Pratite nas

Čak ako se Kukuriku listi pribroje i odmetnuti glasovi koje je pokupio ORaH, HDZ-ova lista je jača

Objavljeno

na

Počinje okršaj u SDP-u: Prave su izborne pobjednice Petir, Tomašić i Holy

HDZ odnio čistu pobjedu. Čak ako se Kukuriku listi pribroje i odmetnuti glasovi koje je pokupio ORaH, HDZ-ova lista je jača

izbori_667677S1

Druge izbore za europski parlament u godinu dana obilježila je blijeda kampanja, čija se završnica, zbog katastrofalnih poplava, nije ni dogodila. Odaziv je za više od četiri posto bolji od lanjskog i iznosio je nešto više od 25%.

 Koalicijska lista koju predvodi HDZ odnijela je čistu pobjedu, osvojivši 41,5% glasova. Čak ako se Kukuriku listi pribroje i odmetnuti glasovi koje je pokupio Orah, HDZ-ova lista je opet jača. Ruža Tomašić koja je s preferencijalnim glasovima opet došla na čelo liste učvrstila se kao jaka figura koalicije i za parlamentarne izbore i stekla jaku pregovaračku poziciju za buduće raspodjele.

Velika pobjednica je i Marijana Petir, koja je prihvatila riskantnu igru, uspjela privući veliki broj preferencijalnih glasova i praktično spasila svoj HSS, koji opet postaje važan igrač unutar koalicije.

Andrej Plenković ponovno je dobio solidan broj preferencijalnih glasova i ojačao poziciju u stranci. Zašto je HDZ-ova koalicija dobila osam posto više nego 2013.? Oko tri posto donio je HSS koji lani nije bio s njima, preostalih pet posto rezultat je veće izlaznosti očito HDZ-ovih probuđenih glasača.

SDP je izgubio izbore, premda je ukupno još dobro prošao, uzevši u obzir rezultate Vlade i poplavu afera zadnjih mjeseci. Veliki je podatak da je Tonino Picula, Milanovićeva oporba unutar stranke, dobio preferencijalno gotovo pola svih glasova liste, što je, ako odbijemo glasače drugih koalicijskih partnera, još više i govori o raspoloženju SDP-ova biračkog tijela. To će vjerojatno biti indikator Milanovićevim protivnicima da krenu u obračun.

Na koncu su u EU parlament ušli unutarstranački oporbenjak Picula, HNS-ovac Radoš (stranka mu teži jedan posto), IDS-ov Jakovčić (s kojim je Milanović ratovao na zadnjim lokalnim podržavajući tada Kajina) i samo jedan pravi pouzdan partijski čovjek, Biljana Borzan.

Pupovcu je za dlaku izmaklo preferencijalnih 10% čime bi skočio na drugo mjesto. Lani je SDP-ova koalicija dobila 32 posto, a Jakovčić gotovo četiri posto, a sada su zajedno nastupili i dobili nešto manje od 30, dakle šest posto manje. Te glasove je skupio Orah, uz još tri posto koje je vjerojatno odlomio Laburistima.

Mirela Holy je jedna od pobjednica izbora, ali čime je Orah zaslužio skoro deset posto glasova? U normalnim razvijenim demokracijama treba se silno naraditi da se dođe do tog postotka. Koliko je neprofilirana i neartikulirana politička scena, govori podatak da je svojevremeno Boris Mikšić, koji se pojavio niotkuda skoro ušao u drugi krug predsjedničkih izbora, pa brzo nestao, a jednako tako i zvijezda jedne sezone, Laburisti koji su nakon ovih izbora definitivno politički pokojnik.

Ostaju sa 3,4% ispod praga i utapaju se do parlamentarnih izbora. Imali su priliku, ali nisu se obogaćivali ni kadrovski ni programski pa mogu staviti “ključ u bravu” jednako kao i lista dr. Nikice Gabrića, pojačana HSLS-om i Jadrankom Kosor, koja je ostala na dva posto, unatoč silnoj kampanji, utrošenom novcu i medijskim vezama.

Savez za Hrvatsku je jedan od dobitnika izbora. S nešto manje od 7% glasova su uhvatili korijen, uvjerili javnost da su iznad praga i izvjesno je da će ga prijeći na parlamentarnim izborima. Ostvarili su planirani učinak – ono što je na lanjskim izborima bilo rasuto na stranke i liste koje su dobivali postotak-dva, sada je objedinjeno.

Ako se parlamentarnih izbora dodatno konsolidiraju te kadrovski i programski pojačaju, mogu se nadati važnoj poziciji na političkoj sceni. EU izborna utakmica je okončana predvidljivim rezultatom. Puno zanimljiviji i prljaviji okršaj od sutra počinje u SDP-u.

NinoRaspudić/vl

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Tade Jurića ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Objavljeno

na

Objavio

Predstavljanje knjige Tade Jurića “Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?” održat će se u utorak 23. listopada 2018. u 18 sati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Ilica 242 u Zagrebu.

Knjigu će predstaviti: prof. dr. sc. Tihomir Cipek, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

U sklopu predstavljanja knjige održat će se i okrugli stol na kojem će sudjelovati:

Prof. dr. sc. Tihomir Cipek, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Prof. dr. sc. Anđelko Akrap, posebni savjetnik Predsjednice RH za pitanje demografije
Doc. dr. sc. Marin Strmota, Ekonomski fakultet Zagreb
Doc. dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, Institut za migracije i narodnosti
doc. dr. sc. Tado Jurić, Hrvatsko katoličko sveučilište, autor knjige

Politički aspekti iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Njemačku

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Novi prosvjedi u Bihaću zbog migratske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Nekoliko stotina građana okupilo se u nedjelju u Bihaću na novim prosvjedima zbog eskalacije migrantske krize a ovoga puta zahtijevali su prestanak smještanja ilegalnih migranata u improvizirani centar u prostorima nekadašnjeg učeničkog doma u tom gradu.

Prosvjednici su u koloni prošli kroz središte grada i potom krenuli ka učeničkom domu no tamo ih je dočekao policijski kordon pa su odustali od pokušaja da dođu do samog migrantskog kampa.

Prema podacima lokalnog Crvenog križa u tom kampu svakodnevno boravi najmanje 800 ilegalnih migranata i oni se smjenjuju jer jedni odlaze a drugi pristižu u nadi da će iz ovog dijela BiH uspjeti nastaviti put ka Hrvatskoj i drugim državama Europske unije.

Nedjeljni prosvjedi nastavak su onih održanih u subotu navečer kada se na središnjem gradskom trgu u Bihaću okupilo oko dvije tisuće građana koji su tražili hitno reagiranje vlasti kako bi se migrante izmjestilo iz središta grada te poduzele mjere kojima bi se spriječio dolazak novih migranata.

Nakon mirnih prosvjeda neki od sudionika su svoje nezadovojstvo iskazali blokadom prilaza autobusnom kolodvoru ali i prometnice koja vodi ka središnjoj Bosni i Sarajevu odakle redovitim autobusnim linijama svakodnevno pristižu deseci migranata.

Vlasti u Unsko-sanskoj županiji od početka godine registrirale su dolazak više od deset tisuća ilegalnih migranata. U policiji pretpostavljaju kako bi ih trenutačno na širem području Bihaća moglo biti do tri tisuće a još četiri tisuće oko Velike Kladuše.

(Hina)

 

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari