Pratite nas

Hrvatska

Veliki Cenzor s Pantovčaka

Objavljeno

na

Na račun Hrvatske televizije, a u vezi s predsjedničkom kampanjom za izbor predsjednika Republike, HDZ je uputio tri ozbiljna prigovora, na koja je iste večeri dobio tek djelomične odgovore.

Na konferenciji za novinare ove stranke rečeno je, prvo, kako je njihova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović bila pozvana u emisiju “Javna stvar”, da bi joj gostoprimstvo bilo naglo i neobjašnjivo otkazano.

Drugo, sadašnji predsjednik i aspirant na novi mandat Ivo Josipović pojavljivao se tijekom kolovoza, rečeno je također, u središnjem Dnevniku HTV-a dvije tisuće minuta, a gospođa Grabar tek četvrtinu tog vremena.

I, napokon, treća i najozbiljnija primjedba odnosi se na izvješće s NATO-ova summita nedavno održanog u Walesu iz kojega je izbrisana Kolindina slika, iako se sastala i srdačno i spontano rukovala s najvećim državnicima najznačajnijih zemalja: Barackom Obamom, Davidom Cameronom i Angelom Merkel. I ako je taj postupak naređen, onda je to zabrinjavajuće, kazala je Sunčica Glavak, aktivistica HDZ-a.

Rotim i Stanković

Odgovorima nadležnih urednika HTV-a, koji su se u pisanoj formi pojavili iste večeri na ekranima, sve su konstatacije potvrđene kao točne, uz određena objašnjenja koja bi trebala ublažiti štetu. Tako su demantiji postali potvrda, negacija afirmacija.

Točno je, kaže se, da je novinar Goran Rotim pozvao Kolindu-Grabar u svoju emisiju i da joj je gostovanje otkazano, ali joj je naknadno ponuđeno nastupiti u navodno atraktivnijoj, gledanijoj i dužetrajajućoj emisiji “Nedjeljom u 2”.

Naravno, umjesto smirenog Rotima, koji bi joj omogućio iznijeti svoja stajališta, HTV-ovi pregaoci postavili su joj zamku u obliku za neistomišljenike provokativnog i agresivnog Ace Stankovića. Rotimovi gosti su istaknute javne ličnosti, a Stankovićevi nerijetko i čisti “oriđinali”.

Točno je također, potvrđeno je, da se Josipovića tako prečesto viđalo, ali, kaže se u odgovoru, ta on je predsjednik države, mi ga moramo pratiti jer je to naša zakonska obveza, a kampanja još nije počela. Opet šuplje i neuvjerljivo.

Te dvije tisuće minuta treba pomnožiti s tri, koliko ima informativnih emisija, pa još s dva, koliko ima informativnih programa, pa se dobije čak 12 tisuća minuta. I nije zakonska obveza prenositi svaku kretnju, svaku riječ i svaku grimasu Ive Josipovića kao da je riječ o Josipu Brozu i televiziji iz onoga vremena.

A kampanja, iako formalno nije počela, itekako traje i sve što zadnjih mjeseci predsjednik države učini i kaže zapravo je čista kampanja i ništa drugo. On sam je priznao kako se nalazi u (pred)kampanji.

Na treću, najozbiljniju primjedbu HTV se uopće nije osvrnuo, što znači da je u cijelosti potvrdio njezinu istinitost. Doista, već i vrapci po krovu Vrdoljakove “katedrale duha” živkaju, iako nekoć bučni sindikat i novinarsko društvo pod krovovima te iste “katedrale” šute kao olovom zaliveni, kako se dogodio čudan slučaj da je iz već montiranog izvješća sa spomenutog skupa državnika izbačena Kolinda-Grabar, koja je čak bila domaćica na tom skupu, i to na izravno traženje samog Josipovića, s kojim se nitko od spomenutih nije rukovao niti ga je prepoznao pa se osjetio manje važnim od svoje protukandidatkinje.

Tako je i ona ograda Sunčice Glavak, “ako je naređeno”, tek retorička. Ako nije naređeno, kome bi uopće palo na pamet odlučiti se na takav neprofesionalni zahvat u vrijeme neobuzdane javnosti.

Tarikov kviz

Ne samo da je taj postupak nedemokratski i izvan konteksta jednog javnog medija, nego i savršeno glup kad se zna da će se izbrisane slike sigurno pojaviti na konkurentskim televizijama. Da bi vladari HTV-a koliko-toliko neutralizirali opasnost da NOVA i RTL objave ono što oni ne žele ili ne smiju, dali su svakodnevno popularni kviz s Tarikom Filipovićem baš u vrijeme njihovih glavnih vijesti.

Jasno je kao dan kako je Ivo Josipović preko ravnatelja Gorana Radmana, kojega je i doveo na HTV i zaštitio u trenutku kad mu je prijetila smjena, izravni naredbodavac za cijelu Televiziju krajnje ponižavajuće intervencije, kao i to da se HTV, koji plaćaju pretplatnici svih političkih orijentacija, stavio tako bezobzirno u rijetko viđenu funkciju promidžbe jednog čovjeka.

Brisanje lika Kolinde-Grabar podsjeća na vrijeme nakon razlaza Tita i Jovanke, kad su iz svih monografija i televizijskih slika brižljivo odstranjene slike nasmiješene Ličanke.

Ovaj nemili događaj puno govori o stanju na HTV-u, ali puno govori i o predsjedničkom kandidatu. Ispod njegove prividne širine i tolerancije, umivenog i umiljatog lica na čija usta teče med i mlijeko demokracije, ljudskih prava i pravednosti, izbija jedna manje lijepa slika sitničavog, jalnog čovjeka sklonog privatizaciji javnog dobra i cenzuri javne riječi i slike. I nije ovo s televizijom prvi put.

 

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Stav vlade o Marakeškom dokumentu nije se promijenio

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljka nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, da se stav Vlade o Marakeškom dokumentu, nije promijenio, te da ne zna zašto je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović promijenila stajalište, a naglasio je kako Hrvatska vodi politiku vrlo striktnog čuvanja hrvatske granice i sprječavanja nezakonitih migracija.

Plenković je kazao da na sjednici, održanoj u središnjici HDZ-a, u temeljitoj i sadržajnoj raspravi o Marakeškom dokumentu niti jedan sudionik nije imao nikakvih primjedbi na tekst, kao i da Vlada niti u jednom trenutku nije promijenila stav o tom dokumentu.

“Zašto ga je netko drugi promijenio, primjerice predsjednica, to ona mora objasniti javnosti”, kazao je Plenković novinarima, ne želeći tumačiti politiku predsjednice Republike.

Najavio je da će se čuti s predsjednicom Grabar-Kitarović kada bude stigao, da ima još vremena do skupa koji će se održati u prosincu, a da će o tome tko će ići u Marakeš, odrediti Vlada.

Plenković: Hrvatska vodi politiku vrlo striktnog čuvanja hrvatske granice i sprečavanja nezakonitih migracija

Ponovno je naglasio da se Marakeški dokument odnosi na zakonite migracije, nije pravno obvezujući, nema karakter međunarodnog ugovora, ne potpisuje se i ne podliježe ratifikaciji, te da svaka država zadržava puni suverenitet da formira svoju migracijsku politiku.

“Hrvatska pritom vodi politiku vrlo striktnog čuvanja hrvatske granice i sprečavanja nezakonitih migracija”, istaknuo je Plenković.

Pritom je podsjetio da je 2016. godine na skupštini UN-a na kojoj su bili tadašnji ministra vanjskih poslova Miro Kovač i predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović usvojena Njujorška deklaracija kao okvir za globalni odgovor o problemu migracija, nakon čega se pristupilo izradi Marakeškog dokumenta.

“Nitko od svih aktera koji su uključeni u taj proces a koji traje skoro 18 mjeseci nije signalizirao bilo kakav problema kada je riječ o sadržaju dokumenta”, rekao je premijer Plenković. Dodao je kako je jedina zemlja koja je u vrijeme dok se pregovaralo o Marakeškom dokumentu izrazila rezerve, bila Mađarska.

“Sve druge zemlje koje sada naknadno signaliziraju da im je nešto problem to rade po meni iz unutarpolitičkih razloga, pritisaka koalicijskih partnera ili pritisaka javnosti ili straha kako takve teme mogu utjecati na njihov rejting”, procijenio je predsjednik Vlade RH.

“Mi smo pokazali kao Vlada da ne podilazimo bilo kakvim pritiscima pa niti ovakvima; protivimo se sijanju straha, panici, histeriji, drami, jer ništa od toga kada je riječ o ovom aktu nije na stvari”, naglasio je Plenković.

Na novinarski upit je li ga ministar financija Zdravko Marić uvjerio da ne odlazi iz Vlade, premijer Plenković je odgovorio potvrdno, kazavši da je o tome razgovarao s Marićem i da mu je on kazao kako nema nikakve veze s informacijom koja se pojavila u medijima da odlazi u Adris.

Komentirao je i informaciju o tome da bivši SDP-ovac Mario Habek prelazi u Klub HNS-a, vladajuće većine.

“To je njegova odluka. Što se tiče odluka pojedinih zastupnika to su odluke koje donose neki ljudi u svoje ime, donose političku procjenu, pretpostavljam da nisu zadovoljni sa stanjem stranke čiji su članovi bili i iz koje su očito izašli. To su odluke koje nemaju baš nikakve veze sa HDZ-om, a ako žele podržati smjer rada Vlade nama je to drago”, kazao je Plenković.

Naglasio je i kako nema nikakve promjene u politici HDZ-a i smjeru Vlade RH.

Na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a bilo je riječi i o prošlim i budućim aktivnostima Vlade, poreznoj reformi, rebalansu proračuna, mirovinskoj reformi, izvješću o Europskom vijeću.

(Hina)

Hitrec: U marokanskom gradu sedam svetaca bit će podignuta hrvatska ruka za deklaraciju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Hrvatska vojska treba obrazovanog časnika 21. stoljeća

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov sa suradnicima primili su u ponedjeljak, 12. studenoga 2018., u radni posjet rektore Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, Damira Borasa i Dragana Ljutića. Ovo je prvi posjet rektora sveučilišta Ministarstvu obrane RH.

Tijekom sastanka ministar Krstičević i načelnik GS OS RH general Šundov te rektori Boras i Ljutić razgovarali su o suradnji u području izobrazbe istaknuvši izvrsnu suradnju MORH-a i zagrebačkog i splitskog Sveučilišta, priopćio je MORH

Za potrebe Hrvatske kopnene vojske u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu od 2014. godine razvijeni su preddiplomski sveučilišni studiji Vojno vođenje i upravljanje i Vojno inženjerstvo, a od ove godine uspostavljen je novi integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo u suradnji sa Sveučilištem u Splitu za potrebe Hrvatske ratne mornarice. Za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva razvijen je sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Aeronautika – smjer vojni pilot.

Značajna novost u razvoju vojnog obrazovanja jest uspostava programa razmjene Erasmus i Emilyo, kojim su kadeti dobili mogućnost studija na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Austriji i na Royal Military Academy u Belgiji te u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Poljskoj.

U uvodnom obraćanju ministar Krstičević je istaknuo kako je Hrvatska vojska već na samom svom početku prepoznala potrebu i važnost stručnih znanja i vještina, kao i nužnost provedbe sustavnog obrazovnog procesa kako bi stvorila najspremnije i najsposobnije vojnike, dočasnike i časnika. “Kako bi bili u mogućnosti adekvatno odgovoriti svim potencijalnim prijetnjama, nužno je prije svega imati stručan i obrazovan kadar s obzirom na to da je čovjek temelj i središte svakog jakog i učinkovitog sustava”, rekao je ministar Krstičević poručivši: “Hrvatska vojska treba obrazovanog časnika 21. stoljeća”.

Čestitavši rektoru Borasu na 350. obljetnici Sveučilišta u Zagrebu ministar Krstičević je podsjetio na suradnju Hrvatskog vojnog učilišta s akademskom zajednicom koja potječe od Domovinskog rata: “Povezivanje Hrvatskog vojnog učilišta sa sveučilišnom zajednicom dio je transformacije sustava vojnog školovanja te je iznimno važan za daljnji razvoj obrazovanja, kako za potrebe Hrvatske vojske, tako i cjelokupnog sustava domovinske sigurnosti”.

Suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Splitu pohvalio je načelnik GS OS RH general Šundov rekavši kako mladi kadeti imaju mogućnost kvalitetnog obrazovanja u suradnji sa sveučilištima: “Uvjeren sam da će se ova uspješna suradnja sveučilišta i MORH-a i Oružanih snaga ispuniti naša očekivanja i proširiti i na druge oblike suradnje”.

Tom prigodom zapovjednik Hrvatskog vojnog učilištaa general-bojnik Mate Pađen prezentirao je buduće planove i razvoj Hrvatskog vojnog učilišta. “Daljnjim razvojem Hrvatskog vojnog učilišta omogućit će se daljnja uspostava integriranog modela civilno-vojnog obrazovanja, razvoj interdisciplinarnog polja vojnih znanosti, suradnju znanstvenika i znanstvenih institucija iz više različitih znanstvenih područja, polja i grana te atraktivnost i  konkurentnost vojnih studija u nacionalnom i međunarodnom sustavu obrane”, pojasnio je general Pađen.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras još jednom je potvrdio izvrsnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog vojnog učilišta istaknuvši kako je Sveučilište otvoreno za daljnje oblike suradnje. “Hrvatska vojska nositelj je hrvatskog identiteta, a Sveučilišta u Zagrebu i Splitu koja su sinonim za izvrsnost i kvalitetu pružit će punu podršku Hrvatskom vojnom učilištu na putu do transformacije”, rekao je rektor Boras.

O suradnji HVU-a i Sveučilišta u Splitu kroz studijski program Vojno pomorstvo koji je započeo ove akademske godine 2018./19. govorio je rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić poručivši: “Hrvatsko vojno učilište i Sveučilište u Splitu učinit će sve što je u njihovoj moći kako bi polaznici dobili najbolja znanja i vještine te kako bi bili na ponos našoj Hrvatskoj.”

Foto: MORH / J. Kopi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari