Pratite nas

Gospodarstvo

Čerečenje giganta – Platforma i SDP zadužili Aluminij za 310 mililijuna KM

Objavljeno

na

U 2013. i 2014. godini društvo je poslovalo s negativnom bruto maržom, što je dovelo do gubitka od 124 milijuna maraka… Ukupan dug 31. prosinca 2014. godine je iznosio 213,8 milijuna maraka te tadašnji potencijal generiranja novca iz poslovanja nije dovoljan za plaćanja kratkoročnih obveza”. Ovo je sastavni dio izvješća, piše Večernji list, koje je nedavno razmatrala Vlada Federacije BiH, a u kojemu se iznosi kronologija nesnalaženja, lutanja, ali i sustavnog uništavanja mostarske kompanije koju se doživljavalo kao plijen za bogaćenje, ali i projekt koji treba ugasiti jer se predstavljala simbolom hrvatske gospodarske opstojnosti, prenosi Hrvatski Medijski Servis

Čerečenje giganta

Nije nepoznat podatak o stanju bilance u kompaniji 2008. i 2009. godine, ali za ukupno razumijevanje odnosa valja spomenuti kako bi se vidjelo kada je ova kompanija doživjela ključne udarce od kojih se poslije nije bila u stanju oporaviti.

Naime, u trenutku odlaska Mije Brajkovića s čela Aluminija, koji se uvijek doživljavao kao svojevrsna oporba službenoj politici, u proljeće 2009. godine na računu je ostalo 94 milijuna maraka. Već te godine bili su iznimno izraženi negativni učinci najveće svjetske ekonomske krize iz 2008. godine.

Nakon odlaska Brajkovića izmijenilo se nekoliko uprava, a najveću štetu kompaniji počinili su upravo oni koji su je vodili za vrijeme vlasti koju su činili SDP i Narodna stranka Radom za boljitak od 2011. do 2015. godine. Zapravo je nevjerojatno s kakvom su lakoćom raskidani i mijenjani ugovori te uvođeni u “igru” razni partneri koji su se za nekoliko godina obogatili, a istodobno su poremećeni odnosi s najvažnijim dobavljačima.

Kada se zbroji plus 94 iz vremena Brajkovića i kraja 2014. godine, po podacima koje su iznijele federalne vlasti, ta je kompanija “ojađena” za nepunih 310 milijuna maraka. Nakon njihova odlaska, nove uprave su za četiri godine povećale minus “samo” za 130 milijuna. No, sve to je također rezultat rada štetočinskih uprava u vremenu “platforme”.

Konkurentski proizvođači ostvaruju pozitivnu maržu u rasponu 10 – 20 posto, proizvodna cijena po toni aluminija je značajno viša nego kod konkurencije, što je rezultat loše produktivnosti, ali i izloženosti riziku volatilnih cijena električne energije čiji rizik Društvo ne umanjuje kroz dugoročne ugovore o kupnji električne energije”, navodi se u analizi u poslovanju Aluminija. Kada se to prevede na svakodnevni rječnik, nakon što su ga doslovno zadužili iznad granica vrijednosti kapitala, svi dobavljači, banke i ključni vjerovnici su počeli mijenjati “pravila igre”.

Slobodni pad

Ključni su problemi nastali s bankama koje su nakon što su probijeni limiti sustavno odbijale izdati bankovna jamstva kako bi se mogli zaključivati dugoročni ugovori o nabavi električne energije, glinice, petrol koksa, smole, koji su najvažniji za poslovanje ove kompanije.

To je pak značilo da je Aluminij bio izložen ogromnom riziku u slučaju poremećaja na svjetskim burzama. A taj se poremećaj dogodio ove godine kada su cijene struje i glinice skočile u nebo, a cijene metala zbog nagomilanih količina ostale iste. U tim okolnostima nastao je i slobodni pad kompanije.

Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zadarsko područje je ‘corona free’, turistička očekivanja su velika

Objavljeno

na

Objavio

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut i župan zadarski Božidar Longin u četvrtak su u Zadru istaknuli velika očekivanja vezana uz dolazak turista u Zadarsku županiju jer je to ‘corona free’ zona te poručili da zdravstveni sustav ima plan funkcioniranja ako ponovno bude oboljelih.

“Nitko nije bio spreman za ono što nas je snašlo, ali reagirali smo izvanredno i pravovremeno. Da se ova epidemije vrati u bilo kojem obliku, mi smo za nju spremni. Na početku smo imali samo dva respiratora, a sad ih imamo dovoljno”, rekao je župan Longin te zahvalio zadarskim pomorcima, sportašima, gospodarstvenicima i svima koji su pomogli.

Longin: Sigurnost je hrvatski brand

Naglasio je kako je sigurnost hrvatski brand i da je Hrvatska pripremna za turističku sezonu.
“Sigurnost je naš, hrvatski brand i Hrvatska je pokazala svijetu kako se s pandemijom treba boriti. Spremni smo za sezonu u kolikom god obimu ona bila, a nadamo se da će biti dobra”, rekao je.

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut koji je u radnom posjetu Zadarskoj županiji rekao je da u toj županiji više nema niti jednog oboljelog.
“Nijedna osoba više nije ni u samoizolaciji tako da mogu reći da je Zadarska županija sada ‘corona free’, kako se popularno kaže. Proveli smo reaptrijaciju, povratak naših građana iz drugih zemalja koji su brodom došli u luku Gaženica odakle smo ih transportirali do njihovih krajnjih odredišta”, rekao je.
Istaknuo je kako se s takvim aktivnostima ranije nisu susretala, ali da su se oslonili na sposobnost i znanje.

Trut: Nema opuštanja

Trut je naglasio i kako je u nadolazećoj ljetnoj sezoni glavna smjernica ta da nema opuštanja.
“Glavna smjernica je ta da nema opuštanja. Stožeri civilne zaštite funkcioniraju i dalje, pratit će stanje na terenu, analizirati je i sukladno zahtjevima će reagirati. Vidjet ćemo koliko će turista dolaziti. Očekivanja su velika, a zdravstveni sustav ima plan o načinu funkcioniranja. Ako dođe do slučaja dolaska oboljelih ili proboja, znat ćemo funkcionirati”, poručio je Trut.

Uz krasnu destinaciju i smještaj, dodao je, sigurnost je glavni segment turističke sezone. “Pretpostavljamo da će strani turisti birati Hrvatsku jer se pokazala kao sigurna zemlja”, rekao je Trut.

Na sastanku je uz ostale bio i načelnik stožera Civilne zaštite Zadarske županije Šimo Vicković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari