Pratite nas

Razgovor

Burno u Studiju 4: Žestoka svađa oko Tita i zločina u Hudoj jami

Objavljeno

na

U emisiji Studio 4 HRT-a gostovali su predsjednik Savjeta antifašista Hrvatske Daniel Ivin i Hrvoje Zekanović, potpredsjednik Hrasta. Tema je bila zabrana korištenja komunističkih simbola, a početno prepucavanje eskaliralo je u bizarnu svađu u kojoj je Ivin Zekanovića ispitivao je li bio u Hudoj jami kada su u njoj ubijani ljudi, a ovaj mu je uzvraćao pitanjem je li on bio na Mjesecu.

[ad id=”93788″]

Nakon što je potpredsjednik Hrasta Hrvoje Zekanović voditeljima izgovorio zašto misli da bi valjalo zabraniti komunističke simbole i zamijeniti imena trgova i ulica koje nose ime po Josipu Brozu Titu, usred riječi prekinuo ga je predsjednik Savjeta antifašista Hrvatske Danijel Ivin.

“Kakve dokumente imate da optužujete Tita za te zločine”, pitao je Zekanovića i potpuno ga zbunio.

Kada se pribrao, Zekanović je ponovo rekao da je Tito kriv za zločine u poraću, a Ivin ga je nastavljao ispitivati kako on to zna, ima li dokumente ili je vidio te zločine svojim očima.

Ivin je napomenuo da je on u to doba živio, te da je pod Titom bio i u zatvoru.

“Moje je mišljenje da je on jedan od najvećih ljudi 20 stoljeća. On sigurno nije počinio nikakve zločine. Telegrafirao je trećoj armiji da se mora paziti na propise o zarobljenicima iako ti domobrani i ustaše nisu poštovali primirje i potpisani kraj rata. S njima je postupljeno na pravi način. Mnogo mojih prijatelja se vratilo s Bleiburga, civila, žena i djece. Ni jedan civil tamo nije stradao”, rekao je Ivin.

Voditelji su ga pokušavali obuzdati, no on je podigao glas na voditeljicu da ga pusti da nastavi govoriti ili će otići iz studija.

Potom je Hrvoje Zekanović počeo govoriti da su u Hudoj jami iskopane dječje pletenice, da je tamo zazidano 2500 ljudi i za to je odgovoran Josip Broz Tito, te da ga ne bi začudilo da je Tito osobno gledao zazidavanje.

“Zamislite kako su se osjećala ta zazidana djeca kada se sjetite imena Josipa Broza Tita”, rekao je Zekanović.

“Mi vodimo emisiju”, pokušavali su se neuspješno uključiti voditelji.

“Jeste li vi bili u toj Hudoj jami, kad to znate? Niste bili? Gdje su dokumenti da je Tito kriv za bilo što”, poviknuo je Ivin.

“Jeste vi bili na Mjesecu”, uzvratio je Zekanović.

“Recite ljudima koji su danas na čelu stotina država čiji su lideri Titu odali počast nakon smrti da je on zločinac. Pa jeste li vi normalni? Pod crvenom zvijezdom je poginulo dvije trećine onih koji su se borili protiv fašizma”, nije se dao predsjednik Savjeta antifašista Hrvatske.

U tom su trenutku voditelji uspjeli smiriti sugovornike i odjaviti se, prenosi tportal.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Stjepan Lozo: Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.

Objavljeno

na

Objavio

Ako postoje ratnici svjetla – a postoje (to su naši hrvatski branitelji) onda postoje i povjesničari svjetla.

To su pak znanstvenici koji po cijenu velikih životnih odricanja ispod debelih naslaga laži koje su širene u vrijeme komunističke Jugoslavije traže i nalaze istinu o povijesti Hrvata.

Jedan od “povjesničara svjetla” je i povjesničar sa splitskom adresom Stjepan Lozo. Nakon dugih 15 godina rudarenja po arhivima objavio je knjigu “Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.”

Tek je objavljena a već je podigla popriličnu prašinu jer razotkriva kako su Srbi manipulirali vlastitim zločinima i prebacivali ih na hrvatski narod. Stjepan Lozo gost je Moje Hrvatske.

Emisijom se obilježila i stogodišnjica “Prosinačkih žrtava” – nasilnog i krvavog gušenja protivnika jugounitarizma koji se zbio u Zagrebu 5. prosinca 1918. godine.

“Moju Hrvatsku” uređuje i vodi Nada Prkačin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Marin Strmota: Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

U hrvatskom medijskom prostoru o demografiji se uglavnom govori s domoljubnim nabojem i emocijama. Mlade obitelji se iseljavaju, rađa se sve manje djece, nacija stari i izumire. Može li ijedna ekonomska politika biti uspješna, a BDP rasti, uz manjak ljudi na tržištu rada?

O posljedicama demografske politike za gospodarstvo, mirovinski sustav i proračun u HRT-ovoj emisiji Druga strana govorio je doc. dr. sc. Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

“Vrlo je nizak natalitet u cijeloj Europi i to je problem, ali je opasno reći da je Hrvatska kao i sve druge zemlje. Samo devet zemalja EU bilježi pad nataliteta. Hrvatska ima problem zato što su sve sastavnice demografskih kretanja negativne”, naglašava Strmota i dodaje kako je 2,1 dijete po obitelji “totalna stopa fertiliteta koja je potrebna da bi se mama i tata zamijenili”. “To u demografiji nazivamo jednostavnom reprodukcijom. U Hrvatskoj je to 1,4 djeteta po obitelji”, istaknuo je.

Strmota zaključuje kako je demografija nacionalni i ekonomski problem. Veliki je problem u Hrvatskoj, kaže, i obujam fertilne dobi žena. “Uslijed negativnih trendova, izgubili smo biološki potencijal. Da smo prije 15 godina pričali o ovom problemu, danas ne bismo bili u ovoj situaciji”, govori Strmota.

“Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku. Oni su napravili iskorak u usklađivanju poslovnog i privatnog života. Najveći udio skraćenog radnog vremena je u tim zemljama. Tu je najveća ravnopravnost spolova”, naglašava Strmota.

Smatra i da je kod nas sramotno nizak iznos doplatka za djecu i da se osnovica za doplatak nije mijenjala 20 godina. “Toliko o mjerama obiteljske politike. Mi iz godine u godinu imamo uštede u proračunu za doplatak na djecu, a neke druge zemlje ulažu u to”, naglasio je.

Kaže i kako je izašao iz politike zato što nije bilo tragova ozbiljne populacijske politike. “Rekao bih – primitivan pristup ovoj ozbiljnoj temi o kojoj ovise svi sustavi. Populacijska politika u Hrvatskoj ne postoji ni u jednoj varijanti”, komentirao je, poručivši: “Ulaganje u djecu je jedina investicija koja je isplativa na dugi rok”.

 

Marin Strmota: Migranti i demografija su povijesni izazov opstanka Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari