Pratite nas

Politika

BUZ: Božićnica umirovljenicima kao vladina potvrda pozitivnih ekonomskih pokazatelja

Objavljeno

na

Nakon niza sušnih godina za sve hrvatske umirovljenike, između ostalog i kada je riječ o božićnicama, je konačno došla i ova predbožićna 2016. u kojoj vlada teško da može naći neki opravdan razlog za njen izostanak. Bila bi to samo još jedna potvrda i svih pozitivnih financijskih efekata koji se događaju u Hrvatskoj jer su svi ekonomsko – financijski pokazatelji u uzlaznoj putanji iako je Hrvatska gotovo godinu dana bila bez funkcionalne vlade.

Svi su naime sadašnji pokazatelji kojima se mjeri rast industrijske proizvodnje, potrošnje, BDP-a, itd… dovoljan razlog da u ime 1,2 milijuna umirovljenika od vlade RH zatražimo da u ovogodišnji rebalans proračuna čim prije unese i stavku jednokratne isplate božićnica za sve umirovljenike. Ne zaboravimo da velika većina hrvatskih umirovljenika ima mirovine manje od prosječnih cca 2.300,00 kuna tako da bi nekoliko stotina kuna pred blagdan Božića i te kako dobro došlo za njihov skromni kućni budžet.

Također od vlade tražimo da poučeni dosadašnjim lošim iskustvima, kada je božićnica isplaćivana prvenstveno radi predizbornih dodvoravanja, posebno povedu računa i o činjenici da uz odluku o isplati božićnice za 2016. godinu treba istovremeno, kako bi se izbjeglo mogućnost narušavanja nekih drugih prava umirovljenika, donijeti i potrebiti pravni okvir – akte  kojima isplaćeni iznos za božićnicu ne bi ulazio u dohodovni cenzus, kao i bio izuzet od moguće ovrhe, u koliko se radi o isplati božićnice na blokirani račun od kojih je na žalost veliki broj i od samih umirovljenika.

Uvjereni smo da bi ovakav potez vlade kod svih hrvatskih umirovljenika bio dočekan sa neskrivenim oduševljenjem, ali što je možda za samu vladu još i važnije, potvrdio bi na konkretnom primjeru njenu socijalnu osjetljivost koja bi se time sa deklarativne razine pretočila u konkretni i za sve umirovljenike korisni sadržaj.

Vjerujemo da predsjednik vlade Andrej Plenković sa svojim ministrom financija Zdravkom Marićem mogu iznaći tih par stotina milijuna kuna koji u sadašnjim okolnostima za proračun RH ne znače mnogo, no za veliku većinu od 1,2 milijuna umirovljenika znače toliko da je to riječima veoma teško i opisati.

Predsjednik BUZ

Milivoj Špika

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari