Pratite nas

Gospodarstvo

Čerečenje giganta – Platforma i SDP zadužili Aluminij za 310 mililijuna KM

Objavljeno

na

U 2013. i 2014. godini društvo je poslovalo s negativnom bruto maržom, što je dovelo do gubitka od 124 milijuna maraka… Ukupan dug 31. prosinca 2014. godine je iznosio 213,8 milijuna maraka te tadašnji potencijal generiranja novca iz poslovanja nije dovoljan za plaćanja kratkoročnih obveza”. Ovo je sastavni dio izvješća, piše Večernji list, koje je nedavno razmatrala Vlada Federacije BiH, a u kojemu se iznosi kronologija nesnalaženja, lutanja, ali i sustavnog uništavanja mostarske kompanije koju se doživljavalo kao plijen za bogaćenje, ali i projekt koji treba ugasiti jer se predstavljala simbolom hrvatske gospodarske opstojnosti, prenosi Hrvatski Medijski Servis

Čerečenje giganta

Nije nepoznat podatak o stanju bilance u kompaniji 2008. i 2009. godine, ali za ukupno razumijevanje odnosa valja spomenuti kako bi se vidjelo kada je ova kompanija doživjela ključne udarce od kojih se poslije nije bila u stanju oporaviti.

Naime, u trenutku odlaska Mije Brajkovića s čela Aluminija, koji se uvijek doživljavao kao svojevrsna oporba službenoj politici, u proljeće 2009. godine na računu je ostalo 94 milijuna maraka. Već te godine bili su iznimno izraženi negativni učinci najveće svjetske ekonomske krize iz 2008. godine.

Nakon odlaska Brajkovića izmijenilo se nekoliko uprava, a najveću štetu kompaniji počinili su upravo oni koji su je vodili za vrijeme vlasti koju su činili SDP i Narodna stranka Radom za boljitak od 2011. do 2015. godine. Zapravo je nevjerojatno s kakvom su lakoćom raskidani i mijenjani ugovori te uvođeni u “igru” razni partneri koji su se za nekoliko godina obogatili, a istodobno su poremećeni odnosi s najvažnijim dobavljačima.

Kada se zbroji plus 94 iz vremena Brajkovića i kraja 2014. godine, po podacima koje su iznijele federalne vlasti, ta je kompanija “ojađena” za nepunih 310 milijuna maraka. Nakon njihova odlaska, nove uprave su za četiri godine povećale minus “samo” za 130 milijuna. No, sve to je također rezultat rada štetočinskih uprava u vremenu “platforme”.

Konkurentski proizvođači ostvaruju pozitivnu maržu u rasponu 10 – 20 posto, proizvodna cijena po toni aluminija je značajno viša nego kod konkurencije, što je rezultat loše produktivnosti, ali i izloženosti riziku volatilnih cijena električne energije čiji rizik Društvo ne umanjuje kroz dugoročne ugovore o kupnji električne energije”, navodi se u analizi u poslovanju Aluminija. Kada se to prevede na svakodnevni rječnik, nakon što su ga doslovno zadužili iznad granica vrijednosti kapitala, svi dobavljači, banke i ključni vjerovnici su počeli mijenjati “pravila igre”.

Slobodni pad

Ključni su problemi nastali s bankama koje su nakon što su probijeni limiti sustavno odbijale izdati bankovna jamstva kako bi se mogli zaključivati dugoročni ugovori o nabavi električne energije, glinice, petrol koksa, smole, koji su najvažniji za poslovanje ove kompanije.

To je pak značilo da je Aluminij bio izložen ogromnom riziku u slučaju poremećaja na svjetskim burzama. A taj se poremećaj dogodio ove godine kada su cijene struje i glinice skočile u nebo, a cijene metala zbog nagomilanih količina ostale iste. U tim okolnostima nastao je i slobodni pad kompanije.

Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

HNB lani s gubitkom od 468 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska narodna banka (HNB) prošlu je godinu završila s gubitkom od 468,37 milijuna kuna, što je znatno manje nego u 2017. kada je iznosio 2,55 milijardi kuna, pokazuje godišnje izvješće središnje banke.

Godišnje izvješće pokazuje i da je gubitak, koji je najvećim dijelom rezultat tečajnih razlika, pokriven iz opće pričuve.

Po podacima iz izvješća, ukupne međunarodne pričuve HNB-a na kraju 2018. iznosile su 17,44 milijardi eura, što je za 1,7 milijardi ili 11 posto više u odnosu na kraj 2017.

Neto međunarodne pričuve, u koje nisu uključena sredstva Ministarstva financija, Europske komisije, SDR-i kod MMF-a kao ni ulaganja u repo poslove, porasle su za 2,08 milijardi eura ili 15,2 posto, na 15,82 milijarde eura.

Rast međunarodnih pričuva u 2018. ostvaren je na osnovi otkupa deviza od banaka, ostvarene zarade od upravljanja pričuvama te pozitivnih međuvalutnih promjena zbog jačanja tečaja američkog dolara prema euru, koje je dovelo do rasta vrijednosti dolarskog dijela pričuva iskazanog u eurima.

U izvješću se, između ostaloga, ističe da je HNB deviznim transakcijama u 2018. neto otkupio rekordnih 1,84 milijarde eura, čime je kreirano 13,6 milijardi kuna likvidnosti u financijskom sustavu.

Valutna struktura međunarodnih pričuva u 2018. blago se promijenila u korist eura. Tako je udio eura u pričuvama krajem 2018. iznosio 85,1 posto, dok je na kraju 2017. bio 83,2 posto. U istom razdoblju udio američkog dolara u međunarodnim pričuvama, koji je na kraju 2017. iznosio 14,5 posto, smanjio se na 12,7 posto. Udio SDR-a također se blago smanjio, i to s 2,3 na 2,1 posto međunarodnih pričuva.

U skladu s opisanom valutnom strukturom i činjenicom da međunarodne pričuve čine gotovo cjelokupnu imovinu HNB-a, dok je najveći dio obveza nominiran u kunama, HNB je, kao i velik broj središnjih banaka drugih zemalja, znatno izložen valutnom riziku, a tečajne razlike izravno utječu na konačni rezultat izvještaja o dobiti, napominje se u izvješću.

U 2018. američki dolar ojačao je u odnosu na euro, a time i u odnosu na kunu, pa je to dovelo do povećanja kunskog iskaza međunarodnih pričuva i pozitivnih nerealiziranih tečajnih razlika. konstatira se. Međutim, istodobno je bilo zabilježeno i jačanje kune prema euru, pa su na osnovi toga za eurski dio pričuva obračunate nerealizirane negativne tečajne razlike.

A kako su one premašile pozitivne tečajne razlike od jačanja američkog dolara, ukupne nerealizirane tečajne razlike naposljetku su bile negative i iznosile su 592 milijuna kuna, što je odredilo i rezultat izvještaja o dobiti HNB-a, koji je u 2018. bio u minusu za 468 milijuna kuna.

Taj iznos pokriven je iz općih pričuva HNB-a, koje su 31. prosinca 2017. iznosile 11,3 milijardi kuna, a većinom su formirane od pozitivnih tečajnih razlika u prethodnim godinama te među ostalim služe upravo kao zaštitni sloj za pokrivanje valutnog rizika i očuvanje temeljnoga kapitala HNB-a, kaže se još u izvješću.

Registrirano ukupno 499 komada krivotvorenih novčanica

U iscrpnom izvješću HNB-a, na više od 200 stranica, navodi se i da je tijekom 2018. u Hrvatskoj bilo registrirano ukupno 499 komada krivotvorenih novčanica kuna u ukupnoj vrijednosti od 150.920 kuna, od čega su 71,9 posto bile krivotvorine loše kvalitete izrade.

U usporedbi s 2017. broj registriranih krivotvorina kuna povećan je za 97,2 posto.

Uzevši u obzir da je tijekom 2018. izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara bilo prosječno 244.833.167 komada novčanica, na milijun komada novčanica kuna u optjecaju registrirane su dvije krivotvorene novčanice, dok je u 2017. godini u optjecaju registrirana 1,1 krivotvorena novčanica, ističe se u izvješću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Od smanjenja stope PDV-a polovicu su zadržali trgovci

Objavljeno

na

Objavio

Dok većina ekonomista smatra kako snižavanje stope PDV-a nije dobra odluka jer proračun mnogo gubi, a građani malo dobivaju, ministar financija ustrajava na spuštanju opće stope od iduće godine sa 25 na 24 posto, kako stoji u zakonu, a otvorena je opcija da se u četvrtom krugu porezne reforme snižena stopa proširi na nove prehrambene proizvode, piše u utorak Jutarnji list.

Koliko su posljednje porezne izmjene doista utjecale na potrošačke cijene, pokušali su odgovoriti analitičari HNB-a, rezultati pokazuju da je prijenos za većinu proizvoda “bio znatan, ali nepotpun” i iznosio je oko 50 posto, donosi dnevnik.

U siječnju ove godine snižen je PDV na određene prehrambene proizvode i dječje pelene s 25 na 13 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta sa 25 na 5 posto.

Kad bi prijenos bio potpun, pad cijena prehrambenih proizvoda obuhvaćenih ovom zakonskom izmjenom iznosio bi 9,6 posto, a cijene lijekova bile bi niže za 16 posto.

Rezultati analize HNB-a za razdoblje od prosinca do veljače pokazuju da se učinak smanjenja PDV-a na cijene znatno razlikovao po analiziranim proizvodima i kategorijama: medijan ocijenjenog učinka na cijene iz skupine meso iznosi -6,3 posto, na voće -6 posto, na povrće -6,2 posto, na ribu -2,7 posto, na jaja -12,1 posto, na pelene -5,3 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta -14,5 posto.

Doprinos učinka smanjenja PDV-a, objašnjavaju analitičari HNB-a, izračunali su tako što su razliku između ostvarene i prognozirane promjene indeksa cijena pojedine skupine proizvoda pomnožili s ocijenjenim udjelom proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a.

Da se smanjenje poreza ne prelijeva u potpunosti na cijene, upućuje domaće iskustvo, kao i iskustva drugih zemalja. Očekivano, manji je u slučaju smanjenja poreza negoli povećanja. Više je razloga koji objašnjavaju to djelomično prelijevanje poreznih izmjena na potrošačke cijene.

Među ostalim, navodi HNB, intenzitet prijenosa smanjenja PDV-a na cijene ovisi o stupnju konkurencije na pojedinom tržištu. Naime, pojedini trgovci smanjit će cijene samo djelomično, kako bi povećali profit, u slučaju kada ocijene da to neće utjecati na gubitak njihova tržišnog udjela, donosi Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari