Pratite nas

Pregled

BUJICA! Stiv Culej: “Čekam da me Stazić optuži i za pad sa bicikla, iako svi znamo zašto je pao!”

Objavljeno

na

Stiv Culej: “Čekam da me Stazić optuži i za pad sa bicikla, iako svi znamo zašto je pao!”

U 40. minuti emisije emitirana je urnebesna obrada Culejove pjesme Imbexu, u izvedbi Božidara Alića…

Gostujući u ponedjeljak u Bujici Z1 televizije, saborski zastupnik HDZ-a Stiv Culej komentirao je, između ostaloga, saborski okršaj sa Nenadom Stazićem zbog slučaja obiteljskog nasilja Borisa Lalovca. Prvo je objasnio zašto je Stazića u Saboru nazvao „Dabić“: – Ma, čitao sam nešto o Radovanu Karadžiću koji se krio pod pseudonimom Dabić. To mi je ostalo u glavi, ali je evidentno da još netko blizak Staziću ima prezime Dabić…

Culej je komentirao i Stazićevu primjedbu zbog toga što je odgurnuo Pernara na saborskom hodniku: – Još samo čekam da me Stazić optuži da sam ga gurnuo s bicikla, iako svi znamo zašto je pao! Njemu se svašta pričinjava; bijeli miševi, a možda i nešto veće…

Osvrnuo se na Milanku Opačić, Igora Dragovana, Orsata Miljenića i Zorana Milanovića koji su šutjeli kada im je Tončika Anastasija Lalovac prijavila da je njihov prijatelj Boris zlostavlja: – Krajnje je licemjerno, nisko i morbidno pokušati zatajiti jedan takav događaj! Sve su to oni radili radi javnosti. Žrtva im je bila manje važna. Imao sam brojne pozive da ne izlazim van sa Lalovčevim imenom, kako ne bih naštetio maloljetnom djetetu. A onda su omdah nakon stanke, upravo SDP-ovci spomenuli njegovo ime! Njihov cilj nije nikakva zaštita djeteta, već žele da se o tom slučaju ne govori jer im politički šteti!

DA JE NASILNIK HDZ-ovac DOŽIVIO BI MEDIJSKI LINČ!

Svakoga će u životu stići ono što je zaslužio, a ovakvi slučajevi ne smiju biti zatajeni. Posebice kada su u pitanju visoki dužnosnici. Mi moramo znati tko nas vodi ili tko nas je vodio, kavi su to ljudi – rekao je Culej i primjetio da isti kriteriji ne bi vrijedili da je za obiteljsko nasilje optužen netko iz HDZ-a: – Tada se ne bi govorilo o tobožnjoj zaštiti interesa djeteta. Tada bi sve tzv. nevladine udruge i baš svi mainstream mediji izvrgli HDZ-ovca javnom ruglu i medijskom linču nezapamćenih razmjera. To bi posve sigurno bio politički obračun sa protivnikom kojeg bi SDP uništio kao čovjeka, uništili bi cijelu obitelj…

CULEJ: – HDZ timski inače radi sve, no u slučaju Lalovac nije bilo tako. Neki su samo šutjeli i gledali u jednu točku, drugi su mi odobravali što sam istupio…

U Bujici su puštene snimke sa saborskog Odbora za ljudska prava, gdje je nezavisna zastupnica Bruna Esih praktički prozvala Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, kazavši mu da u slučaju Lalovac „nije posve neovisan“ i da nije reagirao na uobičajen način. Esih je rekla da „nije zadovoljna“ odgovorom Dinka Cvitana, a on je povisivao ton i govorio na vrlo temperamentan način, kao da je bio izbačen iz takta.

DA JE REAGIRAO KAKO TREBA, CVITAN NE BI IMAO POTREBU OPRAVDAVATI SVOJ (NE)RAD!

„Radim k’o životinja! Nisam ja ničiji sluga,“ bile su samo neke od riječi Glavnog državnog odvjetnika koje je izgovorio u duelu sa Eish. Culej se osvrnuo na Cvitana i njegovu ulogu u slučaju Lalovac: – Cvitan uopće ne bi imao potrebu opravdavati svoj rad ili nerad da se pravovremeno išlo u rješavanje slučaja gospođe Anastasije. Nije se pravovremeno postupalo niti prema njoj, niti prema onome tko ju je ugrozio! Sva sreća da gospođa Anastasija nije završila na Vrapču, kao neke druge žrtve, prije nje…

U Bujici je objavljen i podatak da gospođu Anastasiju Lalovac neki krugovi žele proglasiti „ludom“, kako bi zaštitili nasilnika. Culej je komentirao: – Kada želiš nekoga, uklonit, omalovažit, ponizit ili neutralizirat, onda ćeš o njemu izmisliti bilo što.

Nastavio je komentirati Cvitana: – Ne mogu ga usporediti sa Jakovom Blaževićem, jer se Blaževića ne sjećam, bio sam premlad, ali bih mogao donijeti svakakve zaključke, na temelju vlastitom političkog procesa koji mi je DORH nametnuo zbog događanja u Vukovaru.

Culej je primjetio i kako je Furio Radin pokušao ne dati riječ Bruni Esih, kada je htjela izraziti svoje mišljenje o Cvitanu: – Zanimljivo kako Radin uzima riječ Esih, koja nešto želi reći Cvitanu, a ne pita Glavnog državnog odvjetnika ništa o eventualnom procesuiranju kriminala u Istri, povezanog sa IDS-om. Znate, kako se kaže u narodu: vrana vrani oči ne vadi.

MEDIJSKA PRIPREMA ZA RAT

U 40. minuti emisije objavljena je Culejova pjesma Imbexu, u urnebesnoj izvedbi prvaka hrvatskog glumišta Božidara Alića. I voditelj i gost su se nasmijali, a Culej je komentirao: – Ovo je jedan običan odgovor, običnog čovjeka. Jas sam Zagorac odrastao u Slavoniji, al’ Slavonija mi je prava mati. Ja volim kraj u kojem sam rođen, a ne neki koji su došli prije tristo godina i još uvijek u Hrvatskoj siju žito, a sanjaju da u Srbiji pada kiša…

Nastavio je o Imbexu i medijskoj petoj koloni: – Navikli su na Hrvate koji saginju glavu dolje, stavljaju ruke na leđa, da prolaze pored njih, da tuku, pljuju i vrijeđaju… Njima je normalno blatiti naše svetinje, našu Katoličku crvku, Domovinski rat… Vrijeđaju naše izabrane predstavnike u vlasti, našu Predsjednicu… Navikli su da kad udaraju da se povlačimo, no nisu navikli na ovakve poput mene. U tome je njihov jedini problem. Ja se ne povlačim. Znate kako se kaže: „Smrt ga gleda, on se na nju smije!“ O tome mogu pričati samo hrvatski branitelji koji su gledali u smrt i smijali joj se. Tako se ja smijem i Imbexu.

Jedan od financijera Imbexa, prema izvorima Bujice, je i Veselim Jevrosimović, srbijanski tajkun i prijatelj notornog Ivice Dačića. Tu informaciju prokomentirao je i Culej: – Institucije bi se trebale pozabaviti s time tko financira medije koji destabiliziraju Hrvatsku. Što je sljedeće? Hoće li doći tenk sa zastave nvijača Zvezde?! Pa na njihovom Božićnom derneku čuli smo da misle štititi Srbe svim sredstvima. Kako oni to misle?!

CULEJ: – Dobro pamtim kako je počeo Domovinski rat. Bila je slična medijska priprema, slične su govore držali, slično ocrnjivali Hrvatsku u svijetu, huškali na sportskim događajima poput onog na utakmici Zvezda – Panathinaikos… Strašili su vlastiti narod, pripremali ga na pobunu…Posebnu su ulogu u huškanju imali novinari kao i sada, od Saše Lekovića, Imbexa, na dalje… Događa se ista retorika kao 1991. i neki mediji danas ne zaostaju puno za onima s druge strane, u vrijeme Domovinskog rata.

SRBI NEŠTO SPREMAJU…

„Javili su mi se ljudi u dobroj namjeri, slučaj je još u tijeku pa ne smijem govoriti o njemu, ali ću ipak napomenuti da sam iz Borova Sela, iz srca četničkog otpora, dobio informaciju da će određene osobe pokušati odraditi nešto što se može okarakterizirati terorizmom, ne bi li to svalili na hrvatski narod,“ upozorio je Culej u Bujici i rekao: – To je u obradi, uskoro će se saznati o čemu je riječ. O svemu sam upozorio naše institucije i već se po tome radi…

Na kraju emisije zastupnik Culej je zaključio: – Ne znam hoće li se za našega života obistiniti ona „Hrvatska Hrvatom“. Nisu u pitanju samo moji sinovi ili sinovi drugih hratskih branitelja, u pitanju su sinovi svih roditelja u Hrvatskoj. Je li ova Hrvatska namijenjena hrvatskom čovjeku ili ne?! Ponekad pomislim da je puno više onih koji su izgubili Jugoslaviju nego nas koji smo željeli i izborili Hrvatsku. Dobili smo Hrvatsku, ali ne u onakvom obliku u kakvom su za nju ginuli hrvatski branitelji.

CIJELU BUJICU SA STIVOM CULEJOM, OD PONEDJELJKA 30. SIJEČNJA 2017. POGLEDAJTE OVDJE:

Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Od 18.-19. prosinca 2017. godine u Zagrebu će se održati konstituirajuća sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.

Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta.

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako bosansko hercegovački Hrvati imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari