Pratite nas

Pregled

BUJICA: Akademici Mislav Ježić i Vladimir Paar odgovaraju napadačima Na HAZU!

Objavljeno

na

Vladimir Paar: “Bernardić je bio izvrstan u fizici, no izgleda da u politici nije doma!” Mislav Ježić: “Nećemo dopustiti uvođenje rodne ideologije u škole!”

Čak dva akademika gostovala su u Bujici Z1 televizije. Vladimir Paar i Mislav Ježić odgovorili su napadačima na HAZU, govorili o znanosti, ali i aktualnim društvenim i političkim pitanjima. Ugledni znanstvenici objasnili su protivljenje Akademije Istanbulskoj konvenciji i nametanju rodne ideologije te uputili oštre kritike na račun ministrice obrazovanja Blaženke Divjak zbog kurikularne reforme po Jokićevom receptu!

“Nisam bio siguran je li posao Znanstvenog vijeća Akademije da se izjašnjava o Istanbulskoj konvenciji, ali kada sam vidio da je taj tekst vrlo promišljen, argumentiran i da nikoga ne vrijeđa, podržao sam ga. Takva konvencija obavezuje zemlju koja je potpisuje da će sadržaje koji se nalaze u njoj uvesti u obrazovni sustav te zemlje! Bit ću vrlo sretan ako se u obrazovni sustav uvede nenasilje i svi problemi oko neravnopravnosti spolova, ali neću dopustiti da se građanima Hrvatske i roditeljima uvedu elementi rodne ideologije,” rekao je odmah na početku emisije akademik Mislav Ježić.

AKADEMIKE NASMIJALA IZJAVA HNS-ove MARIJE PUH!
Akademik Vladimir Paar odgovorio je napadačima na Akademiju koji su se ovih dana javili uvredama na osobni račun ljudi, a ne argumentima i pri tome sakrili iza imena ‘Psihološkog društva’ i ‘Društva sociologa’ što je na neprimjeren način distribuirala HINA: “To je pomanjkanje civilizacijskih normi ponašanja! To se može riješiti jedino obrazovanjem… Moja otkrića citiraju ugledni znanstvenici iz cijeloga svijeta u svojim radovima, postoje i dva prirodna zakona koja nose moje ime, a pogledajte kako se to tretira u Hrvatskoj!”

U emisiji je emitirana poprilično čudna izjava potpredsjednice HNS-a, izvjesne Marije Puh, rođene Slovenke iz Zagorja – kako je rekao voditelj. Puh je tražila što raniju ratifikaciju Istanbulske konvencije, govorila o tome kako je premijer Plenković već pristao na istu i da će HNS inzistirati pod svaku cijenu na kratkom roku. No, nije znala objasniti kada će se to dogoditi u Saboru, kao ni što će HNS poduzeti, ukoliko se ne dogodi… Iz njezine izjave koju je voditelj svrstao u rubriku ‘Vjerovali ili ne’, može se steći dojam da potpredsjednica HNS-a ni sama ne zna što želi, a još manje zna komunicirati s medijima… I akademike u studiju nasmijala je izjava potpredsjednice HNS-a.

AKADEMIK JEŽIĆ: – Tko god želi čuti argumente, odmah će prepoznati ima li ih netko ili ne. A tko inzistira na tome da se nešto provede samo zbog političke ili interesne motivacije, njemu argumenti ne trebaju. Očito je da ovdje postoji interesna i politička motivacija, a ne argumenti. Svatko se legitimira načinom na koji nastupa u javnosti, a hrvatski građani su inteligentni i to mogu prepoznati…

Ivan Munjin iz udruge ‘U ime obitelji’ u izjavi za Bujicu rekao je kako Hrvatska u svom zakonodavstvu već ima odredbe o sprečavanju nasilja nad ženama, a prošlog srpnja Hrvatski sabor donio je i novi zakon o sprečavanju nasilja u obitelj. “Hrvatskoj ne treba nikakva ratifikacija, već samo pridržavanje postojećih zakona,” izjavio je Munjin i zaključio: “Neki dijelovi iz Istanbulske konvencije su za pozdraviti, no ima i onih koji su neprihvatljivi – u njoj postoje jasni elementi uvođenja rodne ideologije. Ovo je prvi put da međunarodni ugovor donosi definiciju roda i nije dobro da se nepotvrđeni sadržaji unose kao obvezujući…”

PAAR O BERNARDIĆU: BIO JE IZVRSTAN U FIZICI, ALI POLITIKA JE TEREN GDJE NIJE DOMA!
Smijeh u studiju izazvala je i objava prepiske s Twittera šefa SDP-a Davora Bernardića kojega je jedna žena pitala da objasni koga to Istanbulska konvencija želi zaštiti ako je rod kategorija koju bira svaki čovjek. Bernardić nije znao objasniti definiciju roda kao ni odgovoriti na pitanje kako zaštititi žene, ako ne znamo tko se osjeća kao žena, a tko kao muškarac?!

“Bernardić je bio moj student… Bio je izvrstan student fizike! No, ovo je teren gdje on nije doma! Svatko će se susresti s istim problemom jer nećete nigdje dobiti definiciju roda. Spol se svodi na atome i molekule, a rod je koncept koji se stvara u našem mozgu. Bernardić je mogao otići u Ameriku i postati sjajan fizičar, ali ne znam za politiku,” komentirao je akademik Paar.

“Problem u cijeloj priči je da roditelji ne mogu birati što će im djeca učiti. Druga implikacija je prosvjed američke Udruge pedijatara o kojem se kod nas ne govori, a koji upozorava na to da se na djecu koja su nesigurna u svoj spol primjenjuje hormonska terapija. Ukoliko nisu sigurni u spol, daju im hormone suprotnog spola! To je zastrašujuća šteta za razvoj djece koja će dovesti do nesagledivih posljedica u strukturi društva,” iznio je zabrinjavajuće podatke akademik Ježić.

JOKIĆEVA KURIKULARNA REFORMA NIJE BILA U SKLADU S HRVATSKIM ZAKONIMA!
U emisiji je bilo govora i o kurikularnoj reformi, a akademik Ježić bio je vrlo kritičan.

“Početkom 2000-ih pokrenuta je inicijativa za obrazovnu reformu u jugoistočnoj Europi. Sjedište, koje je bilo u Zagrebu, sada seli u Beograd i zvat će se Sekretarijat. U sklopu planova o obrazovnoj reformi u jugoistočnoj Europi, treba razmotriti jesu li prijedlozi reforme Blaženke Divjak dio toga ili su neovisni, ali sudeći po tome kako se uzimaju dijelovi u Crnoj Gori, to je vjerojatno jedinstvena reforma. Postoji i inicijativa da se solunska verzija povijesti uvrsti u program, to je vrsta ujednačene povijesne perspektive, u kojoj ne smijete reći činjenice, poput onih da je postojala agresija na Hrvatsku i BiH. Nikad nismo čuli argument da je kurikularna reforma apsolutno nužna. Sustav treba unaprjeđivati kontinuirano kako bismo bili na razini suvremenih znanja, ali u dokumentima tzv. kurikularne reforme obuhvatili su blizu 3.000 stranica u 52 dokumenta. Profesor Dario Vretenar, predsjednik Hrvatske zaklade za znanost, pošao je od zaključka da reforma nije bila u skladu s hrvatskim zakonima zbog prevelike autonomije nastavnika. Problem je i u sadržaju, tako su čak i u fizici krivo bili navedeni neki temeljni pojmovi…”

Voditelj je postavio pitanje zašto se koristi riječ ‘kurikulum’, a ne kurikul, ako se već prevodi s latinskog, a tu je i hrvatska riječ uputnik koju je sugeriralo Vijeće za normu hrvatskog jezika na čelu s akademikom Radoslavom Katičićem. Nakon toga SDP-ov ministar Željko Jovanović raspustio je vijeće, što na banalnoj razini dokazuje kakvi su zapravo ciljevi cijele reforme… Akademik Paar potvrdio je voditeljeve riječi: “Akademik Katičić jasno je rekao da se koristi riječ uputnik, a ako se već koristi latinski, da se koristi riječ kurikul.”

HRVATSKA DJECA – POKUSNI KUNIĆI! ŽELE UNIŠTITI NAŠ NACIONALNI IDENTITET!
Bujica je otkrila da se u reformu uključio i British Council te da će Blaženka Divjak u suradnji s Britancima organizirati tribune i edukacije, a da će se kurukuli prevoditi na engleski i slati na recenzije kod Sorosevih profesora. To uključuje i povijest i hrvatski, a voditelj je napomenuo da smo čak i u Austor-Ugarskoj imali veću autonomiju i nešto što se zvalo ‘bogoštovlje i nastava’…

“To je pogrešan pristup! Imamo 120 vlastitih recenzija kurikula, Ministarstvo bi prvo to trebalo pogledati i vidjeti što može ići, a što ne! Potrebna je prava analiza stanja, ostaviti dobro, mijenjati loše. Idealan je bavarski model obrazovanja, tako misle i Amerikanci i Japanci, a mi se od njega udaljavamo! Metoda učenja koja se predlože u reformi isprobana je još prije nekoliko desetljeća u SAD-u i Njemačkoj – i nije uspjela. Naša djeca bit će pokusni kunići, što je nedopustivo,” jasan je bio akademik Paar.

AKADEMIK JEŽIĆ: – Kurikul hrvatskog jezika ima 186 stranica, od toga se sadržajem bave stranice 6-9, ostale stranice bave se ishodima učenja, a zadnjih 10 stranica govore o lektiri! Ishodi učenja čega?! To je kao da imate brašno samljeveno u mlinu u koji nitko nije donio zrnje!

AKADEMIK PAAR: – Mnogi recenzenti ističu da je vrlo problematičan odnos prema nacionalnom identitetu koji poštuje svaka članica EU. Odnos prema hrvatskom identitetu, povijesti, jeziku, umjetnosti i tradiciji trebao bi biti analogan kao što je u Njemačkoj, Švedskoj, Nizozemskoj, Italiji… A ovime kao da se želi uništiti naš nacionalni identitet!

MINISTRICA DIVJAK SE OSLANJA NA JOKIĆ-BUDAKOVE KADROVE!
Usprkos svemu, ministrica Divjak ponovno je u Ekspertne radne skupine zvala Jokić-Budakove kadrove. Tako primjerice, navedeno je u emisiji, Snježana Koren već danima hodočasti po školama i javno se hvali da joj je ministrica osobno zajamčila međunarodne recenzije svih kurikula. Akademik Ježić podsjetio je da se Zoran Milanović svojedobno “javno pohvalio kako je on osobno imenovao Jokića”, a Paar je nastavio: – Problem je i neujednačenost, nisu uključeni vodeći eksperti iz pojedinih područja, a zna se tko su. Nisu uključene ni vrhunske institucije… Za povijest nije nitko uključen iz Hrvatskog instituta za povijest ni iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata!

Akademik Ježić na kraju Bujice je rekao: – Osim toga što u recenzijama postoje primjedbe da se potiskuju teme koje su bitne za nacionalnu kulturu, potiskuje se i uopće nije prisutan, obrazovni standard. Npr. u kurikulu hrvatskoga iz naznaka za lektiru vidi se da će se od učenika očekivati da godišnje pročitaju desetak djela, ne romana, od čega će samo dva biti obvezna, a drugo će birati… Među dva obavezna biti će Marulić i Gundulić jer su ipak prihvatili neke primjedbe recenzenata, ali u izbornu literaturu je stavljena Biblija ili Homerski epovi koji se uopće ne moraju pročitati. Postavlja se pitanje tko može čitati Marulića s razumijevanjem, ako ne pročita Bibliju?! Hoće li takav učenik razumjeti Juditu? Hoće li razumjeti Davidijadu? Tko ne pozna Homerske epove neće rezumjeti Gundulićevog Osmana ili Smrt Smail-age Čengića, neće razumjeti niti Marinkovićevog Kiklopa… Tko se donekle ne upozna s Petrarcom tome niti hrvatski petrarkizam neće ništa značiti… Dakle, postoji sustav naobrazbe u kojem se zna koja djela su utjecala na stotine i tisuće drugih djela i ako ta ne pročitate u doba školovanja, nego su vaš izbor – hoćete li se obrazovati ili ne, onda bi i škola mogla biti izbor, a ne obvezna!

Paar je na kraju emisije citirao Bill Gatesa: – Ikona kompjutorske revolucije kaže da su u nastavi i školama digitalna tehnologija i kompjutori jako korisni, ali najvažniji je učitelj! I ljudski odnos učitelja i učenika. A Steve Jobs, druga ličnost u toj hijerarhiji je zabranjivao školi u Kaliforniji u koju su išla njegova djeca, pretjerano korištenje kompjutora u nastavi! Neuroznanstvenici danas znaju da se upravo međuljudskim odnosima budi emocionalna inteligencija i tek onda se u potpunosti i kvalitetno prihvaćaju nova znanja. To je poruka ministrici Divjak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Davor Domazet Lošo: Film ‘General’ je važan, prvi se put pokušala pojasniti cijela bit Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Čak 74.585 gledatelja pohrlilo je prošle godine u kina kako bi pogledalo “Generala”. Po tom je kriteriju ova saga o životu Ante Gotovine neupitno domaći filmski naslov godine.

Ovaj film s istoimenom serijom koja je svojevrsna njegova produžena verzija, na tronu je i po cijeni produkcije; u njega je ulupano čak 20 milijuna kuna samo iz javnih izvora. Najskuplji je to filmski projekt ne samo u prošloj godini nego i u hrvatskoj povijesti, piše Jutarnji list

Za njegovu realizaciju, osim novca, trebalo je i vremena – životni je to projekt Antuna Vrdoljaka, koji ga je pripremao više od deset godina. Sa 88 godina, “Generalom” se, kažu, oprostio od režiranja.

Kritika i publika nisu mu naklonjene. Iako je već prošlo vremena od premijere filma, u Puli, simbolično zakazanoj na Dan domovinske zahvalnosti, reakcije ne prestaju jer se ponedjeljkom uvečer još emitiraju epizode serije.

Malo je reći da u tom udarnom terminu, u kojem se serija na HRT-u prikazuje s nekoliko minuta razlike na dva kanala (s tim da je na jednom prilagođena slijepima i slabovidnima), društvene mreže gore. Zamjerki je bezbroj.

Promašeni senzibiliteti karaktera likova, izostanak događaja koji su bili ključni za razvoj života likova, nejasnoće o tome tko je u filmu tko, vremenska skakanja u kojima se neki glumci mijenjaju dok neki ostaju isti iako su prošli kroz isti period, krivi naglasci, izlizani dijalozi, neuvjerljivi monolozi, izostanak bilo koje vrste specijalnih efekata iako se radi o ratnom filmu…

Popis apsurda ide do toga da se neki pitaju je li cijeli projekt, zapravo, jedna velika ekstravagantno skupa parodija.

No, na stranu kritika i publika, o “Generalu” smo odlučili pitati one koji su u njega bili najdirektnije uključeni: ljude po kojima su nastali likovi te glumce koji su ih utjelovili. Reakcije su različite.

DAVOR DOMAZET LOŠO, umirovljeni admiral (glumi ga Tarik Filipović)

– Znam da ima onih koji napadaju projekt. Onih koji kažu da je u filmskom izričaju, scenariju i režiji on mogao biti bolji. Takvi pronalaze greške poput ruksaka koji je proizveden u 2009., a u seriji se pojavljuje u 1993. godini ili, pak, bočice Jane, koja tada također nije postojala.

No, smatram da je ‘General’ ipak važan. Prvi se put pokušala pojasniti cijela bit; a to je da je Domovinski rat bio obrambeni i najčišći rat, koji je spriječio genocid u Bosni i Hercegovini – kazuje Lošo u razgovoru za Jutarnji list.

Često ga, priča, na ulici zaustave pa pitaju jesu li se neki od ekraniziranih događaja doista tako odvijali. On im kaže da jesu, ali naglašava i da “General” nije dokumentarac.

Štoviše, njegova je igrana dimenzija vrlo izražena.

– Ono što se filmu može zamjeriti je to što nema dinamiku. Danas se filmovi drugačije snimaju. Prošla su vremena usporedne radnje i dugih dijaloga, a toga je u ‘Generalu’ puno – ocijenio je.

Naslovna uloga koju igra Goran Višnjić je, smatra Lošo, previše holivudska.

NEDOSTATAK TEMPA I DINAMIKE

– Filmski izričaj ne treba nužno slijediti želju za time da glumac fizički nalikuje na stvarnu osobu, nego da oslika njezin karakter. Mislim da je to ovdje izostalo. Gotovini su dodijeljeni brojni monolozi i dijalozi koje on nikada ne bi izgovorio.

On je bio operativni časnik, provodio je planove i zamisli nekoga tko je iznad njega. On je ratnik i trebalo ga je tako prikazati, a ne mu dati duge monologe. To je kompletno izvan njegova habitusa i karaktera – smatra.

Bit nije pogođena, smatra, ni u slučajevima sporednih likova, među kojima je i njegov.

– Do izražaja nije toliko došla bit pozicije admirala. Bio sam na svim bojištima kao načelnik obavještajne službe. Moje je bilo misliti i prosuditi koje su namjere protivničke strane – kaže Lošo.

Otkriva nam da ga je prije snimanja filma kontaktirao i glumac Tarik Filipović, koji ga je glumio.

– Rekao sam mu da glumi onako kako on misli da je najbolje. Jedino što sam posebno zamolio je da obavezno nosi brkove, koji su moj zaštitni znak. Nisam bio vidio scenarij, pa je naš dogovor bio jednostavan, a to je da Tarik napravi svoj posao – kaže Lošo.

Komunicirali su, priča, i nakon premijere filma i serije.

– Neki su rekli da je Tarik loše glumio, pa sam mu ja rekao da se ne obazire na takve ljude. Uvijek ima onih koji nisu dobronamjerni, koji su, da ne kažem, zločesti – kaže nam.

Iako Lošo filmu zamjera nedostatak tempa i dinamike, ne smetaju mu dramatične izjave, zamišljeni pogledi u daljinu, divljenja ljepoti mora u gotovo svakoj epizodi i druge slične situacije.

RAT STVARA MELODRAME

– Mora biti malo melodrame, po meni je dobro da je ima. Danas je u svijetu previše nasilja, okrutnosti i sirovosti, tako da je ovo dobar odmak. Slično se vidi i u najboljem hrvatskom filmu, ‘Tko pjeva, zlo ne misli’.

Rat nije samo pucanje, nitko ne stvara toliko melodrame kao rat. U ratu nastaju najbolje ljubavne priče – kaže Domazet.

U konačnici, zaključuje da ‘Generala’ smatra hvalevrijednim potezom unatoč manjkavostima.

– Dobro je da se vidi cjelovitost rata. Domovinskom se ratu svašta pripisuje, a ovdje se vidi da je etika ratovanja bila važna. Na samoj Oluji je primijenjena etika najvišeg stupnja jer su postojali koridori kroz koje su ljudi mogli izaći.

Spašavali su se srpski životi. Takve je stvari važno pokazati iako je film zanatski mogao bolje- kaže.

TOMO MEDVED, ministar branitelja, glumi ga BORIS BARUKČIĆ.

U “Generalu” se pojavljuje i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske te aktualni ministar branitelja Tomo Medved, čiji lik tumači mladi glumac Boris Barukčić.

Nekadašnji general Medved je jedan od rijetkih likova kojima se u filmu i seriji eksplicitno iznosi puno ime i prezime, što je mnoge začudilo s obzirom na to da se velikom broju likova ime niti ne zna.

Njegovu će ekranizaciju većina pamtiti po izjavi “Ja sam Medved, nisam rak”.

Ministar nam kaže da smatra da je iznimno važno snimati filmove s tematikom Domovinskog rata te tako “prenijeti na mlade naraštaje istinu o njemu”.

– Iznimno je zahtjevno snimati film o akterima koji su živi i koji su svjedoci tog vremena. Tematika Domovinskog rata vrlo je složena i iznimno ju je teško sažeti u nekoliko epizoda, odnosno u film, jer su svaki dan u ratu i svaki zasebni događaj imali neko značenje.

Nemoguće je sažeti sve bitne detalje i zadovoljiti očekivanja svih sudionika u ratu, branitelja – kaže nam ministar Medved.

I sam je u skupini onih kojima filmom nisu ispunjena sva očekivanja.

TUĐMANOVA NEPROCJENJIVA ULOGA

– U ‘Generalu’ nije prikazana cjelovita organizacija obrane u Domovinskom ratu, počevši od pozicije i uloge prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila neprocjenjiva. Slično je i s ministrom obrane Gojkom Šuškom.

Kroz njih bi se postigla jasna slika o složenosti cijele bojišnice, odnosno svih parametara koji su specifični za to vrijeme i Domovinski rat, koji se istodobno, a različitim intenzitetom odvijao na svim bojišnicama – kaže ministar Medved.

On, kaže, ne bi komentirao dramaturški dio “Generala”, nego je koncentriran na “bitke, događaje i odluke”.

Ipak, smatra da, kada je riječ o njegovu liku, nije dovoljno komunicirao s glumcem Barukčićem.

– Čuli smo se, ali, nažalost, u nedovoljnoj mjeri. Mislim da je bolja priprema mogla dovesti do boljeg i jasnijeg prikaza aktivnosti tog vremena. Moglo se to i kvalitetnije odraditi.

Tako je i kod Gotovinina lika, kao i kod ostalih uloga. Da je tijekom pripreme scenarija bilo više konzultacija, vjerujem da bi se postigli i bolji učinci – kaže ministar dodajući da nipošto ne želi negativno kritizirati projekt.

– Svjestan sam da je scenarijem igranog filma jako teško vjerodostojno prenijeti događaje – zaključuje.

Kontaktirali smo i mladoga glumca Borisa  Barukčića, koji je u “Generalu” glumio ministra Medveda. Iako mu je ovo bio produkcijski najveći projekt na kojem je dosad bio angažiran, glumac je, vrlo neobično, u potpunosti odbio za javnost govoriti o vlastitoj ulozi.

Davor Domazet Lošo: Ugroza dolazi od migranata čiju je krizu izazvala anglosaksonska geopolitika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Poljoprivrednici bi mogli jako profitirati od nastupa na Zelenom tjednu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izrazio je u petak na kraju dvodnevnog radnog posjeta Njemačkoj zadovoljstvo postignutim tijekom boravka u Berlinu te izrazio nadu da će nastup Hrvatske na poljoprivrednom sajmu Zeleni tjedan, na kojem je Hrvatska zemlja partner, dodatno ojačati gospodarske odnose dviju zemalja.

“Boravak u Berlinu iskoristili smo za nazočnost na Zelenom tjednu, gdje je Hrvatska kao zemlja partner ove godine zastupljena s gotovo 50 izlagača. Primjer Finske koja je prošle godine bila zemlja partner pokazuje kako je nakon sajma povećala izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda za pedeset posto. Stoga očekujemo poticaj i za naše poljoprivredne proizvođače”, rekao je Plenković nakon obilaska štandova hrvatskih izlagača na Zelenom tjednu.

Hrvatski premijer je rekao kako su prve reakcije na hrvatski nastup na ovom sajmu vrlo pozitivne.

“Vidi se da Nijemci prepoznaju kvalitetu hrvatskih proizvoda, njihovu autohtonost, tradiciju i način pripreme”, zaključio je Plenković.

Prije toga je halu u kojoj se predstavlja hrvatska poljoprivredna proizvodnja posjetila i njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner, a premijer Plenković je gradonačelniku Berlina Michaelu Muelleru poklonio i stablo hrvatske masline.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koja je suorganizator organizacije hrvatskog nastupa na Zelenom tjednu, izrazio je nadu da bi ovaj nastup mogao potaknuti izvoz hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.

”Trenutno izvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 2 milijarde eura, a možemo i trebamo puno više. Zeleni tjedan je odlična platforma za povećanje te brojke. Ovdje će prodefilirati više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta i svima njima želimo pokazati da naše turističke ljepote prati i kvalitetna gastronomija i da naša poljoprivreda ima dugu tradiciju, ali i veliki potencijal”, rekao je Burilović.

Predsjednik hrvatske vlade osvrnuo se i na jučerašnji sastanak s kancelarkom Angelom Merkel kojeg je nazvao izuzetno kvalitetnim.

“Imali smo vrlo sadržajan susret s brojnim temama poput jugoistoka Europe, ali i globalnim i europskim temama budući da i Hrvatska i Njemačka ove godine predsjedaju Vijećem Europske unije”, rekao je Plenković.

On je još jednom ponovio što se očekuje od susreta na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji bi se u sklopu programa predsjedanja EU-om početkom svibnja trebao održati u Zagrebu.

“Mi želimo odaslati jasnu poruku s ovog skupa i želimo da to bude jedan politički samit i cilj nam je da na početku jednog desetljeća i rada novog saziva Europske komisije, Europskog parlamenta i jednog novog političkog trenutka damo jedan realni uvid i odredimo slijed zbivanja u godinama koje su pred nama”, rekao je Plenković.

On je zaključio kako ne bi više trebalo ponavljati eufemizme iz prošlosti poput “potencijalni kandidati” ili “europska perspektiva”.

“Sve je to važno, ali ono što mi želimo ovdje je politička rasprava i izvući u prvi plan elemente koji dosad nisu bili u prvom planu poput gospodarskog upravljanja”, zaključio je Plenković. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari