Pratite nas

Iz Svijeta

Carles Puigdemont: Ne tražim azil, tražim od Europe da reagira

Objavljeno

na

Španjolska civilna garda pretražila je jutros lokalna sjedišta katalonske policije, u sklopu istrage o referendumu o neovisnosti kojega je Madrid proglasio neustavnim, a španjolska vlada najavila je za popodne izvanrednu sjednicu.

Stranka smijenjenoga katalonskog čelnika Carles Puigdemonta najavila je da će izaći na izvanredne izbore u Kataloniji koje je za dva mjeseca sazvala španjolska vlada.

Katalonski čelnici bježe iz zemlje nakon što je državno odvjetništvo podignulo optužnice zbog pobune, za što bi mogli dobiti i do 30 godina zatvora.

Sam Carles Puigdemont, koji se od jučer nalazi u Bruxellesu, obratio se javnosti i, među ostalim, rekao da nije došao u Belgiju tražiti azil, nego tražiti od Europe da reagira. glavni grad Belgije i Europske unije došao sam kako bi objasnio katalonsko pitanje, rekao je.

Puigdemont je istaknuo da ne pokušava pobjeći od pravosuđa, da su optužbe španjolskih vlasti protiv njega i katalonskog vodstva neutemeljene. Dodao je da prihvaća demokratski izazov izbora 21. prosinca i da će priznati rezultate tih izbora.

Središnja vlada u Madridu smijenila je katalonsko vodstvo nakon što su proglasili neovisnost Katalonije. Sve ovlasti katalonskih autonomnih vlasti privremeno je preuzela španjolska vlada do izbora za pokrajinski parlament raspisanih za 21. prosinca.

Španjolska civilna garda ušla je u sjedište katalonske autonomne policije u gradiću Sabadellu pored Barcelone i u nekoliko drugih postaja tražeći dokumente i prepisku između katalonskih policijskih dužnosnika vezane za referendum 1. listopada.

Katalonska policija odbila je tada nalog suda te nije spriječila stanovnike da glasuju na referendumu. Čelnik katalonske policije Josep Lluis Trapero u međuvremenu je smijenjen te mu se sudi u Madridu.

Vijest da bi se Carles Puigdemont iz Bruxellesa trebao obratiti javnosti naišla je na podijeljene reakcije na ulicama Barcelone. Zasad je nepoznato hoće li zatražiti politički azil šaljući svijetu poruku o “represiji španjolske države”. “Još uvijek nismo odlučili, vidjet ćemo, imamo puno vremena”, rekao je njegov odvjetnik Paul Bekaert koji je, međutim, istaknuo kako je španjolska država pokušavala koristiti sudove u političke svrhe, no da ju je on u nekim ranijim slučajevima ekstradicije, koji su se odnosili na Baske, uspio poraziti.

Aktivistica Mila, koja je u ponedjeljak na malom trgu Sant Jaume u srcu Barcelone, očekivala prosvjede protiv mjera iz Madrida razočarana je Puigdemontovim činom. “Trebao je doći u ured i mirno braniti institucije. To bi mobiliziralo građane da ih i oni brane pa bi puno snažnija slika otišla u svijet”, kaže ispred zgrade vlade.

Srušene stranice katalonske vlade, građani se mobiliziraju na prosvjede

Ondje jučer nije bilo masovnog okupljanja, često viđenog zadnjih tjedana u Kataloniji, domu 7,5 milijuna ljudi. Katalonska nacionalna skupština (ANC), organizacija čiji je vođa u madridskom pritvoru zbog mobiliziranja prosvjednika tijekom referenduma o nezavisnosti, poručila je da neće “ustuknuti niti korak” od republike Katalonije.

Vladajuća katalonska koalicija “Zajedno za Da” potvrdila je izlazak na izbore 21. prosinca kako bi se na njima suprotstavila mjerama iz Madrida. Španjolska vlada sazvala je te izbore, temeljem članka ustava, kako bi s vlasti maknula pobornike nezavisnosti te ukinula proglašenje republike.

Tijekom iduća dva mjeseca španjolska ministarstva upravljat će katalonskom administracijom te bi ovaj tjedan trebala početi neslužbena kampanja. Izlazak na izbore čini se usuglašen među snagama za nezavisnost, čime se objašnjava izostanak masovnih prosvjeda jučer.

Internetske stranice katalonske vlade su srušene i ne mogu se otvoriti. Iz Madrida poručuju da katalonska vlada izabrana na izborima 2015. nema više ovlasti donijeti niti jednu odluku nakon što je proglasila nezavisnost u petak te nakon što je prošli vikend stupio na snagu članak ustava koji omogućuje središnjoj vladi stavljanje pod kontrolu bilo koju od 17 autonomnih pokrajina ukoliko neka od njih prekrši zakon iz ustava.

Španjolski ministar vanjskih poslova Alfonso Dastis rekao je kako Puigdemont može zatražiti politički azil u Belgiji, no da bi bilo veliko iznenađenje da ga dobije.

Španjolsko državno odvjetništvo optužilo je Puigdemonta za “pobunu”, “neposluh” i “malverzacije s javnim fondovima”, korištenima za organiziranje referenduma suprotnog španjolskom ustavu. Optužnica je na stolu suca u Madridu dok ju on ne prihvati te je Puigdemont slobodan putovati.

KATALONSKO VODSTVO POBJEGLO U BELGIJU?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Presuda u SAD-u: Monsantov ‘ubojica korova’ uzrok karcinoma

Objavljeno

na

Objavio

Porota suda u San Franciscu presudila je da je glifosatni herbicid “Roundup” agro-kemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio “ubojicu korova”,

Ovo je još jedan udarac kompaniji nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.

Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača “Roundupa”, za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.

Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan čimbenik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka.

O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili “Roundup” uzrokuje karcinom.

Ova presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer “nije djelovao u dobroj volji” jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida.

Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.

“Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana”, objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.

Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog “Roundupa” koje će završiti na sudovima u SAD-u.

Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”.

U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan.

Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.

U ožujku ove godine, Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.

U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”.

EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.

EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Neka istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrinološki sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Osim na ljude, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska će suditi sucima i tužiteljima iz doba komunizma

Objavljeno

na

Objavio

Poljska traži da se pokrene sudski postupak protiv sedam sudaca i tužitelja iz vremena komunizma, koji su zatvarali pro-demokratske borce tijekom osamdesetih godina, objavili su tamošnji predstavnici pravosuđa. Zahtjevi specijalnih povijesnih tužitelja Instituta za nacionalno sjećanje (IPN), upućeni su sudu.

Ministar pravde Zbignjev Zjobro je rekao kako vlasti žele oduzeti imunitet trojici sudaca i četvorici tužitelja, koji su kako kažu nezakonito lišili slobode one koji su prosvjedovali protiv tadašnje vlasti, prenio je AP.

Zjobro nije otkrio njihova imena, ali je rekao da su dvojica sudaca donedavno bili aktivni u Vrhovnom sudu.

Poljska desničarska stranka Pravo i pravda traži kaznu i uklanjanje iz javnog života pravosudnih dužnosnika iz komunističke ere. Iz IPN kažu da je najmanje deset ljudi završilo u zatvoru, tijekom 1981-1982, uključujući i dva srednjoškolca koji su uhvaćeni da su crtali anti-režimske grafite.

 

Ivo Lučić: Doći će vrijeme kada će se i sudu suditi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari