Pratite nas

Kultura

Bunjevci su Hrvati

Objavljeno

na

Bunjevci su na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora dobili na ćirilici.

Tiskanje tih udžbenika je u nedostatku sredstava na sebe preuzeo predsjednik Nikolić, koji se i prije zauzimao za zajednicu Bunjevaca kao “autohtonog južnoslavenskog naroda”. Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata. Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić također je izjavio kako je hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više od desetljeća da dobije prve udžbenike na hrvatskom, što potvrđuje postojanje dvojnih standarda vlasti prema manjinskim zajednicama.

Iz Hrvatske je prikladno reagirala jedino gospođa Tomašić, izjavivši kako je to “manifestacija politike uništenja hrvatskog jezika i kulturnog identiteta na tlu Vojvodine”. S druge strane oni koji imaju vlast da zastupaju legitimne interese Hrvata reagirali su prilično mlako. Tako Predsjednik Milanović podsjećajući kako je on prijatelj ćirilice izjavljuje: “…to je očito napravljeno s nekakvom namjerom. Ajmo reći da nije baš najkorektnije. Ali ako su se Hrvati Vojvodine i Srbije očitovali o tome, oni najbolje znaju smeta li ih ti i koliko.” Predsjednik Josipović je ipak malo direktniji: “Taj potez nije korektan, i nadam se da će se ispraviti. S druge strane mislim da se ne smijemo zaustaviti samo na tome da kritiziramo što je u drugoj državi napravljeno, nego što smo mi propustili i gdje je naš problem.” Dakle, kada su obojica predsjednika gospodinu Nikoliću pokazala zube razjašnivši da to ipak “nije korektno”, od predsjednika Srbije je došao odgovor kako “Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati – oni su svoji.”

Opet se događa se da se izraz “Bunjevac” pokušava pretvoriti samo u naziv stanovnika nekog područja (slično kao što se događa s nazivom “Bokelj” u Crnoj Gori) da bi mu se zatim pripisala druga etnička pripadnost. Pritom se namjerno “zaboravlja” podrijetlo naziva Bunjevac (ili Bokelj) i njihova povijest, te sustavno zatire činjenica o njihovoj pripadnosti Hrvatskom narodu, kao i svako pojavljivanje naziva Hrvat. Prisjetimo se stoga malo povijesti…

Bunjevci su dobili svoje ime po kamenim kućama poznatim kao “bunje” (jednina bunja). Ove nastambe od suhozida sačuvale su se sve do danas, a poznate su još i pod nazivima: kažun, komarda, trim, ili cemer. Ime ovim Hrvatima vjerojatno su dali Mlečani zbog načina življenja ovog djela hrvatskog naroda: “bugna” – kamen tesanik; odnosno “bugno” – košnica, kuća s mnogo stanova ili prostorija (dvoslog “gn” se čita kao “nj”).

bunjaBunjevci su grana hrvatskog naroda koja se, tijekom i poslije kršćansko-turskih ratova u našim krajevima, naseljavala na širokim, uglavnom opustjelim, područjima središnje i sjeverne Dalmacije, Like i Hrvatskoga Primorja, te sjeverne Bačke. Pripadnici su Rimokatoličke crkve, a govore štokavsko-ikavskim dijalektom. Bunjevci su se doselili u te krajeve iz Dalmacije odnosno nekadašnjeg Hercegovačkog sandžaka, to jest zaleđa Zadra i susjedne Hercegovine. Bunjevaca najviše ima u velebitskom području i sjevernoj Bačkoj, te u Lici i istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu. Najveći bunjevački grad u Bačkoj je Subotica. Osim u subotičkoj ima ih i u somborskoj općini, te u mađarskom gradu Baji i okolici. Nekada je Segedin bio bunjevački grad no danas se smatra kako su se Bunjevci asimilirali (pomađarili) tijekom 18., 19. i 20. stoljeća.

Prvi pokušaji srpske administracije da asimilira Bunjevce, bili su svrstavanje brojnih Bunjevaca pod kategoriju “katolički Srbi”. Zbog otpora i u konačnici neuspjeha te akcije, krenulo se s politikom vezivanja Bunjevaca samo za regionalno ime odnosno držanja što dalje od hrvatstva. Koliko je dugotrajna i opsežna ta politika vidimo iz podatka da je vojna obavještajna služba iz Subotice poslala 1934. izvještaj šefu te službe u Beogradu “da je sva bunjevačka inteligencija i najmanje 80% bunjevačkog naroda potpuno hrvatski i strogo katolički, ne samo orijentisana, nego i oduševljeno zadahnuta”[1]. Kao što vidimo ta politika tihog genocida sustavno se provodi već gotovo čitavo stoljeće, i uistinu se trebamo upitati što možemo učiniti da ju zaustavimo. S obzirom da se i naši predsjednici pitaju to, a ni najmanje nisu svjesni kako su upravo oni ti koji bi trebali nešto poduzeti, mislim da je prvi korak koji trebamo poduzeti – smijeniti predsjednike.

Za kraj bih završio sa stihovima možda najpoznatijeg Bunjevca, Antuna Gustava Matoša:

[testimonial image=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2014/09/Matos.jpg” name=”A.G.Matoš” title=”Hrvatski pjesnik” background=”#ddd0d0″]”Samo tebe volim, draga nacijo, Samo tebi služim, oj, Kroacijo, Što si duša, jezik, majka, a ne znamen, Za te živim, samo za te, amen!”[/testimonial]

 Dr.sc. Hrvoje Kalinić

[1] Hvala gospodinu Stevanu Mačkoviću koji je u Hrvatskoj reviji (u izdanju Matice Hrvatske) iz 2005. u članku “Proslava 250. obljetnice doseljavanja veće skupine Bunjevaca” iznio ove podatke iz Historijskog arhiva Subotice.

Hrsvijet.net & Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Kultura

Jesmo mali, al’ smo i junaci!

Objavljeno

na

Objavio

JUNACI 🇭🇷

Tuku naši al’ tuku i Švabe,
baš se ono bez milosti bije,
ali Švabe sve je vama džabe,
odavno ste naše mušterije!

Mislili ste da ste klapa jaka,
da će te nas samo tako tući,
ćurnuli su brate k’o baraka,
sad polako pakujte se kući.

Ali eto na svemu vam hvala,
a mi ćemo ostati još malo,
ako Bog da, barem do finala,
vjerujte da mnogo nam je stalo!

Jer Hrvatskoj to europsko fali,
svjetski već bili smo prvaci🏆
i olimpijsko zlato su nam dali,🥇
jesmo mali, al’ smo i junaci!💪🇭🇷

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Tko su ovi razigrani momci? Sad se cijela Austrija pita

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Tko su ovi razigrani momci? Sad se cijela Austrija pita

Objavljeno

na

Objavio

Jednu su zaslužili i moji momci,
jednu su zaslužili i:

HERCEGOVCI

Tko su ovi razigrani momci?
Sad se cijela Austrija pita.
Ovo su vam kršni Hercegovci,
sve ljudine roda plemenita!

Odrasli na škrtom kamenjaru,
gdje kadulja iz kamena cvate,
Bogu se zahvaljuju na daru
što ih majka rodi k’o Hrvate.

I zato se nikoga ne boje,
dok trobojnica visoko se vije,
tuđe poštuj ali ne daj svoje,
Hercegovac u tom nikad izd’o nije!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Domovina na noge se diže jedan korak medalji smo bliže!!!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari