Pratite nas

Iz Svijeta

Čelnici EU-a danas na summitu u Rimu iskazali jedinstvo

Objavljeno

na

Čelnici 27 država Europske unije, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija, okupili su se u glavom gradu Italije u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji.

Na rimskom summitu potpisana je zajednička deklaracija u kojoj zemlje EU-a žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Sastanak na vrhu započeo je Odom radosti, himnom Europske unije. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je optimizam u pogledu budućnosti EU-a. Imat ćemo i 100. rođendan EU-a, rekao je Juncker po dolasku na summit.

U deklaraciji su iznijeta dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica.

U petak je u Vatikanu čelnike EU-a primio papa Franjo koji je rekao da bi Europa “mogla umrijeti” ne vrati li se idealima svojih osnivača, kao što je “solidarnost”.

Deklaracija je potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom).

Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.

Rimska deklaracija ne sadržava konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj.

Svečani summit održan je na rimskom Kapitolu, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.

Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Naša kampanja razotkriva briselske birokrate

Objavljeno

na

Objavio

Konzervativni mađarski premijer Viktor Orban branio je u petak svoju kontroverznu kampanju protiv predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera koja ga prikazuje kao zagovornika ilegalnih migracija.

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade prikazan je poster Junckera i američkog milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa, uz popratni tekst “Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema”.

“Oni žele uvesti obvezne migrantske kvote. Žele umanjiti suvereno pravo država članica (EU-a) na zaštitu svojih granica. Oni bi omogućili imigraciju pomoću migrantskih viza”, piše na plakatu.

Komisija je oštro odbacila te optužbe, tvrdeći da Budimpešta širi “lažne vijesti”.

Orban, koji se nada da će zajedno s ostalim protuimigrantskim strankama dobro proći na europskih izborima u svibnju, ne popušta ni u petak.

“Ta kampanja razotkriva briselske birokrate”, rekao je u tjednom intervjuu državnom radiju. “Trenutna većina u Bruxellesu želi pojačati imigraciju koja će dovesti do toga da Europa više ne pripada Europljanima”, dodao je.

Juncker je u utorak rekao da bi Orbanovu stranku Fidesz trebalo izbaciti iz Europske pučke stranke (EPP), usporedivši Orbana s Marinom Le Pen, čelnicom francuske krajnje desnice.

Sve su glasniji pozivi da se njegova “nacionalistička” stranka, koja vodi oštru protuimigrantsku kampanju, isključi iz te skupine koja okuplja stranke kršćanskih demokrata i desnog centra.

Fidesz je snažan u svojoj domovini i osvojit će velik broj zastupnika na euroizborima te bi njegovo izbacivanje iz EPP-a oslabilo tu skupinu koja je najjača u Europskom parlamentu.

Mađarska je bila prva zemlja u Europi koja je 2015. zauzela tvrdo stajalište prema imigraciji. Te je godine u EU stiglo više od milijun ljudi, a polovica je na putu prema zapadnoj Europi prošla preko Mađarske.

(Hina)

Orban: Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija vojno spremna za krizu u stilu kubanske raketne krize ako je Sjedinjene Države žele i zaprijetio raspoređivanjem hipersoničnih nuklearnih projektila na brodove ili podmornice u blizini američkih teritorijalnih voda.

Kubanska raketna kriza razbuktala se 1962. kada je Moskva odgovorila na američko raspoređivanje projektila u Turskoj tako što je poslala balističke projektile na Kubu izazvavši spor koji je doveo svijet na rub nuklearnog rata.

Nakon više od pet desetljeća napetosti ponovno rastu zbog straha Rusije da bi Sjedinjene Države mogle rasporediti nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi dok se raspada ključni sporazum Hladnoga rata o kontroli naoružanja.

Putinova izjava dana kasno u srijedu ruskim medijima uslijedila je nakon upozorenja da će Moskva uzvratiti na bilo kakav pokušaj SAD-a da rasporedi nove projektile bliže Rusiji raspoređivanjem svojih projektila bliže Sjedinjenim Državama ili raspoređivanjem bržih projektila ili oboje.

Putin je obrazložio svoje upozorenje po prvi puta rekavši kako bi Rusija mogla rasporediti hipersonične projektile na brodove i podmornice koji bi mogli vrebati kod američkih teritorijalnih voda ako bi Washington krenuo u raspoređivanje nuklearnog oružja kratkog i srednjeg dometa u Europi.

“(Govorimo o) mornaričkim nosačima: podmornicama ili površinskim brodovima. A možemo ih smjestiti, uz ovakvu brzinu i domet (naših projektila) … u neutralne vode. Plus, one nisu nepokretne, kreću se i oni će ih morati pronaći”, rekao je Putin prema transkriptu Kremlja.

“Pa ti računaj: Mach devet (brzina projektila) i preko 1000 km (njihov domet)”.

State Department odbacio je ranija Putinova upozorenja kao propagandu rekavši kako joj je namjera odvratiti pozornost od, kako tvrdi Washington, ruskog kršenja Sporazuma o nuklearnim snagama kratkog i srednjeg dometa (INF).

INF zabranjuje Rusiji i Sjedinjenim Državama da raspoređuju zemaljske projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi. Washington je 1. veljače rekao kako će se povući iz sporazuma za šest mjeseci ako Moskva ne prekine navodno kršenje.

Sjedinjene Države trenutno nemaju zemaljske nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi, ali bi ih mogle razviti i rasporediti ako INF propadne. Putin je rekao kako bi neki od takvih projektila mogli pogoditi Moskvu za 10 do 12 minuta.

Putin je kazao kako bi njegov mornarički odgovor na tako nešto značio da bi Rusija mogla izvršiti udar na Sjedinjene Države brže nego bi američki projektili raspoređeni u Europi mogli pogoditi Moskvu jer bi vrijeme leta bilo kraće.

“On (izračun) ne bi bio u njihovu korist, u najmanju ruku kako stvari danas stoje. To je sigurno”, rekao je Putin.

Odnosi između Moskve i Washingtona su napeti, dodao je, ali napetosti nisu usporedive s onima kubanske raketne krize.

“One (napetosti) nisu razlog da se jača suprotstavljanje do razina kubanske raketne krize u 1960-im. U svakom slučaju, to nije ono što mi želimo”, rekao je Putin. “Ako to netko želi, pa OK, neka izvoli. Izložio sam danas što bi to značilo. Neka računaju (vrijeme leta projektila)”.

(Hina)

>>> Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari