Pratite nas

Iz Svijeta

CDU pred povijesnim stranačkim kongresom – kraj ere Angele Merkel

Objavljeno

na

U Hamburgu u četvrtak počinje prvi dio programa 31. redovite stranačke konvencije njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja će ući u stranačku povijest kao konvencija na kojoj će Angela Merkel nakon 18 godina otići s mjesta predsjednice stranke.

Stranačka konvencija započinje sastankom predsjedništva CDU-a, na kojem bi trebali biti razjašnjeni detalji programa ovog stranačkog kongresa, koji bi trebao potrajati do subote navečer.

No unatoč brojnim točkama programa koji se odnose na smjernice njemačke vladajuće stranke, podijeljenih po tematskim područjima poput sigurnosti i reda, obitelji, gospodarstva i europske politike, oči javnosti bit će uperene na petak poslijepodne, kada je u planu točka dnevnog reda koju njemačka javnost već tjednima s nestrpljenjem očekuje: izbor nove predsjednice/predsjednika stranke.

Dostojanstveni odlazak

Izbor novog čelnog čovjeka stranke u središtu je pažnje otkako je Angela Merkel 29. listopada ove godine, nakon dva izbora za parlamente u saveznim pokrajinama Bavarska i Hessen, na kojima su stranke demokršćanske Unije CDU/CSU doživjele povijesne poraze, najavila povlačenje s vrha stranke, na čije je čelo zasjela 2000.

Merkel je istodobno najavila i da se na izborima 2021. više neće kandidirati za mjesto u Bundestagu, što ujedno znači i odricanje od kancelarske pozicije.

„Ja sam dostojanstveno preuzela funkciju kancelarke i dostojanstveno ju želim i napustiti. Nisam rođena kao kancelarka i to nikada nisam zaboravila“, rekla je Merkel objašnjavajući svoju odluku o povlačenju s političkih dužnosti 2021.

No kancelarka želi do kraja mandata ove vlade ostati na čelu kabineta kojeg je sama mukotrpno stvorila nakon višemjesečnih pregovora sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD), ali i s vlastitim koalicijskim partnerom, Kršćansko-socijalnom unijom (CSU).

Nakon ove objave njemačkoj i svjetskoj javnosti postalo je još zanimljivije pitanje tko će naslijediti Angelu Merkel na poziciji predsjednice CDU-a, prvenstveno zbog činjenice da se radi o neobičnoj konstelaciji koja razdvaja funkciju predsjednika vlade i vladajuće stranke.

Prestolonasljednica dovedena u pitanje

Svi su u prvom trenutku pomislili na glavnu tajnicu CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, koju je na ovu poziciju početkom godine dovela upravo Angela Merkel.

Njih dvije njeguju sličan politički stil mirne ali odlučne ruke, tako da se pomisao o Kramp-Karrenbauer nametala sama po sebi. Osim toga i dosad je u prošlosti CDU-a mjesto predsjednika stranke preuzimao dotadašnji glavni tajnik.

No, na iznenađenje javnosti, Friedrich Merz, nekadašnji predsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba i deklarirani protivnik Angele Merkel i njezine politike „socijaldemokratiziranja“ CDU-a, objavio je, istog dana kada je Angela Merkel najavila povlačenje, svoju želju da se kandidira za mjesto predsjednika stranke.

I tada su stvari za javnost postale još zanimljivije. Jer u pitanju nije samo predsjedništvo jedne vladajuće stranke nego i pitanje najvjerojatnijeg budućeg kancelara ili kancelarke SR Njemačke, najmoćnije gospodarske sile unutar Europske unije.

Merkel kao simbol odricanja od ‘starih dobrih vremena’

Želi li CDU nastavak politike Angele Merkel ili povratak konzervativnim (i dijelom retrogradnim) vrijednostima? Mnogi unutar CDU-a priželjkuju kraj ere Angele Merkel i njezine politike.

Što li je sve ova bivša državljanka nekadašnjeg DDR-a „priuštila“ konzervativnom i tradicionalnom dijelu stranke: brak za homoseksualne parove, minimalna satnica, odustajanje od atomske energije, okončanja vojne obveze.

I na kraju kao kruna svega: politika prema izbjeglicama koja je, prema mnogima, definitivno podijelila stranku. Angela Merkel kao da je odrađivala listu uklanjanja nekih dotadašnjih simbola demokršćanske politike u Njemačkoj.

Njezino hladno okretanje leđa dotadašnjem mentoru i dugogodišnjem kancelaru Helmutu Kohlu, koji se našao u nemilosti nakon skandala s nepoznatim donatorima, na neki način je simboliziralo raskid sa starom, zapadnonjemačkom strankom CDU. I mnogi joj ovu cezuru nikada nisu oprostili.

Konzervativni adut za povratak staroj slavi

Za sve njih Friedrich Merz je nada za povratak tim „starim dobrim vremenima“, kada se znalo gdje tko pripada u njemačkom društvu. Koliko je „star“ i „zaboravljen“ bio taj CDU iz vremena kada je strankom žario i palio Friedrich Merz govori dovoljno i podatak, koji ovih dana kruži društvenim mrežama, o tomu da je Merz bio jedan od demokršćanskih zastupnika koji su 1997. glasali protiv toga da se silovanje u braku tretira kao i svako drugo silovanje.

Merz je u međuvremenu vrijeme izvan politike provodio na čelu nekih spornih imovinskih fondova poput Blackrocka, koji je u Njemačkoj na lošem glasu zbog navodne agresivne poslovne politike.

Svoj odnos prema financijama nedavno je u jednom intervjuu potkrijepio izjavom da on, kao netko s milijunskom zaradom, spada u „višu srednju klasu“. No unatoč tomu, ili baš zbog toga, Merz je omiljeni kandidat konzervativnog krila.

Tu je kao treći kandidat za čelnika stranke još i ministar zdravstva i jedan od mlađih konzervativnih jastrebova CDU-a, Jens Spahn. No on, prema svim pokazateljima, nema nikakvih izgleda pored Kramp-Karrenbauer i Merza.

U petak navečer borba za budućnost CDU-a, a neki kažu i Njemačke, vodit će se između Merkeličinog nasljeđa u liku i djelu Annegret Kramp-Karrenbauer i Friedricha Merza, kao simbola snaga koje žele povratak staroj slavi demokršćana iz razdoblja Konrada Adenauera i Helmuta Kohla.

No mnogi pokazatelji upućuju na to da je između ova dva naoko suprotna kandidata mnogo više sličnosti nego razlika. Kramp-Karrenbauer u međuvremenu je pokazala kako će poštivati nasljeđe Angele Merkel, ali se i vratiti nekim tradicionalnim vrijednostima, za kojima žudi konzervativni dio stranke.

Službeni dio stranačkog kongresa počinje u petak i trajat će do subote poslijepodne.

Piše: Nenad Kreizer

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija vojno spremna za krizu u stilu kubanske raketne krize ako je Sjedinjene Države žele i zaprijetio raspoređivanjem hipersoničnih nuklearnih projektila na brodove ili podmornice u blizini američkih teritorijalnih voda.

Kubanska raketna kriza razbuktala se 1962. kada je Moskva odgovorila na američko raspoređivanje projektila u Turskoj tako što je poslala balističke projektile na Kubu izazvavši spor koji je doveo svijet na rub nuklearnog rata.

Nakon više od pet desetljeća napetosti ponovno rastu zbog straha Rusije da bi Sjedinjene Države mogle rasporediti nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi dok se raspada ključni sporazum Hladnoga rata o kontroli naoružanja.

Putinova izjava dana kasno u srijedu ruskim medijima uslijedila je nakon upozorenja da će Moskva uzvratiti na bilo kakav pokušaj SAD-a da rasporedi nove projektile bliže Rusiji raspoređivanjem svojih projektila bliže Sjedinjenim Državama ili raspoređivanjem bržih projektila ili oboje.

Putin je obrazložio svoje upozorenje po prvi puta rekavši kako bi Rusija mogla rasporediti hipersonične projektile na brodove i podmornice koji bi mogli vrebati kod američkih teritorijalnih voda ako bi Washington krenuo u raspoređivanje nuklearnog oružja kratkog i srednjeg dometa u Europi.

“(Govorimo o) mornaričkim nosačima: podmornicama ili površinskim brodovima. A možemo ih smjestiti, uz ovakvu brzinu i domet (naših projektila) … u neutralne vode. Plus, one nisu nepokretne, kreću se i oni će ih morati pronaći”, rekao je Putin prema transkriptu Kremlja.

“Pa ti računaj: Mach devet (brzina projektila) i preko 1000 km (njihov domet)”.

State Department odbacio je ranija Putinova upozorenja kao propagandu rekavši kako joj je namjera odvratiti pozornost od, kako tvrdi Washington, ruskog kršenja Sporazuma o nuklearnim snagama kratkog i srednjeg dometa (INF).

INF zabranjuje Rusiji i Sjedinjenim Državama da raspoređuju zemaljske projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi. Washington je 1. veljače rekao kako će se povući iz sporazuma za šest mjeseci ako Moskva ne prekine navodno kršenje.

Sjedinjene Države trenutno nemaju zemaljske nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi, ali bi ih mogle razviti i rasporediti ako INF propadne. Putin je rekao kako bi neki od takvih projektila mogli pogoditi Moskvu za 10 do 12 minuta.

Putin je kazao kako bi njegov mornarički odgovor na tako nešto značio da bi Rusija mogla izvršiti udar na Sjedinjene Države brže nego bi američki projektili raspoređeni u Europi mogli pogoditi Moskvu jer bi vrijeme leta bilo kraće.

“On (izračun) ne bi bio u njihovu korist, u najmanju ruku kako stvari danas stoje. To je sigurno”, rekao je Putin.

Odnosi između Moskve i Washingtona su napeti, dodao je, ali napetosti nisu usporedive s onima kubanske raketne krize.

“One (napetosti) nisu razlog da se jača suprotstavljanje do razina kubanske raketne krize u 1960-im. U svakom slučaju, to nije ono što mi želimo”, rekao je Putin. “Ako to netko želi, pa OK, neka izvoli. Izložio sam danas što bi to značilo. Neka računaju (vrijeme leta projektila)”.

(Hina)

>>> Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prosvjed u Barceloni zbog suđenja bivšim katalonskim vođama, sukob s policijom

Objavljeno

na

Objavio

Policijski odredi za suzbijanje nereda sukobili su se u četvrtak u Barceloni s pristašama neovisnosti Katalonije koji su izašli na ulice u znak prosvjeda protiv suđenja 12-orici separatističkih vođa, javlja Reuters i dodaje da su demonstranti palili gume i blokirali autoceste na sjeveroistoku zemlje.

U okršajima dviju strana ozlijeđeno je 28 ljudi, uključujući 12 policajaca, a četiri osobe su privedene, priopćila je policija.

U blizini željezničke postaje Plaza Catalonia, prosvjednici su kamenjem zasuli policiju koja je uzvratila suzavcem. Jedna je skupina prosvjednika sjela na tračnice podzemne željeznice i tako zaustavila promet. Ranije su hrpom zapaljenih huma blokirali 11 autocesta, na policija ih je rastjerala i ceste su sada ponovo otvorene.

Povremene prosvjede diljem Katalonije zbog suđenja 12-orici katalonskih separatističkih vođa, uhićenih nakon što je katalonski regionalni parlament u listopadu 2017. proglasio neovisnost, organiziraju lokalne skupine okupljene u Odbore za obranu Republike (CDRs).

U današnjem prosvjedu su sudjelovale civilne udruge Omnium i Katalonska nacionalna skupština (ANC).

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari