Pratite nas

Kronika

Bruxelles odgovorio Ruži Tomašić: Srbija se ne može vječno skrivati iza vlastitih pravnih konstrukcija

Objavljeno

na

Bruxelles je jasno dao do znanja da se Srbija ne može vječno skrivati iza vlastitih pravnih konstrukcija kako bi zaštitila počinitelje ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Hrvatskoj.

-Komisija od Srbije očekuje da djelima dokaže da primjereno istražuje navode o zločinima i da jednako postupa s osumnjičenicima kako bi se osiguralo da nitko nije iznad zakona“ – svojim odgovorom na pisano pitanje koje je zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uputila Europskoj komisiji o imunitetu koji u Srbiji uživa Spasoje Petković Štuka, jedan od najokrutnijih vukovarskih krvnika.

Podsjetimo, Tomašić ovo ljeto također Komisiji skrenula pažnju na manipulacije Srbije u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina počinjenih u istočnoj Slavoniji, posebice na Ovčari.

Europskog povjerenika za pravosuđe tom prilikom informirala je o tome da je Spasoje Petković pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika, nakon čega mu je Srbija dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

-Svojim jasnim i nedvosmislenim odgovorom na pisano pitanje Ruže Tomašić Komisija decidirano poručuje Hrvatskoj i Francuskoj, državama članicama nadležnima za  istragu i procesuiranje zlodjela koja je  Spasoje Petković počinio na Ovčari, između ostaloga ubojstva Jean-Michela Nicoliera, da od Srbije mogu i trebaju zahtijevati punu suradnju u tom predmetu, što uključuje i izručenje krvnika s Ovčare – poručuju iz ureda eurozastupnice Tomašić.

Tko je Spasojević Štuka?

Podsjetimo, županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 12. travnja 2018. donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv Spasoja Petkovića.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičeni tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u odvođenju i ubojstvu sedam civila. Također se sumnja da je u poslijepodnevnim i večernjim satima 20. studenoga 1991. u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvima zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice te je tom prilikom usmrtio više osoba.

Spasoje Petković uspio je izbjeći kazneni progon u Srbiji. Naime, pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao je jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika. Srbija mu je nakon toga dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Podsjetimo, Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić uputila je pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji u vezi pravnog statusa Spasoje Petkovića Štuke, krvnika Vukovara i Ovčare.

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Srbija mora ispuniti privremena referentna mjerila za poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima. Konkretno, kad je riječ o postupanju u rješavanju slučajeva ratnih zločina u toj zemlji, od Srbije se očekuje da djelima dokaže da primjereno istražuje navode o zločinima i da jednako postupa s osumnjičenicima kako bi se osiguralo da nitko nije iznad zakona, neovisno o državljanstvu ili etničkoj pripadnosti njih ili njihovih žrtava.

Nadalje, od Srbije se očekuje da bude uključena u konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose u rješavanju slučajeva ratnih zločina i da u skladu s time izbjegava sukobe nadležnosti i osigura progon ratnih zločina bez ikakve diskriminacije. Svi preostali problemi u tom pogledu moraju biti potpuno riješeni.

Svojim odgovorom na pisano pitanje koje je zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uputila Europskoj komisiji o imunitetu koji u Srbiji uživa Spasoje Petković Štuka, jedan od najokrutnijih vukovarskih krvnika, Bruxelles je jasno dao do znanja da se Srbija ne može vječno skrivati iza vlastitih pravnih konstrukcija kako bi zaštitila počinitelje ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Hrvatskoj.

Podsjećamo da je Tomašić ovo ljeto također Komisiji skrenula pažnju na manipulacije Srbije u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina počinjenih u istočnoj Slavoniji, posebice na Ovčari. Europskog povjerenika za pravosuđe tom prilikom informirala je o tome da je Spasoje Petković pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika, nakon čega mu je Srbija dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Svojim jasnim i nedvosmislenim odgovorom na pisano pitanje Ruže Tomašić Komisija decidirano poručuje Hrvatskoj i Francuskoj, državama članicama nadležnima za istragu i procesuiranje zlodjela koja je Spasoje Petković počinio na Ovčari, između ostaloga ubojstva Jean-Michela Nicoliera, da od Srbije mogu i trebaju zahtijevati punu suradnju u tom predmetu, što uključuje i izručenje krvnika s Ovčare.

Pitanje i dogovor prenosimo u cijelosti:

Pitanje za pisani odgovor E-003687/2018 upućeno Komisiji
Članak 130.
Ruža Tomašić (ECR)
Predmet: Istrage ratnih zločina

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 12. travnja 2018. donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv Spasoja Petkovića. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičeni tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u odvođenju i ubojstvu sedam civila. Također se sumnja da je u poslijepodnevnim i večernjim satima 20. studenoga 1991. u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvima zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice te je tom prilikom usmrtio više osoba. Potrebno je napomenuti da je i Francuska pokrenula istragu protiv te iste osobe s obzirom na to da je na Ovčari usmrtio i francuskog državljanina Jean-Michela Nicoliera.

Spasoje Petković uspio je izbjeći kazneni progon u Srbiji. Naime, pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao je jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika. Srbija mu je nakon toga dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Je li Komisija upoznata s time da Srbija štiti ratnog zločinca kojeg Hrvatska i Francuska istražuju zbog zlostavljanja i ubijanja ratnih zarobljenika?

U svjetlu srbijanske kandidature za članstvo u Europskoj uniji, može li Komisija detaljno objasniti koje su točne obveze Srbije prema Hrvatskoj odnosno Francuskoj kako bi hrvatsko/francusko državno odvjetništvo bilo u mogućnosti zatražiti njegovo uhićenje i izručenje?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Fojnički Hrvati: Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu.

Objavljeno

na

Objavio

Fojnički Hrvati obilježili su jučer, 13. studenog, još jednu tužnu 25. godišnjicu okrutnog ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici. Na pragu samostana ratne 1993. bez ikakva povoda ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, piše Večernji list BiH.

S Čengićem su bila još trojica pripadnika navedene postrojbe Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić. Tadašnji Vrhovni sud u Sarajevu ubojicu fojničkih fratara Miralema Čengića osudio je na 11 godina zatvora, a trojici njegovih pomagača izrekao kaznu od po šest mjeseci. Čengić je odležao tek dio kazne jer su ga više puta pomilovali bošnjački politički čelnici te je odavno na slobodi.

Najbliže otkrivanju nalogodavaca bilo se prije osam godina kada je u samostan Duha Svetoga došao bivši zapovjednik 302. motorizirane brigade Armije BiH Hasib Mušinbegović. On se tada ispričao franjevcima za zločin, ali je isto tako u razgovoru za naš list rekao kako su četvorica pripadnika njegove postrojbe toga dana, 13. studenog 1993., bili izuzeti iz njegova zapovjedništva. Krenula je obnova postupka koja do današnjeg dana nije dala nikakvih rezultata. Tko je naredio zločin, ni danas se ne zna. Ipak, vjere za ostanak u Fojnici ne nedostaje. – Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu. Stoji samostan i stoji Bosna – poručio je gvardijan fojničkog samostana fra Miro Relota na misi u povodu 25 godina od ubojstva dvojice franjevaca.

Misu je u prepunoj crkvi, uz članove obitelji ubijenih svećenika, predvodio fra Žarko Relota iz Hrvatske uz koncelebraciju 20-ak svećenika iz Lepeničke regije. Relota je kazao da mu je povjeren iznimno težak zadatak, da su osjećaji jaki te da je ovo prilika za vaganje svake izgovorene riječi.

– Žrtva poginulih fratara zadužila je sve one koji žive u ovim krajevima jer će nastaviti odzvanjati kao i poruka koju su svojim životima posvjedočili ubijeni fratri, a to je poruka da nam je ovdje mjesto i kad je najteže ne želimo otići – istaknuo je fra Žarko.

Osvrnuo se i na posljednji istup pokojnog gvardijana u medijima kada je rekao da je kao fratar dobrodošao bilo gdje u svijetu, ali da se, ipak, u Bosni, najbolje osjeća.

Zločini tkz. Armije BiH: 25. godišnjica strijeljanja fojničkih fratara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Prva privatna tužba protiv Srbije zbog mučenja u logorima

Objavljeno

na

Objavio

Nakon lavine kritika, nezadovoljni radom institucija Vukovarci su sami krenuli po pravdu. Zbog premlaćivanja i logorskih mučenja podnesena je prva privatna tužba protiv Republike Srbije. Podnio ju je bivši zatočenik logora, Vukovarac Dragutin Guzovski. Angažirao je odvjetnika u Srbiji i podnio tužbu njihovom sudu, javlja dnevnik.hr.

Prošlo je 26 godina od izlaska Dragutina Guzovskog iz logora, u njemu je bio 6 i pol mjeseci. U srpnju ove godine podnio je tužbu sudu pravde u Beogradu. „Zbog nezakonitog lišavanja slobode, deportacije i odvođenja u koncentracijski logor, nehumanog i neljudskog ponašanja. I na kraju nepoštivanja ženevske konvencije“ kaže Guzovski.

Još prije desetak godina skupina logoraša pokušala je podnijeti zajedničku tužbu, no ona nikada nije predana pravosudnim institucijama u Srbiji. Predsjednik HDLSKL Danijel Rehak rekao je da svaki put dobiju odbijenicu.

Kroz srpske koncentracijske logore prošlo je više od 30 tisuća ljudi, a u logorima ih je ubijeno 300. Jedan od njih je bio gospodin Guzovski. “Deset tisuća Vukovaraca dotjerano je na Velepromet, u ta tri dana je ubijeno 724 čovjeka za koje nitko nikad nije odgovarao, niti je itko optužen“ kaže Guzovski.

Preživjeli logoraši i danas žive s posljedicama, kao i on sam. “Tri puta sam ranjen u Vukovaru. Prostrijel obje potkoljenice i geler od granate u 5 pršljenu“ objašnjava Guzovski.

Dragutin je 126 dana proveo u samici. Za sve pretrpljene zločine traži odštetu.

No Vukovarci se boje da mnogi neće doživjeti odštetu. “Svakom čovjeku je bitan pakao kojeg je preživio i kako i na koji način da se to riješi“ kaže Rehak koji surađuje s Guzovskim. “Ja i gospodin Rehak smo do sada obišli sve ministre pravosuđa, svi su nam tapkali po ramenima i rekli da će biti sve u redu“ izjavljuje Guzovski.

Ministarstvu pravosuđa poslali smo upit hoće li i na koji način sudjelovati u pomaganju u procesima, no odgovor još nismo dobili. Za više od 300 Hrvata Srbija je zabranila i slobodu kretanja. Dragutin je također na popisu. “Sljedeći korak koji ćemo poduzeti neovisno o tužbi da se pritisne Srbiju da briše i povuče taj spisak“ kaže Guzovski.

Vukovarci su optimistični i nadaju se da neće proći još 27 godina kako bi dobili svoja prava, ističu za dnevnik.hr.

“Pozivam logoraše da mi se obrate kao predsjedniku županijske podružnice HDLSKL-a i pomoći ću im da tužba bude dobro napravljena i uđe u pravnu proceduru. Mogu me zvati na broj telefona 098/207-405″, poručio je Guzovski u razgovoru za Glas Slavonije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari