Pratite nas

Politika

BURAN SASTANAK KLUBA SDP-a ZAVRŠIO ŽESTOKOM SVAĐOM

Objavljeno

na

Bernardić poručio nezadovoljnima da mogu otići i da ih ima tko zamijeniti

Došlo je do žestoke paljbe po Bernardiću kojemu je više zastupnika predbacivalo da stranka glavinja, da nema politike, da je u stranci potpuna paraliza odlučivanja…

Nakon dva i pol sata dogovaranja, koje se vrlo brzo pretvorilo u žučnu raspravu, a potom u otvorenu svađu tijekom koje je bilo teških optužbi i poruka, SDP-ovci su se razišli, a predsjednik stranke Davor Bernardić izjavio je da se izbor sudaca Ustavnog suda ipak vezuje uz povjerenstvo za Agrokor, a da će razgovore s HDZ-om o tome voditi predsjednik njihovog kluba Arsen Bauk.

Saborski Klub SDP-a sastao se u utorak kako bi konačno zauzeo stav oko izbora ustavnih sudaca, odnosno hoće li izbor troje sudaca (Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec), koji su usuglasili još početkom lipnja s HDZ-om, uvjetovati formiranjem saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor.

SDP se od početka predomišlja oko ove teme i zato je sazvan sastanak Kluba njihovih zastupnika da bi se konačno dogovorilo na čemu su. No razišli su se tako da je predsjednik stranke Bernardić dao izjavu kako se i dalje ustraje u ultimatumu HDZ-u, dok su neki drugi SDP-ovci trvdili da se na sastanku Kluba nije dogovorilo ništa, nego su se samo dobro posvađali.

Kako su za jutarnji list prepričali neki od SDP-ovih zastupnika, na trenutke je bilo vrlo žestoko pa je tako Bernardić dobio u lice optužbu da laže. Nije, prenose nam, ni Bernardić ostajao dužan pa je svojim zastupnicima otvoreno rekao da svi oni kojima se ne sviđa u Klubu SDP-a mogu slijediti primjer Ivana Klarina (zastupnika koji se nedavno povukao iz Sabora i ostavio mandat stranci) i otići “jer ima onih koji jedva čekaju ući u Sabor”. Na to je žestoko reagirala Milanka Opačić koja mu je otvoreno rekla kako ga radi toga može biti sram.

Oko dvanaest SDP-ovaca sudjelovalo je u raspravi i prigovaralo Bernardiću i stranačkom vodstvu da ne vode dobro stranku i da se ne zna na čemu su i kakva se politika vodi. Ukazivali su na to da Predsjedništvo SDP-a mora donositi jasne političke odluke i o njima informirati saborski klub koji će ih provoditi i pretakati u konkretnu stranačku politiku. Bernardiću i stranačkom vodstvu stavilo se pod nos što se stalno mijenja stav oko izbora ustavnih sudaca. U lipnju su, kažu, dogovoreni i usuglašeni na Klubu, a onda je Bernardić samoinicijativno, da nitko to nije znao, iz saborske klupe promjenio odluku i kazao da se izbor uvjetuje povjerenstvom za Agrokor. Potom se reteriralo i na zadnjoj sjednici Predsjedništva odustalo od ultimatuma. No odustajanje je verzija jednog dijela Predsjedništva, a drugi dio je tvrdio da takva odluka nije donesena.

Radi svega je Peđa Grbin koji je inzistirao da se ovo pitanje riješi prije neki dan podnio ostavku na funkciju potpredsjednika saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Kada je na Klubu bilo postavljeno pitanje što s njegovom ostavkom, Bernardić je, kako nam prenose, kazao da on za tu ostavku ne zna, osim iz medija. Na to mu je Grbin pred svima kazao da ga gleda u oči i laže, te da mu je osobno rekao za ostavku, a potom je izašao iz dvorane.

Nakon sastanka Kluba predsjendik SDP-a Bernardić novinarima je kazao kako vjeruje da Grbin nije poput generala Damira Krstičevića koji malo daje, a malo ne daje ostavku, te da će on Grbinovu prihvatiti ako na njoj inzistira.

Tijekom prepucavanja na sjednici Kluba SDP-a bilo je više tema radi kojih se kritiziralo Bernardića, a jedna od njih je bila i njegova tvrdnja izrečena ujutro na sjednici Sabora kako revizije prikrivaju kriminal.

– Kako može reći da revizije o radu ministarstava koje se referiraju na 2013. godinu i kasnije pokrivaju kriminal? Zar on optužuje našu Vladu i ministarstva koja su dobila bezuvjetna pozitivna mišljenja za kriminal i muljažu? – kazao nam je jedan član SDP-a. Drugi nam je prenio kako se tijekom rafala koji su se ispaljivali po Bernardiću govorilo čak i to da se srame Bernardićevih izjava čitajući kako mu novinari dijele lekcije jer govori besmislice o privatizaciji privatne tvrtke.

SDP na koljenima: Što se to događa u najvećoj oporbenoj stranci?

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

VLADA: Operativni programi za nacionalne manjine ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica

Objavljeno

na

Objavio

Vlada promiče uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava, a operativni programi za nacionalne manjine, koje je donijela u suradnji s njihovim izabranim predstavnicima, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih odnosno manjinskih zajednica, odgovoreno je Hini u ponedjeljak iz Vlade na upit za komentar SNV-ove Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj.

“Vlada, u skladu sa svojim Programom, promovira uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava. Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020., koje je donijela Vlada u suradnji s izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica”, stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Vlade RH.

Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

SNV u njoj, među inim, navodi da “institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava”.

Ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend.

Očekuje i dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, upozorava i da ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina nije u skladu s Ustavom “jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Most traži proglašenje isključivog gospodarskog pojasa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Most nezavisnih lista u ponedjeljak je u saborsku proceduru uputio Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, što, tvrde, nije interes samo Hrvatske već i cijele Europske unije.

“Na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska ima pravo prema Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. godine. Mi smo slijedili primjere svih drugih zemalja u Sredozemnom moru, a zadnje koje su to napravile su Velika Britanija i Francuska”, pojasnio je čelnik Mosta Božo Petrov na konferenciji za novinare.

Kazao je i kako je korist za Hrvatsku i ekonomska i ekološka. “Ne trebamo se voditi samo kalkulacijom u sadašnjem trenutku već i onim što će to za RH značiti u budućnosti, a to je zaštita naših nacionalnih interesa i resursa za generacije koje dolaze nakon nas”, rekao je Petrov.

Mostov bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović poručio je kako je pitanje isključivog gospodarskog pojasa u prvom redu pitanje suvereniteta zemlje koja ima izlaz na otvoreno more. “Neobično je da se RH ponaša kao da ima kompleks manje vrijednosti i da je nespremna je preuzeti odgovornost za ono na što po Konvenciji ima puno pravo. Tim više što imamo razvijenu znanstvenu djelatnost u području istraživanja i zaštite mora, dugu tradiciju pomorstva i ribarstva”, rekao je Dobrović.

Hrvatska, tvrdi može biti zemlja odgovorna za sva pitanja koja se tiču tog proširenog područja.

“Na koncu, imamo i preporuku Europske komisije da se na ovaj način pojača suverenitet EU”, naglasio je.

To je kaže, značajno pomorsko pitanje. “Jadran je zatvoreno plitko more gdje izmjena mora traje 10-tak godina i svaka veća havarija bi prozuročila goleme štete. Prema tome, preuzimanje odgovornosti za pitanje regulacije prometa, prakse ispiranja tankova, rebalastiranja, pitanja havarija i naplate šteta…Hrvatska može bitno angažiranije ući u te procese”, pojasnio je Dobrović.

Uspostava isključivog gospodarskog pojasa, poručuju iz Mosta, važna je zbog zaštite Jadranskog mora, odnosno zaštite okoliša i očuvanja ribljeg fonda, radi uspostavljanja dijaloga i suradnje s drugim zemljama koje su u Jadranskom moru proglasile slične ekonomske zone, te radi ostvarenja trajnih nacionalnih interesa RH kao pomorske države u Jadranskom moru.

“EK je 2013. savjetovala svim članicama da to naprave i radi ekonomske koristi i radi zaštite, a naša vlada je prije par mjeseci na sjednici vlade kroz Ministarsvo vanjskih poslova negirala cijelu studiju koju je napravila EK, gdje Komisija govori da će Hrvatska potencijalno imati korist ukoliko proglasi isključivi gospodarski pojas, od 120 do 130 milijuna eura, jedino što ćetreba izdvajati 2,5 do 3 milijuna eura za sigurnost i nadziranje 24 tisućekilometara površine”, navodio je Petrov.

Naša Vada i Ministarstvo vanjskih poslova, kaže čelnik Mosta, tvrde da to ne stoji.

“Ne mogu vjerovati da je naša vlada toliko kratkovidna da se bavi samo sadašnjošću i da ih je strah proglasiti isključivi gospodarski pojas da ne bi imali više posla i morali raditi više kroz vanjsku politiku”, rekao je Petrov.

Most očekuje potporu svih saborskih zastupnika. “Premijer Plenković nije oduševljen tom idejom jer će to zaustaviti možda njegovu osobnu karijeru koju planira napraviti u roku do tri godine, jer drugačijeg objašnjenja nema”, zaključio je Petrov.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari