Pratite nas

Naši u svijetu

Čak četiri hrvatske obitelji na popisu 250 najbogatijih Australaca

Objavljeno

na

Tony Perich
Hrvatske obitelji na ljestvicama najbogatijih Australaca – Forbes i The Australian

Najveći australski dnevni list, The Australian je uvrstio četiri hrvatskih obitelji na svoj popis 250 najbogatijih Australaca dok se na Forbesovom popisu 50 najbogatijih Australaca nalaze tri hrvatske obitelji. Riječ je o obitelji Perich iz Sydneya, Sarich iz Pertha te Domazet iz Canberre. Obitelj Domazet u svom vlasništvu posjeduje nekoliko nekretnina i zemljišta na jugu RH. Za poticanje ozbiljnih investicija od strane obitelj Domazeti je potreban angažman na najvišim razinama u RH.

Najugledniji australski dnevnik, The Australian je na svojoj ljestvici 250 najbogatijih Australki i Australaca uvrstio tri obitelji australskih Hrvata: Tony i Ron Perich iz Sydneya na 49. mjestu s kapitalom od 1,59 milijardi dolara; Ralph Sarich iz Pertha na 97. mjestu s 978 milijuna dolara te obitelj Domazet – sin Jure Domazet na 180. i otac Ivan Domazet na 181. mjestu, svaki po 560 milijuna dolara.Popis predvodi Anthony Pratt i obitelj s 13,14 milijardi dolara. Pratt je predsjednik VisyIndustries i Pratt Industries, najveće svjetske tvrtke za pakiranje i recikliranje. Tvrtku je osnovao njegov djed davne 1948. u Melbourneu i proširio ga je njegov pokojni otac Richard te je Anthony, zajedno sa sestrama Heloise Pratt i Fionom Geminder, umnogostručio postojeće bogatstvo širenjem poslova na SAD (vlasnik je tvrtke Atlanta Pratt Industries, najvećeg američkog proizvođača kartonskih proizvoda).

Uz bogatstvo od 13,12 milijardi dolara, Gina Rinehart (65), nasljednica rudnika Hancock i najbogatija žena svijeta, ima nešto manje novca od Pratta i nalazi se na 2. mjestu najbogatijih Australaca za 2019. Osim bogatog rudnika, posjeduje i dionice u jednoj od tri vodeće australijske komercijalne TV stanice, Channel Ten, a postala je i najveći pojedinačni dioničar u drugoj po veličini novinskoj grupi u Australiji, Fairfax Media. Ta grupa izdaje tri poznata dnevna lista – The Age, Sydney Morning Herald i Australian Financial Review. Australska priča najbogatijih australskih Hrvata s kapitalom od 1,59 milijardi dolara Tonija (79) i Rona Pericha (76) iz Sydneya, započela je 1938. kada su im roditelji Kolombo i Julia Perich emigrirali iz Hrvatske. Njihovi sinovi Ron i Tony naslijedili su obiteljsko carstvo bazirano na uzgoju voća i povrća, mljekarstvu te prodavanjem na tržnici. Inače, Hrvati su bili pioniri u prodaji voća i povrća na tržnicama – a ne Grci ili Talijani – kao što misli većina Australaca. Danas su Perichi ponosni vlasnici (većinski dioničari) velike tvrtke Freedom Foods, 12.500 zemljišta u zapadnom Sydneyju, 50 posto udjela u Narellan Town Centru te 1100 hektara gradskog projekta Oran Park.

Investitor i trgovac nekretninama iz Pertha, Ralph Sarich (80), spada među sto najbogatijih ljudi u Australiji, a imovina mu se procjenjuje na 978 milijuna dolara. Ralph Sarich je sin hrvatskih doseljenika i postao je poznat u Australiji i svijetu 1972. g. kada je konstruirao novi tip motora (tzv. orbital engine koji je nedavno proglašen za jedan od 60 najvećih australskih izuma ikad). Pobudivši veliki interes stručnjaka ali i značajnu primjenu svoga izuma u automobilskoj industriji, Sarich je godinama uspješno vodio svoju Orbital Engine Company.

Prodao ju je 1992. g. i započeo ulagati u nekretnine diljem Australije s naglaskom na područje Melbournea i Pertha te na obalama rijeke Swan u zapadnoj Australiji (Sarbuild) i tehnologiju za proizvodnju baterija za električne automobile (Cape Boulevard Investments).

Ivan Domazet (73) i njegov sin Jure Domazet stoje iza jedne od najjačih građevinskih tvrtki u Canberri i Australiji, “Doma Group.” U posljednjih četrdesetak godina izgradili su mnoge stambene blokove, komercijalne urede, hotele, maloprodajne zgrade i parkirališta. “Doma Group” je također izgradila komercijalne zgrade u Newcastleu i Sydneyu, posjeduje poslovne prostore u Canberri, Alburyu i Newcastleu te nekoliko renomiranih hotela u Canberri te uskoro i u Sydneyu. Ivan Domazet se 1964. doselio u Australiju iz Bijelog Vira. Nakon kratkog vremena u logoru u Sydneyu, spas je našao kad je regrutiran kao član nogometne momčadi u Canberri. U Canberri je karijeru počeo kao staklar, zatim kao soboslikar/ličilac prije nego što se 1974. prebacio na građevinske poslove. Ušao je u Australiju sa samo 20 dolara u džepu da bi danas on i sin imali kapital od 560 milijuna dolara svaki, tj. ukupno 1,12 milijarde dolara.

Prema našim informacijama, Ivan Domazet je investirao dio svog bogatstva i u RH te posjeduje 16,000 m2 zemljište u Dubrovniku, 8,000 m2 na Babinom Kuku, dvanaest apartmana u Komarni u blizini Pelješkog Mosta, zemljište u Zatonu gdje je nakon devet godina konačno dobio građevinsku dozvolu za izgradnju nekoliko luksuznih apartmana, te zemljište od 20,000 m2 u Jelsi na otoku Hvar. U razgovoru s vlp Pavelich g. Domazet je napomenuo kako je dugih niz godina razmišljao o izgradnji luksuznog wellness kompleksa u Jelsi. Međutim, nakon višegodišnjih frustracija i prepreka u pokretanju projekta, je odustao.

Veleposlanica Betty Pavelich Sirois je u nekoliko navrata razgovarala s g. Domazetom kako bi ga potaknula da ipak pokrene projekt. Napomenula mu je kako je razvoj zdravstvenog turizma jedan od prioriteta razvoja hrvatskog turizma te mu je uručila Strategiju razvoja turizma kao i Akcijski plan Ministarstva turizma. Naglasila je važnost privatnih ulaganja u zdravstveni turizam te izvijestila o potpori koju Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrata nudi potencijalnim investitorima. Mišljenje VRH Canberre je da će realizacija investicije g. Domazeta u Jelsi teško biti moguća bez snažnijeg angažmana na najvišim razinama u RH.

Prema najnovijem popisu uglednog časopisa Forbesa s 50 najbogatijih Australaca za 2019. godinu, na ljestvici se nalaze dvije obitelji australskih Hrvata (Tony & Ron Perich na 22. mjestu s kapitalom od 1,75 milijardi dolara i Ralph Sarich na 46. mjestu s 810 milijuna dolara).

Zaključno, gore navedeni podaci o Perichima, Sarichima i Domazetima su samo “kap u moru” koji svjedoče o uspješnosti hrvatske zajednice u Australiji te postoje još mnogi pojedinci koji su se dokazali kao izvrsni poduzetnici ili izumitelji na teškom putu od siromašnih početnika na dnu društva do samog vrha ugledne australske elite.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari