Pratite nas

Pregled

Bunjac poručio da Živi zid više ne postoji

Objavljeno

na

Europski izbori podijelili Živi zid. Ivan Pernar izašao je iz stranke optužujući Vladimiru Palfi za apsolutnu vlast i provođenje diktature. Ivan Vilibor Sinčić najavljuje unutarstranačke izbore, a Pernar optužuje za izborni potop i propast referenduma.

Koje su procedure aktiviranja mandata i predaje drugom kandidatu? Jesu li birači Živog zida oštećeni zbog odlučivanja u stranci?

U emisiji urednika i voditelja Damira Smrtića na pitanja su odgovarali politički tajnik Živog zida Tihomir Lukanić, koordinator Živog zida Splistko-dalmatinske županije Ivan Šimić, saborski zastupnik Živog zida Branimir Bunjac te politički analitičar Ivica Relković.

Na početku misije Branimiru Bunjcu pitanje je li donio odluku oko svoje budućnosti u Živom zidu.

– Odluku sam donio, bit će priopćena javnosti u petak prijepodne. U svakom slučaju izlazak i osnutak nove stranke je opcija. Htio sam provesti manje konzultacije s ljudima do čijega mišljenja mi je stalo, to sam obavio i donio sam odluku, istaknuo je Branimir Bunjac.

Došlo je do propasti Živoga zida, on više ne postoji te se nalazi na samrtnoj postelji, dodaje Bunjac.

– Izaći će svi članovi koji su autentični članovi, pravi živozidaši. Na kraju krajeva izašao je iz stranke njezin osnivač i autor programa (Ivan Pernar op.a.). Oni koji su ostali ne mogu vjerodostojno tumačiti taj program. Ostali su na stranačkoj plaći poput gospodina Lukanića, odnosno ljudi koji nikoga ne predstavljaju poput gospodina Šimića koji je koordinator Splitsko-dalmatinske županije čiji su članovi na strani Ivana Pernara i mene, to jest na strani istine. On je koordinator koji koordinira samoga sebe. Živi zid je spao na par ljudi koji ovise o novcima koje im dodjeljuje bračni par Sinčić, dodaje Bunjac.

Tihomir Lukanić kaže da će Bunjac “autonomno” donijeti odluku koju on želi, dodajući sljedeće.

– Kada niste zadovoljni s radom neke organizacije imate je pravo napustiti ili je mijenjati iznutra. Kada se odlučite napustiti, u slučaju kada ste častan čovjek, onda je časno napustite i ne rušite sve iza sebe što ste gradili godinama. Iznenađen sam da smo se uopće doveli u situaciju da sjedimo jedni nasuprot drugima ovdje i da se otvoreno pred hrvatskom javnošću dovodimo u sukobe. Izražavam duboku osobnu tugu. Nadam se da će ljudi shvatiti da to nije način komunikacije. Ako imamo bračnih problema, bračni par to rješava iza zatvorenih vrata.

Politički tajnik Živoga zida dodaje da je osnovna ideja s mandatom u Europskom parlamentu bila da on prvi ode tamo, ali da se svi rotiraju. To su htjeli napraviti kako bi promovirali “još neka imena”.

Branimir Bunjac kaže da je došlo do strelovitog pada Živoga zida jer su s 15 posto podrške na kraju 2018. godine, na izborima za Europski parlament jedva prešli izborni prag.

– Vladimira Palfi je odlučila da gospodin Lukanić mora ići u Europski parlament. On je njezin kućni prijatelj i osoba koja joj drži kvorum u Glavnom odboru…To je prouzrokovalo katastrofu pa je u Zagrebu Živi zid postao osma lista.

Dodaje da mandat u EP-u formalno ima Ivan Vilibor Sinčić te da samo u slučaju ako on da ostavku i preda njemu mandat, tada se može razgovarati o tome da i on preda ostavku.

– Ivan Vilibor Sinčić je nositelj mandata. Kada ga ne bi uzeo, ne postoje dvije osobe koje ga mogu uzeti. Postoji samo jedna osoba kojoj taj mandat pripada, a to je gospodin Bunjac. Kada bi se on odrekao onda slijedi netko iza na listi…, pojašnjava politički analitičar Ivica Relković dodajući da javnost ne može ništa, već pratiti razvoj situacije i onda donijeti odluku na sljedećim izborima.

– U Živom zidu vlada obilje idealizma. Mi smo u politiku ušli radi idealizma i to je plejada volontera i ljudi dobre volje. Materijalni interesi su nam u drugom planu, ističe Ivan Šimić dodajući da iz HDZ-a primjerice nitko ne izlazi, iako vladaju puno veći sukobi nego li ovi u Živom zidu. Također, kaže da je Živi zid stožerna oporbena stranka.

– Mene čudi da je Šimić rekao da nitko ne izlazi, pa on je izašao iz HDZ-a. A priča da je Živi zid lider oporbe, podsjeća me na priču kada je onaj irački zapovjednik rekao da su pobijedili SAD, dodaje Branimir Bunjac.

Upitao je i Bunjac Tihomira Lukanića osjeća li se odgovornim za izborni poraz i činjenicu da nisu prikupili dovoljan broj potpisa za referendum.

– Ako se osjećate odgovornim, od kuda vam moralno pravo da tražite da uđete u Europski parlament mimo volje birača?, upitao je Bunjac.

– Koji je motiv da ovakav udar dolazi na stranku iznutra? Kada se prljavi veš izvlači, koji postoji ili ne postoji, na ovakav brutalan način? Kada se stranka proglašava mrtvom? Koji je motiv da se to radi?, odgovara protupitanjima prozvani Lukanić.

– U jednom trenutku dođe vrijeme da kažete dosta. Možete se žrtvovati za više ciljeve i ideale, biti tolerantni…Ali morate reći dosta. Ja sam rekao da ću se boriti u Živom zidu do zadnjeg atoma snage, dok bude postojao i jedan posto ideala. U Živom zidu sada više nema jedan posto ideala. To je postala mainstream stranka koja nakon idućih parlamentarnih izbora, nažalost, više neće postojati, kaže Bunjac.

O ulasku u Abecedu demokracije kod Ivana Pernara, Bunjac kaže: O tom potom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari