukovara i Hrvatske Bratske Zajednice.

“Aktivist” Zoran Erceg prije nekoliko dana je na zagrebačkom Prekršajnom sudu uvjetno osuđen na 15 dana zatvora zbog narušavanja javnog reda i mira na otvorenju spomenika 10. prosinca prošle godine.

Zagrebačka policija podnijela je, pak, prijavu protiv Filipa Drače osumnjičenog da je u siječnju na spomenik predsjedniku Tuđmanu crnim sprejem nacrtao komunistički simbol – srp i čekić.

(Hina)

HODAK: Rat još uvijek nije gotov, samo se danas vodi drugim sredstvima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Objavljeno

na

Objavio

U povodu četvrte obljetnice polaganje svečane prisege predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u subotu se na konferenciji za novinare osvrnula na dosadašnji rad, naglasivši da je u skladu i u okvirima Ustavnih odredbi snažno štitila i promicala nacionalne interese, i kroz vanjsku politiku, obranu, sigurnosti, unutarnju politiku, predlaganje gospodarskih mjera.

Podsjetila je da su ovlasti predsjednice Republike određene člancima 94. do 106. Ustava RH, a iako nominalno relativno uzak okvir, istaknula je, omogućio joj je aktivnosti u brojnim područjima kada to zahtijevaju nacionalni interesi.

U vanjskoj politici snažno je promovirala što bolje pozicioniranje Hrvatske u EU-a i NATO-a, rekla je. Izdvojila je susrete s kineskim predsjednikom Xijem, predsjednicima Trumpom, Putinom, kancelarkom Merkel i drugima.

Posebno je istaknula Inicijativu triju mora, ocijenivši je više nego uspješnom.

“Posebno je značajna Inicijativa triju mora koja je uspjela i ima potencilja transformirati 12 zemalja EU. Unutar Inicijative triju mora Hrvatska može više napredovati. Hrvatska će tako pridonijeti energetskoj neovisnosti EU kao energetsko središtu na jugu srednje Europe. Temeljni je cilj Inicijative rast standarda i bolji život za sve naše građane”, naglasila je predsjednica Grabar Kitarović na konferenciji za novinare održanoj u Uredu predsjednice Republike.

Istaknula je da je, kao i do sada, i dalje odlučna podupirati Hrvate u BiH u njihovom nastojanjju da ostvare svoja prava koja im pripadaju kao konstitutivnom narodu u BiH.

Posebno je naglasila važnost obrane i nacionalne sigurnosti Hrvatske , podsjetivši da se zalagala za povećanje obrambenog proračuna.

“Dobro je biti članicom NATO saveza, ali za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami. Izdvajanja za obranu nisu trošak. Hrvatska se ne brani samo na svojim granicama, već se Hrvatska brani i na drugom kraju”, poručila je.

“Iako nemam izvršne ovlasti u gospodarskoj i demografskoj politici, dužnost mi je štititi i promicati nacionalne interese. Imam pravo predlagati mjere i tim se pravom koristim”, rekla je predsjednica.

Naglasila je da je tijekom cijeloga mandata usmjeravala javnu raspravu u smislu rješavanja životnih pitanja. “Drago mi je da su ona, poput demografije, došla u središte zanimanja”, dodala je.

Veseli ju broj novorođenih u Hrvatskoj u 2018. i usporavanja vala iseljavanja, ali se mora učiniti još puno više.

Založila se za pronalaženje što kvalitetnijeg rješenja za blokirane. Porezna reforma je dala neke pozitivne rezultate, no potrebno je omogućiti veće investiranje stranih i domaćih ulagača, kao i povećanje plaća i rast životnog standarda, ocijenila je.

Podsjetivši da je Vladi predlagala demografske mjere rekla je kako joj je drago da su u međuvremenu doneseni zakoni za koje smatra da će pomoći demografskoj obnovi otočnih i brdsko-planinskih područja.

Rekla je i da se od početka mandata zalagala za obrazovnu reformu naglasivši važnost STEM i dualnog obrazovanja.

Osvrnula se i na izmještanje Ureda predsjednice Republike, podsjetivši da je u proteklom razdoblju, posjetila sve gradove i županije te Grad Zagreb. Drago joj je što je došlo i do nekih konkretnih pomaka.

“Svugdje sam osjetila snažno domoljublje, utemeljeno na vjeri u Hrvatsku i njezine mogućnosti. Čvrsto vjerujem da Hrvatska može bolje”, rekla je na kraju govora predsjednica Grabar-Kitarović, nakon čega su uslijedila novinarska pitanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari