Četnički ustanak u Srbu

Sutra, 27. srpnja  trebao bi se održati ponovni Dan ustanka naroda u Srbu, a tamo se slavi prvi značajniji oružani sukog protiv NDH koji se zbio 41. godine.
Nakon što je Milorad Pupovac prošlog tjedan podnio kaznenu prijavu protiv Dražena Keleminca predsjednika Autohtone- hrvatske stranke prava zbog pisma u kojem Keleminec protestira protiv ovog kako kaže četničkog skupa, javile su se i vlasti te pozvale Keleminca na razgovor. Keleminec je bio na obavještajnom razgovoru u krim-policiji koja je zadužena isključivo za političke ekstremiste. “Tamo su me zastrašivali i poručili mi da bolje ne idemo prosvjedovati na Srb ali, usprkos tome sutra na Srb dolaze autobusi iz cijele Hrvatske. Idemo pokazati Pupovcu i Stanimiroviću da je Hrvatska još uvijek Hrvatska a ne Srbija kako bi to on željeli”.

Tradicionalno, na Srbu se svake godine okupljaju antifašisti koji taj dan slave oružani napad protiv NDH odnosno ubojstva nad mnogim Hrvatima od strane četnika.
“Selo Boričevac 1941. godine četnici su u potpunosti spalili. Zatim su zaustavili vlak koji je prevozio hodočasnike iz Sv. Ane i sve ih smaknuli. Katoličkog svećenika su ubili i nataknuli na ražanj. Osim toga, 25. srpnja 1990. Vojislav Šešelj je održao miting u Srbu i pozvao na balvan revoluciju – nabraja Keleminec”

Na ovom istom skupu skupljaju se ljudi s četničkim obilježjima koji ne mogu podnijeti ništa Hrvatsko. Tamo se bez srama tradicionalno izvikuje Tito i veliča se Jugoslavija i Srbija.
Predsjednik dr. Ivo josipović 2010. godine u pratnjii Milorada Pupovca dao je obilježiti Srb postavivši spomenik Ustanak.  Ove godine Keleminec ekskluzivno najvaljuje, prezentaciju izgradnje spomenika za sve žrtve četničkog masakra nad Hrvatim u Srbu. “Zahtijevati ćemo od vlade da financira spomenik jednako kao što su financirali četnički Ustanak”. Rekao je Keleminec te dodao kako je jednostavno nedopustivo da se da se poslije činjeničnih zločina nad Hrvatima tamo obilježava i slavi dan na kojem se okupljaju četnici s četničkim obilježjima.
Predsjednik je 2010. na tom skupu okupljenim antifašistima rekao: “Sviđaju mi se vaša obilježja iz Drugog svjetskog rata koja i danas tako, s ponosom nosite a prosvjednici su glasno za to vrijeme povikivali Tito, Tito.
Bivši predsjednik Mesić na tom skupu je 2011. rekao kako NDH nikad nije bila nezavisna država i hrvatske pravaše nazvao je kvazodomoljubima. Keleminec tvrdi kako ga vlast progoni sa svih strana zbog toga što već četiri godine održava prosvjed protiv četništva koje se 27. obilježava u Srbu. Navodi da oni nikad neće priznati Hrvatsku ali da će za Hrvatsku uvijek biti onih koji će se za nju boriti unatoč zastrašivanju i prijetnjama od strane vlasti.

*

[quote]Neosporno je da je do zločina došlo, i upravo zbog toga taj dan izaziva mnogo kontroverzi, veli Tvrtko Jakovina Zastrašujuće SNbSje što se ni danas ne dopušta institucijama izići s pravim brojkama, kaže Josip Jurčević[/quote]

Obilježavanje ustanka u Srbu

Ovdje smo da obilježimo Dan ustanka u Hrvatskoj, povijesno je točno i opravdano ovdje slaviti ustanak jer to nije bio četnički ustanak, kako nas neki kvazi povjesničari pokušavaju podučiti, nego narodni ustanak onih koje je ustaški režim životno ugrožavao, rekao je bivši predsjednik RH Stjepan Mesić na proslavi 70-te obljetnice ustanka u Srbu.

Proslavu su zajednički organizirali Savez antifašista Hrvatske, Srpsko narodno vijeće i Općina Gračac, a pokrovitelj je bio predsjednik Ivo Josipović čiji je izaslanik u Srbu bio Predrag Matić.

U svom govoru pred oko 700 okupljenih kraj spomenika u Srbu, Mesić se usprotivio kulturi laži koja je proteklih godina potpuno prešućivala Dan ustanka pokušavajući rehabilitirati NDH iako su ustaše zloupotrijebile i okaljale hrvatsko ime. Dan ustanka moramo obilježavati zajedno kao što smo zajedno bili u borbi protiv nacifašizma, rekao je Mesić zahvaljujući onima koji su nas “ovdje prije 70 godina poveli putem slobode”.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac se osvrnuo na izjave predsjednika HSP-a Danijela Srba:

– Jučer je pokušano oskvrnuće ovog mjesta i naselja i onih koji žive i vjeruju u antifašizam. Stanoviti magistar, jedan Srb, nakon 70 godina se odlučio biti protiv Srba. Položio je vijenac za žrtve koje nisu smjele pasti i kojima smo se spremni pokloniti, ali to ne znači da treba zaboraviti na strašne žrtve koje su ustaški režim i taj pokret ostavili u Hrvatskoj, rekao je Pupovac koji je okupljene pozdravio sa “Smrt fašizmu ma gdje bio i ma gdje se obnavljao”.

Ovdje je prije 70 godina počeo ustanak protiv domaćeg ustaškog režima i okupatora jer su ljudi bili ugroženi, protjerivani, ubijani, odvođeni u logore. Prije 27.srpnja 1941. godine bilo je Jadovno i preseljenje i protjerivanje ljudi iz plitvičkog kraja, rekao je Pupovac i dodao da su ustanici vjerovali u bratstvo s hrvatskim narodom, te da je ovdje započeto “jedinstvo dva naroda i u pogledu državne ideje koje se mi ni danas ne odričemo”.

Osim mesića i Pupovca, okupljene su pozdravili i Predrag Matić, izaslanik predsjednika Josipovića, načelnik Gračaca Goran Đekić i Savica Todorić, predstavnik Šeste ličke udarne divizije. Očekivalo se da će skup pozdraviti i ministar kulture Jasen Mesić, ali se nitko iz Vlade nije pojavio u Srbu.

Prosvjed 300 metara dalje

Tristotinjak metara od spomenika u Srbu, Autohtona stranka prava je priredila prosvjedni skup kojemu se odazvalo oko 180 sudionika. Dražen keleminec je rekao da se u Srbu iskrivljuje povijest, slave četnički pokolji i plešu srpska kola, te da je i povjesničar Ivo Banac utvrdio da je riječ o četničkom, a ne partizanskom i antifašističkom ustanku.

Prosvjednici su nosili transparente “HDZ+SDSS= protuhrvatska koalicija izdaje i obnove zla i četništva”, “Agresija na Hrvatsku nije građanski rat”, “Škabrnja” i “Vukovar”. U jednom su trenutku govore okupljenih pravaša prekinuli zvuci “Užičkog kola”, ali do kontakta između prosvjednika i okupljenih antifašista nije došlo. Srb je bio pod jakim osiguranjem stotinjak policajaca.
Analiza događaja dvaju povjesničara

Dan uoči 27. srpnja skupina HSP-ovaca predvođenih predsjednikom stranke Danijelom Srbom, položila je vijenac na spomenik partizanskog ustanka u Srbu kako bi odali počast, kako je Srb i objasnio, žrtvama četničkog pokolja koji se dogodio prije 70 godina.

To samo dokazuje da otkako je prije godinu dana u ličkom mjestu Srb otkriven obnovljeni spomenik koji simbolizira početak oružane pobune protiv fašizma u Hrvatskoj, kontroverzne reakcije vezane uz 27. srpnja 1941., koji se obilježavao kao Dan ustanka, ni danas nisu nestale.

Upitali smo dvojicu povjesničara što je znanost svih ovih godina utvrdila o 27. srpnju 1941. godine i što se toga datuma dogodilo.

Prema riječima povjesničara Tvrtka Jakovine, koji HSP-ov čin smatra nastavkom političke borbe i politiziranja prošlosti, obilježavanje dvostrukih proslava nema nikakve veze sa žrtvama.

Podsjeća i na to da se u Hrvatskoj još uvijek vode rasprave kada je ustanak protiv fašizma u Hrvatskoj doista počeo, odnosno je li počeo 22. srpnja 1941. u Sisku ili 27. srpnja 1941. u Srbu.

Datumi ‘drže vodu’

– Sigurno je da su oba datuma legitimna i da oba datuma ‘drže vodu’. Jedina razlika je u tome što su Dan ustanka u Sisku poveli Hrvati, dok je onaj u Srbu bio masovniji i u ogromnom postotku činili su ga Srbi. Neosporno je i to da je do zločina, koji su počinjeni odmah poslije ustanka, došlo i upravo zbog toga taj dan izaziva mnogo kontroverzi.

Činjenica je da su se pobunili Srbi jer su bili izloženi teroru i u strahu. Ali taj ustanak nije imao puno veze s ideologijom, rekao je Jakovina. Osim činjenice da su se, kako kaže, u to vrijeme na području Srba dogodili teški zločini, ni povjesničar Josip Jurčević ne raspolaže konkretnim podacima.

– Na žalost, do dandanas široj javnosti nisu poznate ni elementarne činjenice što se tada dogodilo. Općepoznata je stvar da su se tada dogodili najmonstruozniji zločini nad civilima.

Stradali su potpuno nedužni ljudi. No, zastrašujuće je što se ni danas ne dopušta institucijama da izađu sa pravim brojkama, nego se sve svodi na tešku ideološku i političku manipulaciju u sjeni čega su određeni politički interesi, zaključio je Jurčević.

dnevno/slobodnadalmacija