Pratite nas

BiH

Četiri pisca istupila iz PEN Centra BiH zbog pisma protiv ‘mise za Bleiburg’

Objavljeno

na

Četiri člana PEN Centra u Bosni i Hercegovini: Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Željko Ivanković i Ivica Đikić  protestno su napustili tu organizaciju ili su podnijeli ostavke u njoj zbog pisma kojim su se drugi članovi usprotivili misi za Bleiburg u Sarajevu.

Povodom europskog Dana pobjede nad fašizmom jedan broj članova PEN Centra u Bosni i Hercegovini objavio je ‘protestno pismo‘ protiv najavljene mise za Bleiburgu Sarajevu.

Zbog “načina na koji je artikulirano to pismo” Đikić, Ivanković, Jergović i Lovrenović istupili su iz PEN-a te se pismom obratili Upravi centra.

“Kako ne nalazim svjetonazorske, kulturne ni identitetske veze između P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini u čijem sam osnivanju 31. listopada 1992. sudjelovao i P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini koji danas postoji, obavještavam vas da se ne smatram članom vaše udruge i zahtijevam da me s današnjim danom brišete sa vaših lista i spiskova”, naveo je Miljenko Jergović razloge svoje ostavke.

Brisanje iz članstva u PEN Centru u BiH zatražio je i Ivan Lovrenović ističući da je “piščevo da historiju ispituje i nastoji razumjeti u njenim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine, u svim njenim stranama”.

“Ne mislim da je povijest moguće, osim ideološki omeđeno, razvrstati na njezinu bolju i goru, humaniju i nehumaniju stranu, niti da pisac ima zadaću ‘zastupanja’ neke od tih strana, kao što se sugerira u pismu članova bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a od 9. maja 2020. godine”, naveo je Lovrenović, prenosi Aljazeera.

Neopozive protestne ostavke

Svoje razloge protestne ostavke u PEN Centru BiH pojasnio je i Ivica Đikić.

“Nisam ni na koji način bio obaviješten o nastanku i objavi tog teksta. Ne mogu pristati na to da se pod okriljem P.E.N. Centra jednoj vrlo kompleksnoj i delikatnoj temi, kao što je tema koju znamo pod skupnim imenom ‘Bleiburg’, pristupa jednodimenzionalno, kategorično i parolaški ostrašćeno”, pojasnio je Đikić.

Željko Ivanković podnio je neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Skupštine PEN Centra u BiH.

“Žurba, forsiranje i prekratko vrijeme da se uopće išta suvislo kaže te iznenađujuće isključivanje nekih ljudi, a na što sam i pismom ukazao, učinili su izjavu nedovoljno diferenciranom i nijansiranom, ponegdje čak grubom i nezgrapnom, nedostojnom P.E.N.-a. No, to bi bila stvar autorā i potpisnikā da nije objavljena na službenoj stranici P.E.N. Centra BiH kad je postala, opravdale su se moje slutnje, penovska pa time za dio članstva i – diskvalifikacijska”, naveo je Ivanković.

Tim povodom Asmir Kujović, predsjednika Upravnog odbora PEN Centra BiH, i Zlatko Dizdarević, člana Upravnog odbora PEN Centra BiH, nisu željeli komentirati podnesene ostavke kolegam, piše Aljazeera.

Odanost antifašističkim vrijednostima

Protestnim pismom koje je objavljeno 9. svibnja, povodom europskog Dana pobjede nad fašizmom, članovi i članice PEN Centra BiH istakli su da potvrđuju svoju odanost antifašističkim vrijednostima slobode, jednakosti i tolerancije među ljudima, koje su istovremeno i vrijednosti koje zagovara Povelja Međunarodnog PEN-a.

Zbog toga smatramo da je ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fašiste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fašističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifašistička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz poštovanja prema brojnim nevinim žrtvama ustaških zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže“, naveli su u protestnom pismu.

Potpisnici protestnog pisma su: Adisa Bašić, Aleksandra Čvorović, Amir Brka, Amira Sadiković, Andrea Lešić, Andrej Nikolaidis, Anisa Avdagić, Asmir Kujović, Bjanka Alajbegović, Damir Arsenijević, Darko Cvijetić, Elma Porobić, Elvedin Nezirović, Emina Žuna, Enver Kazaz, Ervin Mujabašić, Fadila Nura Haver, Ferida Duraković, Goran Sarić, Goran Simić, Izet Perviz, Jasmina Husanović, Jasna Šamić, Lejla Kalamujić, Ljubica Ostojić, Mirsad Sijarić, Mustafa Zvizdić, Nedžad Ibrahimović, Nidžara Ahmetašević, Predrag Finci, Sanja Šoštarić, Selvedin Avdić, Senada Kreso, Senadin Musabegović, Senka Marić, Šejla Šehabović, Tanja Miletić Oručević, Tanja Stupar Trifunović, Tarik Haverić, Vladimir Arsenić, Zlatko Dizdarević i Zvonimir Radeljković.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti

Objavljeno

na

Objavio

U Istočnom Sarajevu danas je održan sastanak predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika. Na kraju susreta Čović je secirao dogovorene i nedogovorene segmente.

Kako je kazao, tri lidera su dogovorila da Proračun Bosne i Hercegovine bude završen i očekuje da sve bude gotovo do 27. srpnja na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiHm piše Večernji List BiH.

Druga točka je bio Izborni zakon vezan za Mostar.

“Treće pitanje je bilo kadroviranje i ništa se nismo dogovorili”, rekao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović dodajući raniji stav da Hrvatska demokratska zajednica BiH neće podržati Selmu Cikotića za novog ministra sigurnosti.

Spomenuo je da je SIPA “srpsko mjesto”. Također, Čović je bio striktan u stavu da Uprava za neizravno oporezivanje “pripada” hrvatskom narodu.

“UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti”, rekao je predsjednik HDZ-a dodajući da će se nastaviti dogovarati bilateralno, odnosno u četiri oka.

Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je danas na sastanku s Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem u suštini sve dogovoreno poput proračuna BiH, imenovanja i izbora u Mostaru.

On je istaknuo da će imenovanja ići kako je bilo i do sada, dakle po nacionalnim komponentama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari