Pratite nas

BiH

Čak dvije trećine uzoraka hrane u BiH pozitivno na GMO!

Objavljeno

na

MOSTAR – Čak dvije trećine uzoraka hrane za ljude i životinje koja je analizirana u BiH je genetski modificiranog podrijetla (GMO) iako ta zemlja zabranjuje proizvodnju i prodaju takvih proizvoda, objavile su u utorak Nezavisne novine.

Od 100 uzoraka hrane za ljude i životinje u BiH, koji su ispitivani na pristutnost genetski modificiranih organizama (GMO), čak 67 je bilo pozitivno. Ovaj podatak navodi se u Izvještaju o provedenom planu praćenja hrane za ljude i životinje za životinje u BiH nakon laboratorijskih analiza izuzetih uzoraka hrane koje je proveo Institut za inženjerstvo i biotehnologiju Sveučilišta u Sarajevu.

Kako se navodi u tom izvještaju, uzorci su uzeti u trgovačkim centrima i tvornicama hrane za životinje u 17 gradova širom BiH, od kojih je 72 bilo uvoznog podrijetla, a 28 domaćih. Pojašnjava se da su provjeravani mesni proizvodi sa sastojcima na bazi soje, kukuruzne pahuljice, miješane žitarice, pekarski proizvodi koji sadrže kukuruz među kojima keks i grickalice, kao i hrana za životinje na bazi soje i kukuruza. “Od ukupno 45 analiziranih uzoraka hrane za ljudsku upotrebu 26 uzoraka je pozitivno, odnosno utvrđeno je prisutnost GMO, dok je 19 uzoraka negativno.

Od 48 analiziranih uzoraka hrane za životinje 41 je pozitivan, dok je sedam negativno”, navodi se u izvještaju.

Ovaj je izvještaj pripremila Agencija za sigurnost hrane BiH, a ove godine ga je razmatralo i usvojilo Vijeće ministara BiH. Prema vrijedećem zakonodavstvu u BiH uvoz, uporaba i proizvodnja GMO proizvoda su zabranjeni. Vlasti BiH imaju podatke o krijumčarenju GMO sjemena, a napose soje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Zastupnici u BiH uz ogromne plaće traže od države i plaćanje tretmana u toplicama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zastupnici u parlamentu Bosne i Hercegovine najbolje su plaćeni u regiji i u prosjeku primaju mjesečne plaće i naknade u visini od oko tri tisuće eura, no nekima od njih ni to nije dovoljno pa žele iz državnog proračuna i plaćeni tretman u toplicama u inozemstvu, prenose u četvrtak lokalni mediji.

Zanimanje novinara za zdravstvene probleme državnih parlamenataraca potaknuo je slučaj Milice Marković, zastupnice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Portal Žurnal objavio je presliku njenog zahtjeva iz siječnja, kojim je ona od komisije za administrativne poslove tražila tri tisuće konvertibilnih maraka (tisuću i pol eura) za plaćanje troškova tretmana u Banji Koviljači u Srbiji.

Pozvala se na pravo na nadoknadu troškova u slučaju bolesti odnosno “degenerativnih progresivnih neuroloških oboljenja”.

Marković se komisiji potužila kako je već tri godine boli kralježnica te kako te tegobe “postaju sve progresivnije”.

Kako je obrazložila, liječnik joj je propisao tretman i to baš u Banji Koviljači.

Marković je najprije tražila da joj toplice u Srbiji plati Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske čiji je osiguranik, no tamo je dobila odbijenicu jer taj fond ne pokriva troškove takvih tretmana u drugoj državi.

Marković je odmah nakon toga odlučila isti zahtjev ispostaviti državi BiH.

“Naravno da hoću iskoristiti mogućnost koju su iskoristili neki drugi zastupnici. Nisam ni prva ni posljednja”, kazala za Marković za banjolučki list EuroBlic.

Žurnal pak prenosi kako problemi s kralježnicom nisu spriječili Marković da u protekle tri i pol godine mandata o državnom trošku učestalo putuje po svijetu, pri čemu europske destinacije preferira posjećivati službenim automobilom.

Iz proračuna je za putovanja zastupnice Makrović tako do sada izdvojeno više od 25 tisuća eura.

Dodikovi zastupnici u državnom parlamentu poznati su po tome da im nije mrsko dobivati novac iz proračuna države čiju opstojnost uporno niječu.

Tako je SNSD-ova zastupnica Dušanka Majkić, koja je drugi put izabrana u Zastupnički dom 2014. godine, gotovo na samom početku aktualnog mandata odlučila otići u mirovinu, i to samo na jedan dan, te na temelju te činjenice dobiti otpremninu od šest dodatnih plaća odnosno 28 tisuća konvertibilnih maraka (oko 15 tisuća eura), a dan kasnije zamrznuti status umirovljenika i ponovo zasnovati radni odnos kao zastupnica i nastaviti primati plaću veću od tri tisuće eura.

“Nema niti jedne zakonske prepreke vezano za moj slučaj. To su pojedini mediji napravili slučaj, a svi državni službenici koji su otišli u mirovinu dobili su istu otpremninu ali se o tome ne govori”, kazala je Majkić 2015. godine dodajući kako se nema čega sramiti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Rektor Tomić: Diplome s mostarskog Sveučilišta jedine iz BiH koje vrijede u EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Jozić i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Petar Galić održali su u utorak sastanak s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc Zoranom Tomićem i njegovim suradnicima s kojima su razgovarali o novoj Strategiji Sveučilišta u Mostaru.

Kako je priopćeno iz Službe za odnose s javnošću Vlade HBŽ-a, rektor Tomić je naglasio ključne izazove koje je Sveučilište u Mostaru imalo koncem prošle godine. U tom kontekstu istaknuo je kako je Sveučilište dobilo dvije reakreditacije (potvrde) i to Institucionalnu reakreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH i Reakreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koju je provelo 17 međunarodnih akreditatora (stručnjaka) iz sedam zemalja.

Dobivanje reakreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH doprinijelo je tome da su stečene diplome na Sveučilištu u Mostaru jedine diplome iz BiH koje vrijede u Europi.

Rektor Tomić je istaknuo kako nova Strategija Sveučilišta u Mostaru do 2022. godine ima potporu svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj te da bi ona trebala doprinijeti da to sveučilište bude sveučilište budućnosti.

Kao velika novina spomenuta je integracija mostarskog Sveučilišta s ciljem da ono bude što više samoodrživo i da što dublje bude unutar društva. “U mnoštvu predviđenih planova i projekata ovo Sveučilište predviđa za dvije godine i uvođenje interdiscipliniranih studija kao i uvođenje studija na engleskom jeziku.

Novi projekti predviđaju veoma tijesnu suradnju s gospodarstvom jer je od velike važnosti znati koji su kadrovi potrebni tržištu i što gospodarstvenici misle o visokom obrazovanju”, kazao je Tomić. Po njegovim riječima, plan je, kao što je to u zemljama zapadne Europe, povećati praksu, a smanjiti teoriju.

Tijekom sastanka istaknuto je kako je Senat Sveučilištu u Mostaru donio Odluku o razvoju druge faze sveučilišne i studentske infrastrukture u Rodoču u Mostaru koja će zacijelo doprinijeti podizanju kvalitete studiranja i znanosti na ovom Sveučilištu.

Bilo je riječi i o decentralizaciji Sveučilišta, odnosno dislociranju studija ovog Sveučilišta na područja gdje se pokazuje interes za studiranjem određenih studija i disciplina.

Također je naglašeno kako ovo Sveučilište radi na partnerstvu s drugim sveučilištima što će doprinijeti većem broju projekata, otvaranju studija, mobilnosti studenata i na koncu utjecati da će studenti u određenim situacijama stjecati dvije diplome.

Ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ-a Petar Galić u svojim opservacijama iznosio je činjenice iz aktualnog stanja obrazovanja na ovim prostorima. Tako je, uz ostalo, kazao kako svi osnivači Sveučilišta u Mostaru moraju donijeti Odluku o zajedničkom sustavnijem rješavanju financiranja ovoga Sveučilišta jedinog u BiH na Hrvatskom jeziku.

Posebice je naglasio kako stručna suradnja osnovnih i srednjih škola, ministarstva i Sveučilišta treba biti stalno u uzlaznoj putanji i da je ministarstvo kojem je on na čelu otvoreno za sve vidove suradnje.

Na sastanku je kazano kako će se odmah početi osmišljavati koncept održavanja stručnih seminara na području gdje se izvodi nastava prema hrvatskom planu i programu.

Osim toga, Galić je dao punu potporu javnim fakultetima u sastavu Sveučilišta u Mostaru. Vlada HBŽ-a će, kako je kazao njen predsjednik Ivan Jozić, maksimalno podržavati projekte mostarskog Sveučilišta.

Hrvatska ne priznaje diplome iz BiH? Samo Sveučilište u Mostaru ispunjava kriterije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati