Pratite nas

Iz Svijeta

Bugarska i SAD započeli pregovore oko kupnje F-16 borbenih zrakoplova

Objavljeno

na

Bugarska vlada odobrila je plan o početku pregovora sa Sjedinjenim Državama oko nabave osam novih borbenih zrakoplova F-16 koji bi zamijenili stare sovjetske MiG-29 te poboljšali usklađenost sa standardima NATO-a, rekao je bugarski ministar obrane u srijedu.

Ugovor za Lockheed Martinove F-16V Block70 borbene zrakoplove vrijednosti je oko 1,1 milijarde dolara, što je najveći bugarski izdatak za vojsku od pada komunizma prije 30 godina.

Odluku još mora potvrditi bugarski parlament.

Ostali ponuđači bili su iz Švedske, sa Saabovim Gripenom, i Italija, koja je ponudila rabljene Eurofighter Typhoone.

Viši dužnosnici ministarstva obrane i vojske napominju kako je F-16 višenamjenski borbeni zrakoplov koji je provjeren u borbi te ima dugi vijek trajanja.

“Vlada predlaže parlamentu da odobri početak pregovora sa Sjedinjenim Državama za nabavku novih zrakoplova”, rekao je ministar obrane Krasimir Karakačanov novinarima.

Koalicijska vlada desnog centra ima tanku većinu u parlamentu, a glasanje o prijedlogu na redu je slijedećeg tjedna.

Prijedlog nabave zaiskrio je rasprave u toj zemlji na Crnome moru gdje pristaše F-16 zagovaraju taj “strateški izbor za Bugarsku” čiji NATO susjedi već lete u F-16 zrakoplovima. Kritičari pak optužuju vladu za kršenje pravila natječaja.

U utorak, Bijela Kuća je naglasila kako je SAD spreman surađivati s bugarskom vladom kako bi se postigao sporazum koji će se uskladiti s proračunskim i operativnim zahtjevima jer sadašnja ponuda nadilazi limite iz natječaja.

“Vjerujemo da će F-16 omogućiti Bugarskoj najbolju moguću kombinaciju cijene, mogućnosti i interoperabilnosti s ostalim NATO zračnim snagama”, objavila je administracija Donalda Trumpa u izjavi.

Bugarski predsjednik Rumen Radev, inače bivši zapovjednik zračnih snaga i najglasniji kritičar vlade Bojka Borisova, navodno je na strani švedske ponude te je kritizirao proces nabave kao “manjkav” i kao “trijumf lobiranja”.

Kritičari se pitaju mogu li SAD isporučiti prva dva F-16 unutar dvije godine kako je dogovoreno, te ukazuju na američki prijedlog u kojem se ne nudi dugoročna shema plaćanja kao što se traži u natječaju.

Švedska je već izrazila nezadovoljstvo oko odluke te je naglasila kako je njihova ponuda bila daleko ispod procijenjenog budžeta, ponudili su odgodu plaćanja i bili spremni dostaviti zrakoplove na vrijeme.

Pitanjem kupnje borbenih zrakoplova Bugarska se bavi već skoro jedno cijelo desetljeće.

Vlada Bojka Borisova ponovno je pokrenula natječaj u srpnju, nakon što je parlamentarni odbor izglasao reviziju prethodnog natječaja koji je zagovarao švedske Gripene.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macron angažira vojsku kako bi rasteretio policiju na prosvjedima ‘žutih prsluka’

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zapovijedio je raspoređivanje vojnih antiterorističkih postrojbi koje će štititi službene zgrade i druge položaje kako bi se policijske snage mogle usredotočiti na prosvjede “žutih prsluka”, objavila je vlada u srijedu.

Ta Macronova inicijativa omogućit će snagama reda da se usredotoče na kretanja prosvjednika i održavanje i uspostavu reda, rekao je glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux, četiri dana nakon što je nasilje na Elizejskim poljanama obilježilo 18. skup žutih prsluka u subotu.

“Imamo na raspolaganju vojne postrojbe Sentinelle”, izjavio je Griveaux.

Na top turističkim destinacijama poput Elizejskih poljana prosvjedi su zabranjeni, kao i u određenim četvrtima velikih gradova. Premijer Edouard Philippe je u ponedjeljak najavio niz mjera nakon nasilja prošle subote.

Vojnici u Francuskoj već štite sinagoge i džamije, položaje posebno izložene opasnosti od terorizma poput turističkih znamenitosti i kolodvora. Oni su gotovo neprestano nazočni u zračnim lukama i muzejima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Presuda u SAD-u: Monsantov ‘ubojica korova’ uzrok karcinoma

Objavljeno

na

Objavio

Porota suda u San Franciscu presudila je da je glifosatni herbicid “Roundup” agro-kemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio “ubojicu korova”,

Ovo je još jedan udarac kompaniji nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.

Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača “Roundupa”, za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.

Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan čimbenik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka.

O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili “Roundup” uzrokuje karcinom.

Ova presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer “nije djelovao u dobroj volji” jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida.

Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.

“Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana”, objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.

Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog “Roundupa” koje će završiti na sudovima u SAD-u.

Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”.

U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan.

Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.

U ožujku ove godine, Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.

U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”.

EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.

EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Neka istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrinološki sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Osim na ljude, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari