Pratite nas

Politika

Budući ministri stigli u Vladu, evo i prvih izjava

Objavljeno

na

Nove ministre sutra Hrvatski sabor bi trebao potvrditi na izvanrednoj sjednici.

Budući ministri počeli su pristizati u Vladu gdje im u podne treba početi sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Među prvima stigao je nasljednik Lovre Kuščevića – Ivan Malenica.

Kaže da je prihvatio ovu poziciju jer mu je to izazov u karijeri i jer želi nešto napraviti na području javne uprave. Kaže da želi demistificirati javnu upravu i vratiti povjerenje građana.

“Želim da javna uprava bude servis građana i da mi svi budemo zadovoljni”, kaže Malenica, kojemu je teško govoriti o tome hoće li biti otpuštanja u upravi.

Govoreći o smanjivanju ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kaže: “Vidjet ćemo.”

Nakon Malenice u Vladu je stigao i nasljednik Gorana Marića, Mario Banožić.

“S obzirom na donesene strateške planove, vjerujem da je dosadašnji odnos po pitanju državne imovine, koja je zapuštena, nije bio adekvatan prema njoj, nije na ponos”, rekao je Banožić, novi kandidat za ministra državne imovine.

Banožić nije želio komentirati treba li država privatizirati tvrtke poput Croatia Airlinesa ili ACI-ja, jer još, kako je rekao, nije vidio analizu niti podatke.

Upitan što treba biti u državnom vlasništvu, Banožić je odgovorio: “Ono što zemlju čini konkurentnijom. Postoji popis tvrtki koje su u strateškom interesu.”

U Vladu je došao i Josip Aladrović.

“Nadam se da ću opravdati povjerenje, da ću odgovorno obavljati svoj posao i da će se rezultati ministarstva vidjeti u kratkom roku”, rekao je Aladrović.

Istaknuo je da je u ministarstvu velika većina stvari rađena dobro. “Pozvat ćemo socijalne partnere na dijalog, na obnovu Gospodarsko-socijalno vijeće i da socijalnim dijalogom rješavamo probleme koji su nam se u nekom trenutku pojavili”, rekao je Aladrović.

Upitan što će učiniti povodom referenduma o mirovinskoj reformi, za koji su sindikati prikupljali potpise, Aladrović je rekao da se na to ne bi očitovao. “S obzirom na broj potpisa koji se dogodio i prethodne radnje, ja se na to ne bih očitovao i rekao bih da je to demokratska volja naroda. Ono što će se događati ubuduće, nastojat ćemo anticipirati”, rekao je.

“Pustimo da Vlada i Ministarstvo uprave obave svoj posao, vidjet ćemo kako će ti glasovi biti brojeni, je li ih dovoljno i pustimo da se dogodi ono što će u budućim trenucima biti bitno za mirovinsku reformu”, rekao je.

Aladrović se zahvalio dosadašnjem ministru rada Marku Paviću, na suradnji za koju je rekao da je bila kvalitetna.

Upitan s koliko se godina učlanio u HDZ, budući ministar rada rekao je da je to bilo jako davno. “Sa svojih 16 ili 17 godina”, kazao je.

Istaknuo je da je svoj posao kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje obavljao korektno i kvalitetno.

Što se tiče postupka pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa, Aladrović je rekao da se radi o manjem previdu, da Povjerenstvo odlučuje o tom predmetu te da će poštovati odluku Povjerenstva, kakva god ona bila, prenosi N1.

Kandidatkinja za ministricu poljoprivrede Marija Vučković rekla je pri dolasku da je zahvalna na časti i odgovornosti te da će u svom budućem resoru nastaviti raditi ono što je započeto.

“Nastavljamo kako smo radili dosad, a vjerujemo da ćemo je uspjeti i nadograditi”, rekla je Vučković.

Suradnju s dosadašnjim ministrom Tomislavom Tolušićem ocijenila je odličnom, piše N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Šibenik: Župan Pauk i gradonačelnik Burić podržali Plenkovića za predsjednika HDZ-a

Objavljeno

na

Objavio

Šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk te gradonačelnik Šibenika i predsjednik gradskog HDZ-a Željko Burić u srijedu su dali javnu potporu kandidaturi Andreja Plenkovića za predsjednika HDZ-a na unutarstranačkim izborima.

Župan Pauk i gradonačelnik Burić naglasili su da se radi o njihovim osobnim potporama aktualnom HDZ-ovom predsjedniku pa je stoga i njihova konferencija za novinare održana u prostorijama šibenskog ogranka Hrvatskog novinarskog društva, a ne u gradskom HDZ-u.

Foto: Arhiva

“Ovo radimo u svoje ime, kao članovi HDZ-a i nositelji odgovornih funkcija, a obraćamo se građanima, posebice članovima HDZ-a. Moja želja i osobni nagon ide prema tome da javno izrazim apsolutnu podršku aktualnom predsjedniku stranke i premijeru Andreju Plenkoviću s obzirom na sve ono što je on radio otkad je na čelu stranke i Vlade”, rekao je Pauk.

Ustvrdio je i kako je  Plenković “definitivno najuspješniji hrvatski premijer”.

“To potvrđuje i niz rezultata Vlade, od gospodarskih pokazatelja do zaštite nacionalnih interesa. Posebno bih istaknuo pristup premijera prema  lokalnoj samoupravi. To je politika dijaloga i uvažavanja, a iz toga proizlazi dobra suradnja i rezultati. A ti rezultati su u ovom lokalnom i regionalnom dijelu jako vidljivi. Jedan od bitnijih pomaka u tom smislu je decentralizacija, spuštanje ovlasti s viših razina na niže”, nabrajao je župan Pauk.

Rezultati se, tvrdi, osjećaju i u financijskom dijelu priče. “S obzirom na porezna rasterećenja i reforme koje su provedene osjećamo ih i u funkcionalnom smislu preko poslova koji su nam dodijeljeni, ponajprije županijama”, kazao je.

Pauk je istaknuo i kako je Plenković transformirao HDZ u modernu i ozbiljnu stranku.

Burić: Šibenik primjer dobre europske politike koju vodi Plenković

Kako je aktualni predsjednik HDZ-a napravio najveće korake u demokratizaciji stranke smatra i Željko Burić.

“Moja nedvosmislena podrška Andreju Plenkoviću seže još od prvog susreta na kavi u Šibeniku. Mislim da je Šibenik primjer dobre europske politike koju vodi Plenković, a naglasio bih i da je potpuna konsolidacija gradskog proračuna rezultat provedene porezne reforme”,  istaknuo je Burić.

Gradonačelnik Šibenika osvrnuo se i na rast ugleda Hrvatske u Europi.

“Nitko nije snažnije od Plenkovića radio na kulturološkom i gospodarskom integritetu Hrvatske u Europi”, zaključio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Devet predsjedničkih kandidata na kampanju potrošilo 3,6 milijuna kuna, najviše Škoro

Objavljeno

na

Objavio

Od 11 predsjedničkih kandidata, njih devet koji nisu ušli u drugi izborni krug, na promidžbu je ukupno potrošilo oko 3,6 milijuna od moguća 72 milijuna kuna, pokazuju njihova financijska izvješća, objavljena u srijedu na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Svih devet kandidata ispoštovalo je obvezu i sinoć do ponoći u DIP-ov informacijski sustav za nadzor financiranja unijelo svoja završna financijska izvješća.

Dvoje kandidata koji su otišli u drugi krug, SDP-ov Zoran Milanović i HDZ-ova Kolinda Grabar-Kitarović svoja završna izvješća trebaju dostaviti do 4. veljače.

Najmanje potrošio Kolakušić, najviše Škoro

Na izbornu je promidžbu najmanje, svega 24 kune, potrošio nezavisni Mislav Kolakušić, a najviše, oko 3,1 milijun kuna nezavisni Miroslav Škoro.

Škoro je jedini kandidat koji je iskazao financijski manjak od oko 365 tisuća kuna. Tolika je, naime, razlika između njegovih troškova i primitaka koji su iznosili 2,75 milijuna kuna, od čega su čak 2,1 milijuna kuna bila njegova vlastita sredstva. Nešto više od 600 tisuća kuna dobio je od donatora, najveći pojedinačni bilo mu je odvjetničko društvo Suić i Škunca koje mu je uplatilo 100 tisuća kuna.

Iz strukture troškova oglašavanja vidljivo je da je na televizijsko potrošio 876 tisuća kuna, na radijsko 30 tisuća kuna, na oglašavanje u novinama 133 tisuće, na portalima 260 tisuća kuna. Na društvenim se mrežama nije oglašavao, odnosno na toj je stavci iskazao nula kuna troškova.

Ne bude li DIP imao primjedbi na njegove financije, Škoro će od države dobiti 827 tisuća kuna i tako ‘pokriti’ dio izbornih troškova, na što ima zakonsko pravo s obzirom da je dobio više od 10 posto biračkih glasova.

U plusu Peović, Orešković, Pernar i Đapić

Zbroje li se izborni troškovi ostalih osam kandidata, oni iznose nešto preko pola milijuna kuna.

Viškove u izbornoj promidžbi iskazali su kandidatkinja Radničke fronte (RF) i Socijalističke radničke partije (SRP) Katarina Peović (15.300 kuna), nezavisna Dalija Orešković (1257 kuna), kandidat SIP-a Ivan Pernar (476 kuna) te kandidat stranke DESNO Anto Đapić (167 kuna).

Četvorica kandidata: Nedjeljko Babić (HSSKŠČ), nezavisni Dario Juričan i Mislav Kolakušić, te kandidat HSLS-a Dean Kovač izvijestili su kako su promidžbu zaključili s pozitivnom nulom, odnosno da su im troškovi u lipu bili jednaki primitcima.

Kovačevi su troškovi i primitci iznosili nešto preko 84 tisuće kuna, od donatora je prikupio 61.800, od HSLS-a, koji ga je kandidirao, 22.600 kuna.

Juričanovi su primitci iznosili oko 268 tisuća kuna, od čega mu Index promocija donirala 200 tisuća kuna oglasnog prostora. U kampanju je uložio pet tisuća vlastitih kuna.

Kolakušić je prijavio da je na promidžbu potrošio 24 vlastite kune, koliko su mu iznosili i primitci. Te 24 kune čine troškovi bankarskih usluga.

Babićevi primitci i troškovi iznosili su 11.400 kuna, polovicu tog iznosa potrošio je na poštanske te troškove prijevoza i telefona.

Društvene mreže sve važnije 

Izborni troškovi većine predsjedničkih kandidata upućuju da ih se sve više okreće društvenim mrežama u pokušaju da dopru do birača.

Kad podvuče crtu, Peović je izbornu promidžbu zaključila s plusom od 15.300 kuna. Toliko iznosi razlika između njenih primitaka (120 tisuća) i troškova (104 tisuće) promidžbe. Većinu sredstava, 94 tisuće kuna, dobila je od dviju stranaka koje su je predložile, a 26 tisuća od donatora, fizičkih osoba.

Glavninu sredstava potrošila je na oglašavanja: na društvenim mrežama 30 tisuća kuna, na radiju 24.500 kuna, na službena putovanja po Hrvatskoj potrošila je 12.500 kuna.

Od 31 tisuće Pernarovih primitaka, 20 tisuća bila su njegova vlastita sredstva, 10 tisuća dala mu je stranka koja nosi njegovo ime, 870 kuna donatori. Glavninu troškova čine mu grafičke i tiskarske usluge (17 tisuća kuna), oglašavanje na društvenim mrežama stajalo ga je oko sedam tisuća kuna.

U 24 tisuće kuna primitaka Dalije Orešković, 20 tisuća kuna bila su njezina vlastita sredstva, četiri tisuće kuna dobila je od donatora. Na oglašavanje na društvenim mrežama potrošila je 15 tisuća kuna. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari