Pratite nas

Događaji

Čestitka Kolinde Grabar Kitarović u povodu obilježavanja Dana Oružanih snaga

Objavljeno

na

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović u petak je svim vojnicima, kadetima, dočasnicima te vojnim službenicima i namještenicima uputila čestitku u povodu obilježavanja Dana Oružanih snaga i Dana Hrvatske kopnene vojske 28. svibnja.

[ad id=”93788″]

Predsjednica navodi kako se na 25. obljetnicu obilježavanja Dana Oružanih snaga Hrvatska s poštovanjem prisjeća svih poginulih i preminulih sudionika obrambenog Domovinskoga rata te iskazuje počast i zahvalnost hrvatskim domoljubima, dragovoljcima i braniteljima, pripadnicima Hrvatske vojske – Zbora narodne garde i redarstvenika MUP-a. “Zbog njih imamo hrvatsku državu koju danas živimo i koju će izgrađivati budući naraštaji”, poručuje u čestitki.

Napominje kako je Hrvatska vojska, od dragovoljnih postrojbi domoljuba i branitelja te Zbora narodne garde, u iznimno kratkom vremenu stasala do uvažavane vojne sile, koja je prvotno zaustavila neprijateljsku agresiju, a potom oslobodila okupirane dijelove Hrvatske tijekom niza vojno-redarstvenih operacija, pri čemu izdvaja “Bljesak” i “Oluju”.

Grabar-Kitarović podsjeća i kako su, nedugo nakon završetka Domovinskog rata, reforme u sustavu obrane, preustroj i osuvremenjivanje Oružanih snaga bili usmjereni na primjenu međunarodnih standarda radi priprema za punopravno članstvo u NATO-savezu. Djelotvorno sudjelovanje u NATO-om vođenim misijama i operacijama od 2001. do 2009. omogućilo je ključnu potporu u donošenju odluke NATO-a o prijemu Hrvatske u punopravno članstvo, kazala je.

U međuvremenu je težište, dodaje, s mirovnih misija pod vodstvom UN-a stavljeno na NATO-ve operacije potpore miru u Afganistanu, ISAF i Resolute Support te na Kosovu u okviru KFOR-a, u kojima je do danas sudjelovalo približno 7.000 pripadnica i pripadnika Oružanih snaga, pridonoseći jačanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske.

“Oružane snage Republike Hrvatske danas su suvremena, uvažavana i učinkovita profesionalna vojna organizacija, pripravna u svakom trenutku odgovoriti sigurnosnim izazovima te dati prinos u obavljanju zadaća pomoći hrvatskim građanima u slučaju nesreća i kriza, elementarnih nepogoda, operacija traganja i spašavanja te pomoći i prijevozu oboljelih i unesrećenih, kao i u humanitarnim misijama na području susjednih te drugih partnerskih i savezničkih država. Izvor uspješnosti naših Oružanih snaga je domoljublje, znanje i osposobljenost hrvatskoga vojnika, dočasnika i časnika. Naša je trajna obveza nastaviti činiti sve kako bi hrvatski vojnik imao odgovarajuće uvjete za obavljanje svakodnevnih dužnosti te bio što pripravniji i još suvremenije opremljen za izvršenje zadaća koje mu se postavljaju”, ističe predsjednica.

Svim djelatnim, pričuvnim i umirovljenim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga, ma gdje bili u ovom trenutku, uz čestitku za njihov dan zahvaljuje im za sve napore i predani rad, koji su rezultirali činjenicom da je Hrvatska vojska danas u razini s oružanim snagama država članicama NATO-a i EU, a Republika Hrvatska u obitelji naprednih demokratskih država svijeta.

Posebice srdačnu čestitku predsjednica je uputila svim promaknutim, nagrađenim, odlikovanim i pohvaljenim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga. “Želim vam mnogo uspjeha u radu i svako dobro u privatnom životu te da s istim žarom koji nas je vodio u obrani naše Domovine pridonosite daljnjoj izgradnji i jačanju sposobnosti i ugleda Oružanih snaga RH i naše domovine Hrvatske”, zaključuje Grabar-Kitarović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Vijenci i svijeće za žrtve koje su partizani ubili na Daksi 1944.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dulist.hr

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije u petak je položilo vijenac i zapalilo svijeće kod Spomen-obilježja na Daksi, za hrvatske žrtve ubijene na tom otoku nakon ulaska partizana u Dubrovnik u listopadu 1944. godine.

Izaslanstvo predvođeno dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem, obilježavanje sjećanja na žrtve nastavlja komomoracijama uz Spomenik na Jakljanu i uz Spomen-obilježje na mjesnom groblju u Slanom te Misom zadušnicom u crkvi sv. Stjepana u Luci Šipanskoj, priopćeno je iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Otočić Daksa je jedno od najvećih dubrovačkih stratišta i simbol stradanja nevinih žrtava od strane totalitarnih i autoritarnih režima, na kojem su ubijene 53 osobe, od čega je dosada identificirano 18 osoba i među kojima je osam svećenika.

Na Jakljanju su ekshumirani ostaci 214 ubijenih hrvatskih i njemačkih zarobljenika, dok su u Slanom pronađeni ostaci četiriju nevinih žrtava.

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima organizirala je Udruga Hrvatski domobran Dubrovnik. Već šesti puta zaredom ta udruga organizira „Elafitsko hodačašće domobrana“, tijekom kojeg predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, članovi obitelji stradalih i predstavnici povijesnih udruga uz komemoracije odaju počast žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima na dubrovačkom području.

Prema povijesnim dokumentima, nakon ulaska partizanskih postrojba u Dubrovnik, partizani su u listopadu 1944. na otoku Daksi likvidirali 53 istaknuta građana, hrvatskih civila, bez ikakvog suđenja. Ekshumacijom i DNK analizom utvrđen je identitet 18 osoba, dok je 35 ostalo nepoznato, a također je utvrđen i pravi broj žrtava jer se do ekshumacije sigurno znalo za 35 žrtava.

Tek u lipnju 2010. godine žrtve s otočića Dakse su dostojno pokopane. Među ubijenima bio je i poznati svećenik Petar Perica, među Dubrovčanima omiljen padre Perica, autor pjesama ‘Zdravo Djevo Kraljice Hrvata’ i ‘Do nebesa nek’ se ori’. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Osijek – sjećanje na dan progonstva nesrpskog stanovništva iz Baranje 1991

Objavljeno

na

Objavio

Simboličnim održavanjem sjednice nekadašnjeg Povjerenstva Vlade RH za Baranju, Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) u četvrtak je u Osijeku podsjetila na 23. kolovoz 1991. godine, dan progonstva nesrpskog stanovništva iz Baranje na početku Domovinskog rata.

Predsjednik ZPH Josip Kompanović, tadašnji dopredsjednik Povjerenstva za Baranju, rekao je da se, nakon ulaska oklopnih vozila Novosadskog korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Hrvatsku u srpnju 1991. i njegovog raspoređivanja po Baranji, egzodus nesrpskog stanovništva dogodio 23. kolovoza, nakon što su srpski teroristi i pripadnici JNA zauzeli policijsku postaju u Belom Manastiru i okupirali taj grad na istoku Hrvatske.

“Od prijeratnih 54.000 stanovnika Baranje, tadašnje općine Beli Manastir, protjerano je više od 30.000 nesrpskih stanovnika stvorivši na taj način skoro etnički potpuno čistu Baranju koja je ubrzo ušla u sastav tzv. republike srpske krajine”, rekao je Kompanović.

Podsjetio je da je tijekom srpske okupacije tog dijela Hrvatske ubijeno više od 200 civila nesrba, a za te ratne zločine nitko nije sudski procesuiran.

Kompanović je naglasio da je proces mirne reintegracije Baranje u ustavno pravni predak Republike Hrvatske bio posebno složen jer se Srbija do posljednjeg trenutka nije htjela odreći tog prostora, koje je držala pod okupacijom, a tijekom rata sustavno je na okupirani hrvatski teritorij naseljavala srpsko stanovništvo iz drugih krajeva Hrvatske, posebice nakon hrvatskih oslobodilačkih operacija ‘Bljesak’ i ‘Oluja’.

U Baranji su sve kuće i stanovi bili puni doseljenih Srba i kada je završila mirna reintegracija, hrvatski prognanici su tražili trenutni povratak u svoje domove, a Srbi naseljeni u njihovim kućama nisu imali kamo jer ih Srbija nije htjela, rekao je Kompanović.

“No, osmislili smo načine rješavanja problema i iseljavanja iz uzurpiranih kuća i stanova, a značajnu ulogu u tome je odigrao Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) otkupom obiteljskih kuća što je olakšalo i ubrzalo procese”, dodao je predsjednik ZPH.

Govoreći o sadašnjoj situaciji na tome području Kompanović je ocijenio da je Baranji nužan brži gospodarski oporavak i nova radna mjesta kako bi se zaustavio odlazak mladih.

Zatražio je od nadležnih institucija Hrvatske da pokrenu kaznene postupke protiv osoba koje su počinile zločine u Baranji i najavio je i da će ZPH i dalje činiti sve da Srbija isplati ratnu odštetu za štete koje su pretrpjeli hrvatski građani.

„Prema podacima koje smo dobili od državne Komisije za procjenu ratnih šteta, riječ je o nešto više od 46,5 milijardi kuna”, istaknuo je Kompanović (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari