Pratite nas

Herceg Bosna

Bugojno: Hrvati izbačeni iz svih nadzornih odbora

Objavljeno

na

Po scenariju već viđenom na državnoj razini, prilikom izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, bošnjački političari Bugojna izabrali su za predsjedavtelja Općinskog vijeća Bugojna Vlatka Glavaša. Izboru Glavaša, za Hrvate Bugojna njihova Željka Komšića, prethodilo je formiranje nove većine u Općinskom vijeću Bugojna. Čini je osam vijećnika Liste za Bugojno kojoj se na posljednjoj sjednici OV pridružio i jedan vijećnik BOSS-a, te sedam vijećnika SDP-a. U oporbi ostaje pet vijećnika SDA, tri iz Saveza za bolju budućnost i dva iz HDZ BiH, uključujući i Gretu Kunu, smijenjenu predsjedateljicu Općinskog vijeća. Podsjećam, nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora većinu u OV Bugojna formirali su SDP, HDZ BiH, SBB i BOSS, a zajedno su imali 13 vijećnika od ukupno 25. Raspad ovakve koalicije krenuo je nakon što su vijećnici HDZ BiH odbili podržati prijedlog SDP-a da se Zukanu Helezu, aktualnom ministru za pitanja branitelja u Federaciji BiH i predsjedniku ŽO SDP-a SBŽ, uruči priznanje u povodu Dana općine Bugojno. “Helez je iz prava izveo na desetke stradalnika HVO-a i nema naznaka da je popis konačan, većinom bivših logoraša logora Armije BiH u Bugojnu, i to je razlog što smo mi bili kategorički protiv dodjele bilo kakvog priznanja Helezu. Vijećnici HDZ BiH samo su se držali našeg stava“, potvrdili su nam u Koordinaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna.

Žestoka rasprava

Nametanju Vlatka Glavaša za predsjedatelja OV Bugojna žestoko se usprotivio Miroslav Zelić, predsjednik Kluba vijećnika HDZ BiH. “Molio bih vijećnika Vlatka Glavaša da iziđe za govornicu i javnosti kaže po kojoj osnovi prihvaća kandidaturu za predsjedatelja Općinskog vijeća. Neka kaže i koliko je puta izašao za ovu govornici i zauzeo se za prava Hrvata Bugojna. Niti jednom otkako je izabran za vijećnika! A zašto bi se i zalagao za prava Hrvata kada je izabran glasovima Bošnjaka, i to iz većinski bošnjačkih i mjesta etnički očišćenih od Hrvata; Odžaka, Golog Brda, Rovne. I danas su ga za predsjedatelja izabrali Bošnjaci. Što se nas Hrvata tiče, Glavaš je bugojanski Komšić”, izjavio je Zelić. Sam Glavaš nije reagirao na Zelićeve prozivke, ali jest Ilhan Bušatlić, predsjednik Kluba Liste za Bugojno. “Neće valjda tebi Zeliću Glavaš odgovarat ni objašnjavat što je radio!”, izjavio je Bušatlić nakon čega je Zelić replicirao; “Naravno da neće jer ono radi i govori ono što od njega traže oni koji su ga izabrali, a to nisu Hrvati već Bošnjaci”. Smijenjena predsjedateljica Općinskog vijeća Greta Kuna ističe kako svoju smjenu ne doživljava osobno, već kao napad na instituciju predsjedatelja Općinskog vijeća koja je u Bugojnu od ove godine po prvi put profesionalizirana.

“Mnogi će moju smjenu tumačiti na krajnje prizeman način. Ja nisam ostala bez posla, profesorica sam u školi. Ono što meni osobno najviše smeta jest činjenica da Bošnjaci kao partnere u vlasti žele isključivo vazale i sluge pokorne, a ne hrvatske političare s kojima mogu surađivati na ravnopravnoj osnovi. Dok se na državnoj razini pokušava pronaći rješenje za provedbu presude “Sejdić – Finci”, nama u Bugojnu se nameću novi Komšići, a stranka koja je dobila najviše povjerenja hrvatskog biračkog tijela grubo gura iz vlasti. Vlatko Glavaš dobio je ukupno šest glasova Hrvata u selima s hrvatskom većinom, Crnićima, Bristovima, Kandiji, Čaušlijama, Lugu. Većinu je dobio u selima u kojima Hrvati danas uopće ne žive ili nikad nisu ni živjeli“, kaže Greta Kuna, smijenjena predsjedateljica Općinskog vijeća.

Smjena uprava

Na istoj sjednici na kojoj su izabrali novog predsjedatelja Općinskog vijeća, nova većina smijenila je upravna i nadzorna vijeća svih javnih poduzeća u Bugojnu i izabrala nove, jednonacionalne. Donosimo sastav novoizabranih upravnih i nadzornih vijeća te imena privremenih ravnatelja javnih ustanova imenovanih od građanske, a ne nacionalne opcije kako su se požurili novu većinu u Bugojnu nazvati pojedini sarajevski mediji. “Ovim postupkom je poslana jasna poruka bugojanskim Hrvatima kako ne trebaju mislit svojom glavom niti kojim će jezikom govorit, a ni u koju i kakvu školu će ići njihova djeca. Ne trebaju se ‘zamarati’ ni nazivima ulica niti birati svoje predstavnike jer oni zapravo ne znaju što je za njih dobro. Za sve će se pobrinuti bošnjački političari”, poručuje ironično Miroslav Zelić, predsjednik Kluba HDZ BiH u Općinskom vijeću Bugojna..

Vecernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Sramotan odnos Hrvatske prema ‘šestorki’ Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Jadranko PrlićBruno StojićSlobodan PraljakMilivoj PetkovićValentin Ćorić i Berislav Pušić, naši uznici iz Herceg Bosne za hrvatske medije ne postoje. I ne samo za medije. Njih ne spominju ni najviši hrvatski dužnosnici, vodeće stranke, saborski zastupnici!

Srame ih se!? Boje se nečega? Imaju amneziju? Podlegli su negativnoj kampanji?

Što god od toga bilo, trebali bi znati: hrvatski narod se njima ponosi i zna tko su!

Možete ih klevetati ili šutjeti o njima, ali narod zna tko su!

Oni će, bilo to vama drago ili ne ostati zapisani u povijesti Hrvata kao svijetli primjeri, ma što vi govorili, i koliko god ih prešućivali!

Nije li tako bilo i s Gotovinom, Markačem, Čermakom, Ademijem? Na njih se putem naših mainstream medija ili od strane plaćenih lešinara-piskarala nabacivalo blato sve dok nisu oslobođeni optužbi! Za čiji interes i u ime čega!?

I kad se naša generalska trojka (Gotovina, Markač, Čermak) uzdignuta čela vratila iz Haaga, bili smo svjedoci njihovih izobličenih faca i šoka zbog oslobađajućih presuda. Čak ni u tim trenucima, kad su stotine tisuća Hrvata na svetim misama molili za slobodu nepravedno optuženih, a na središnjem zagrebačkom trgu ih razdragano mnoštvo dočekalo kako se nikada i nikoga u Hrvatskoj nije, kad je cijela Hrvatska bila u suzama radosnicama, oni nisu mogli skriti svoju mržnju i jal. I nevjericu da nevino optuženi nisu osuđeni a Hrvatska nije razapeta na stup srama pred svijetom!

Toliko „vole“ zemlju u kojoj žive!

Tim gubavcima, tom šljamu i ološu, ljudskom talogu kakvoga ima samo kod nas u Hrvatskoj ne smetaju krvnici koji su ostali neosuđeni i danas su na slobodi a počinili su najgora nedjela genocida i etničkog ćišćenja u Europi nakon Drugoga svjetskog rata! Zločinci koji i dalje ruju i šire mržnju, upućuju uvrede na adresu Hrvatske, pljuju po našim žrtvama i svetinjama i prijete novim ratovima!?

Oni ne nalaze ništa sporno u tomu što balkanski krvnik Milošević nije osuđen, u oslobađajućoj presudi fašistu i četničkom zlikovcu Vojislavu Šešelju, za njih nije upitna ni simbolična kazna izrečena krvniku Veselinu Šljivančaninu, ne oglašavaju se na optužbe dokazanih fašista Aleksandra Vučića, Ivice Dačića i njihovih slugu.

Više se mediji u Srbiji bave time i imaju objektivniji pristup u odnosu na ove pojave nego mi!

Je li to normalno!?

Nedavno je premijerka Srbije Ana Brnadić javno postavila pitanje: „Tko će Šešelju nadoknaditi onih 13 godina izgubljenog života koje je proveo u Haagu?“

Na stranu to što se dotična gospođa zalaže za prava zločinca i ratnog huškača, ali eto, kod njih se ni ljudi na najvišim pozicijama ne libe uzeti u zaštitu nekoga ako misle da je to u nacionalnom interesu.

Mi nismo doživjeli da naš premijer ili predsjednica barem jednom jedinom riječju podrže naše uznike iz Herceg Bosne. I da kažu istinu o ratu. Ili ja barem nikada nisam takvo što čuo.

SRAME SE ISTINE, ili su i sami podlegli kampanji. Istoj onoj koja je od početka blatila hrvatski Domovinski rat i blistave oslobađajuće operacije Hrvatske vojske i policije.

Hrvatski narod – kad kažem hrvatski narod, za mene je to zajedništvo nas Hrvata u Hrvatskoj, Herceg Bosni i dijaspori – jako dobro zna što je istina.

Hrvatski narod zna da su optužbe za „udruženi zločinački pothvat“ krivotvorine bjelosvjetskih mešetara i mutivoda kojima nije bilo u interesu da se Hrvati u Herceg Bosni obrane.

Hrvatski narod stoji iza svojih generala i iza ISTINE o svojoj borbi za opstojnost. Kolona sjećanja koja danas u Vukovaru teče kao rijeka kolona je sjećanja za sve naše žrtve, kako u Slavoniji, tako i na Banovini, u Dalmaciji, Dubrovniku, Konavlu, u Lašvanskoj dolini, i diljem naše Herceg Bosne.

Hrvatski narod u Herceg Bosni je kriv samo zato što je preživio, na njemu druge krivnje nema. I živjet će i dalje. Bilo to komu drago ili ne.

Sjajna obrana koju je na suđenju u Den Haagu iznio general Slobodan Praljak dokazala je istinu. I naš narod s vjerom u Boga i pravdu čeka presudu šestorki uvjeren u njihovu nevinost, jednako kao i u slučaju generala Gotovine, Markača, Čermaka, Ademija.

Naši generali iz Herceg Bosne, nepravedno optuženi i (nažalost) ostavljeni i od političke elite Republike Hrvatske na milost i nemilost svjetskim moćnicima, čekaju više od 13 godina na presudu. Ali nisu ostavljeni od NARODA i ostat će zapisani u našoj povjesnici, kao ČISTI I ČASNI ljudi, kakva god presuda tih moćnika bila.

Oni, da parafraziram generala Praljka, mogu biti i osuđeni, ali ne po pravdi i pravu, nego po sili i pravu jačega. 

A svi vi koji šutite a ne bi smjeli šutjeti, a u isto se vrijeme grčevito borite za svoje mjesto u povijesti istog ovog naroda, znajte: TA POVIJEST SMJESTIT ĆE VAS TAMO KUD SPADATE.

Jer, istina je voda duboka!

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obrana Hrvata kroz Herceg Bosnu ne može biti zločinački pothvat

Objavljeno

na

Objavio

Obilježavanje 26. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne jedanaest dana prije drugostupanjske presude šestorici nekadašnjih čelnika HZ, a kasnije i Hrvatske republike Herceg Bosne, proteklo je u zebnji i iščekivanju, te u isticanju ponosa prema opstanku i opstojnosti Hrvata u BiH i pijeteta prema svim žrtvama, piše Večernji list BiH.

Nekritička i crno-bijela tehnika portretiranja svih događanja u Bosni i Hercegovini i ove godine su učinila da se na Herceg Bosnu gleda najmanje iz tri kuta.

Dretelj i Musala

Posve je logično da će bošnjačke žrtve za sve loše osuđivati Herceg Bosnu i hrvatske vlasti. Jednako kao što to čine hrvatske žrtve prema bošnjačkim vlastima i Sarajevu. A da čak ni u tome pristupu žrtvama ni približno jednako nema jednakosti, kao niti počinjenim zločinima, pomoglo je nedavno izricanje presude za žrtve u logorima Musala kod Konjica i Dretelju kod Čapljine.

Uz to što je hrvatski “zločinac” dobio dvostruko veću kaznu od bošnjačkog “zločinca”, u najmanju ruku neprihvatljivo je da se logor za Hrvate naziva sabirnim centrom, u kojemu su se, eto, omakli i zločini, a da pravosuđe BiH sabirni centar kojim su upravljali Hrvati nazivaju logorom.

Ništa drukčija dioptrija nije bila niti iz Haaga, koji je u prvostupanjskoj presudi jedino osudio grijehe Herceg Bosne, koja formalno ne postoji, a istodobno niti jedna druga genocidom, ubojstvima i progonom napravljena tvorevina nije doživjela takvu osudu.

Postavlja se pitanje, treba li se sramiti Herceg Bosne, njezinih utemeljitelja, njezinih rezultata… Svako racionalno i normalno stvorenje osudit će zločine koje je bilo tko počinio u bilo koje ime.

Identičnu distancu treba zauzeti prema svima onima, institucijama i pojedincima, koji nastoje stigmatizirati cijeli jedan narod, Hrvate, i staviti im breme kakvo su nosile ustaše i sljedbenici zločinačkog nacističkog režima.

Posavina, Bosna…

Protagonisti se jesu promijenili, ali matrica prikazivanja žrtve i izvlačenja političkih bodova na tome temelju odavno je pročitana priča. Hrvati u BiH na povijesni dan osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne trebaju i moraju biti ponosni.

Posebice stoga jer su toga dana 18. studenoga 1991., na dan pada Vukovara, odgovorili kako neće skrštenih ruku čekati sudbinu grada heroja na obalama Dunava. Podlogu za osnivanje Herceg Bosne dale su im već utemeljenje Hrvatske zajednice u Bosanskoj Posavini, središnjoj Bosni, te na koncu i onima u Hercegovini.

Upravo su ta činjenica te kasnije stvaranje Hrvatskoga vijeća obrane bili ključni za opstanak i opstojnost najvećeg dijela hrvatskoga naroda. Na tome teritoriju zadržalo se oko 450.000 Hrvata. Herceg Bosna bila je jedina žila kucavica i za opstanak Bosne i Hercegovine.

Ideja Herceg Bosne nikada nije i neće umrijeti među Hrvatima. Oni je, makar i u virtualnom svijetu, doživljavaju ispunjenjem stoljetnoga sna o slobodi.

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari