Pratite nas

Iz Svijeta

Bugarski predsjednik uložio veto na kupnju F-16

Objavljeno

na

Bugarski predsjednik Rumen Radev uložio je u utorak veto na ‘spornu’ kupnju američkih borbenih zrakoplova F-16 pozivajući se na previsoku cijenu, slabu opremu i povećanje proračunskog deficita koje donosi ta narudžba.

“Bugarskoj treba multifunkcionalan zrakoplov” s “punim paketom oružja i opreme te s obukom” pilota, istaknuo je predsjednik države ocijenivši da ti uvjeti nisu ispunjeni kod ovog ugovora, najvećeg koji je Sofija zaključila na vojnom polju nakon pada komunizma.

Desna većina u parlamentu je u petak ratificirala kupnju osam F-16 za 1.256 milijarda dolara pošto Bugarska, članica NATO-a od 2004., godinama nastoji zamijeniti svoju zastarjelu flotu MiG-ova 29 sovjetske proizvodnje.

Oporba je oštro kritizirala izbor F-16 i boljom ocijenila ponudu švedskog Gripena koja je uključivala deset zrakoplova.

Zbog ubrzanog postupka ratifikacije “nije jasno pitanje cijene, roka isporuke i odštete u slučaju kašnjenja”, istaknuo je predsjednik.

Ovaj veto obvezuje parlament da se ponovo očituje o ugovoru. Ako parlament i drugi put potvrdi ugovor, predsjednik neće moći uložiti veto.

Avioni koje želi i Hrvatska

Radev, bivši zapovjednik zračnih snaga koji je 2016. izabran za predsjednika uz potporu socijalističke oporbe, nije skrivao svoju sklonost Gripenima.

Povjerenstvo koje je sam imenovao isprva se odlučilo za švedsku ponudu, ali je postupak ponovljen 2017. kada je dužnost premijera preuzeo konzervativac Bojko Borisov.

Radev je u utorak posjetio Hrvatsku koja je također zainteresirana za kupnju F-16 od SAD-a.

Hrvatska, koja novim zrakoplovima želi zamijeniti dotrajale ruske Migove 21, planirala je kupiti modificirane F-16 od Izraela, ali je posao propao pošto Izraelci nisu dobili odobrenje SAD-a.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Danska policija uhitila dvadesetak ljudi kako bi spriječila mogući islamistički napad

Objavljeno

na

Objavio

Danska policija uhitila je dvadesetak ljudi nakon što je provela racije diljem zemlje kako bi spriječila moguće pripreme islamističkih militanata za napad, izjavili su dužnosnici.

Osumnjičeni su pokušali nabaviti eksploziv i vatreno oružje, priopćila je policija.

Racije su pokrenute zbog sumnje da nekoliko osoba planira napad, izjavila je danska obavještajna služba na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s policijom.

“Naša je procjena da te ljude pokreće militantni, islamistički motiv”, rekao je šef za operacije obavještajne službe Flemming Drejer.

Policija nije navela točan broj uhićenih osoba.

Neki od uhićenih biti će podvrgnuti preliminarnom ispitivanju u četvrtak pod optužbom za terorizam, kazao je šef policije Jorgen Bergen Skov.

“Važno je naglasiti da smo pritvorili sve one koje smo tražili”, rekao je. “Sada imamo situaciju pod kontrolom.”

U Danskoj nije bilo napada militanata od 2015. kada su ubijene dvije osobe, a šest policajaca ranjeno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin osudio stajalište Europskog parlamenta o paktu Molotov-Ribbentrop

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je u srijedu stajalište Europskog parlamenta o Paktu Molotov-Ribbentrop “besramnom laži”.

Europski parlament prije dva i pol mjeseca usvojio je rezoluciju u kojoj se navodi da je sporazum o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i SSSR-a, nazvan po diplomatima koji su ga potpisali u Moskvi Vjačeslavu Molotovu i Joachimu von Ribbentropu, “otvorio put za izbijanje Drugog svjetskog rata”.

Rusija je zadržala sovjetski stav da je taj sporazum bio nužno zlo kako bi se spriječila nacistička ofenziva na komunistički Sovjetski Savez, koja je svejedno pokrenuta dvije godine nakon potpisivanja. Nacistička Njemačka napala je SSSR 1941.

Obraćajući se dužnosnicima koji organiziraju svečanosti u povodu 75. godišnjice okončanja rata, Putin je izjavio da se stajalište EP-a “ne temelji ni na čemu stvarnom”, navodi se u transkriptu Kremlja.

O povijesnom dogovoru s nacistima u Rusiji se danas rijetko govori, ali pobjeda saveznika, poglavito sovjeta nad nacističkom Njemačkom, izaziva golem nacionalni ponos.

U rezoluciji EP-a stoji da se sporazumom željelo podijeliti Europu između dva totalitarna režima nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog Saveza.

HODAK: Naši ljevičari ponašaju se kao da Europski parlament nije donio rezoluciju

 

Prešućena rujanska Rezolucija Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari