Pratite nas

Iz Svijeta

Četrdeset godina poslije: Neizvjesno nasljeđe islamske revolucije

Objavljeno

na

Četiri desetljeća nakon što je islamska revolucija ustoličila Islamsku Republiku Iran pod vladavinom ajatolaha Ruholaha Homeinija, iransko svećenstvo tvrdi da ga narod i dalje podržava. Koliko će to potrajati nije jasno, s obzirom na to da nova generacija aktivista nagovješćuje promjene.

U ponedjeljak se obilježava 40 godina od konačnog pada iranske sekularne vlade, što se dogodilo 11. veljače 1979. Islamska revolucija predvođena svećenstvom srušila je šaha, ukinula monarhiju i dovela do proglašenja Islamske Republike Irana.

Iranski satiričar Ali Mirfatah sažeo je četiri desetljeća od revolucije u jednoj rečenici: “Od monarhista nije nastao nijedan islamistički revolucionar. Ali su mnogi revolucionari postali monarhisti”.

Po mišljenju moćnog iranskog svećenstva, nacija i dalje podražava islamski sustav, a ljudi su i dalje jako privrženi trima načelima revolucije: neovisnosti, slobodi i Islamskoj Republici.

Islamski sustav “čvrsto je stablo”, komentirala je nedavno državna agencija IRNA, koje “nepobjedivo” odolijeva oporbi zadnjih 40 godina.

To stablo doduše još stoji, ali je izloženo političkim olujama sve jačeg intenziteta, uključujući vanjskopolitičke napetosti, borbe za vlast između reformatora i tvrdolinijaša i krhko gospodarstvo.

Iranski islamski sustav suočen je i s izazovom smjene generacija. Više od 40 milijuna Iranaca, više od polovice ukupnog stanovništva, rođeno je nakon revolucije. Ti mlađi Iranci vide budućnost zemlje drugačije od svojih roditelja i djedova koji su proveli Islamsku revoluciju.

Mnogi Iranci protive se bliskoistočnoj politici zemlje. Zašto bi se, pitaju se, novac moralo trošiti na arapske pokrete za slobodu ili politički opstanak sirijskog režima? Ti kritičari tvrde da taj novac treba samom Iranu.

“Ne za Gazu, ne za Libanon, žrtvujmo se samo za Iran”: to je bio jedan od glavnih slogana koje su izvikivali prosvjednici prošle godine. Za aktiviste na tim skupovima, iranski sporovi s drugim nacijama i sankcije koje pritišću iransko gospodarstvo posljedice su iranske bliskoistočne politike.

Novo doba

Internet je golema platforma za kritike i kao takav je velik problem za svećenstvo. Ono što se prije samo prije nekoliko godina nije smjelo otvoreno izreći sada se može vidjeti svaki dan na društvenim medijima.

“Sve je otvorenije, sve je smionije”, rekla je jedna iranska novinarka koja je željela ostati neimenovana. Svećenici i tvrdolinijaši uveli bi stoga strožu kontrolu interneta.

“Ako se internet i druge realitete 21. stoljeća pravilno ne procijeni, to bi moglo dovesti do opasnog sukoba generacija”, upozorio je predsjednik Hasan Rohani. “Oni na vlasti u našoj zemlji ušli su u doba u kojem dugoročno više neće moći jako utjecati na stvari.”

Slabljenje moći ostarjelih elita primijetili su potomci arhitekta islamske revolucije, ajatolaha Ruholaha Homeinija, koji je umro 1989. godine.

“Doista ništa ne jamči da ćemo ostati zauvijek”, rekao je njegov unuk, Hasan Homeini.

Faezeh Hašemi Rafsandžani, kći pokojnog predsjednika Akbara Hašemija Rafsandžanija, otišla je korak dalje tvrdnjom da “islamska ideologija kao politički temelj nije uspjela.”

No, Hašemi, bivša parlamentarna zastupnica i aktivistkinja za prava žena, također smatra da ne treba očekivati promjenu režima.

“Ljudi se boje da bi tada sve moglo postati još i gore”, rekla je. Iranci su jako dobro svjesni sudbine naroda u Afganistanu, Iraku, Jemenu i Siriji, gdje su političke promjene izazvale još veći kaos i nasilje.

Konzervativcima dobrodošao Trump

Najveći iranski problem, budućnost nuklearnog sporazuma sklopljenog sa šest svjetskih sila 2015., počeo je s političkom promjenom, doduše na drugoj strani svijeta: izborom američkog predsjednika Donalda Trumpa.

On je povukao SAD iz tog sporazuma i ponovno uveo sankcije Iranu, produbivši političku i gospodarsku krizu u Iranu.

Iranska nacionalna valuta, rial, izgubila je gotovo 60 posto vrijednosti, a inflacija je gotovo izvan kontrole.

Europska unija i njezine članice Njemačka, Francuska i Velika Britanija i dalje podržavaju nuklearni sporazum.

Europska ‘trojka’ razvila je novi sustav kako bi zaobišla Trumpove gospodarske sankcije, no promatrači sumnjaju može li taj mehanizam (INSTEX, Instrument za potporu trgovinskoj razmjeni) biti održiv bez suradnje međunarodnih banaka.

Teheran opetovano upozorava da će se povući iz nuklearnog sporazuma ako mu europska inicijativa ne bude donijela željene koristi. Novi problem mogla bi biti planirana bliskoistočna konferencija koju SAD planira za sredinu veljače u Varšavi.

Glavna tema sastanka je iranska prijetnja u regiji i Teheran taj skup smatra protuiranskim. Sudjelovanje europske ‘trojke’ za Teheran bi bio znak neprijateljstva koji bi imao posljedice.

Kontroverzu su pozdravili svećenici i tvrdolinijaši, koji su se od samoga početka protivili nuklearnom sporazumu i Rohanijevim reformama, a da se i ne spominje bilo kakvo približavanje Zapadu.

Nakon što su u zadnjih šest godina doživjeli četiri izborna poraza i uspon reformista, nadaju se političkom povratku, čemu bi Trump neizravno mogao pridonijeti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Mađarsku tek čeka vrhunac epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Mađarska treba više respiratora i bolničkih kreveta na intenzivnoj njezi kako bi prevladava krizu prouzročenu epidemijom koronavirusa, rekao je u petak premijer Viktor Orban nakon što je u zemlji zabilježeni najveći dnevni porast broja novozaraženih.

Prema podacima vlade, broj novih slučajeva zaraze je u 24 sata porastao za 210 i trenutno je sveukupno zaraženih 1190. Od covida-19 preminulo je 77 ljudi.

Među novozaraženima je 151 osoba u staračkom domu u Budimpešti.

“Izgleda kao da su sve zemlje već dosegle vrhunac krize, da se vidi svijetlo na kraju tunela. Zasad to ne vidim u Mađarskoj”, rekao je Orban.

“Dobili smo na vremenu, dobro odolijevamo, ali prava kušnja će tek doći”, istaknuo je Orban, dodajući da se čini da Mađarska ulazi u razdoblje masovne zaraze i da je taj ishod teško izbjeći.

Njegova vlada je dan ranije produljila mjere izolacije na neograničeno vrijeme i pozvala građane da poštuju mjere ograničenja kretanja za vrijeme Uskrsa.

Orban je istaknuo da bi se opasnim virusom mogla zaraziti petina medicinskog osoblja, što pokazuju iskustva drugih zemalja.

Stoga će, kako je kazao, Mađarska do vrhunca krize morati povećati broj respiratora i mjesta u jedinicama intenzivne njege na 8000, dok je u normalnim okolnostima dovoljno 2000 kreveta.

Mađarska trenutno obučava studente medicine za ispomoć na odjelima za intenzivno liječenje.

Gotovo polovica svih zaraženih u zemlji je iz Budimpešte.

No, usprkos krizi, Orban poručuje da Mađarska ne bi smjela dopustiti prekoračenje proračunskog deficita od 3 posto BDP-a jer bi to kasnije moglo doći na naplatu.

Njegov ministar financija Mihaly Varga smatra da se zemlja ne bi trebala tvrdoglavo pridržavati tog limita ukoliko pokretanje ekonomije bude zahtijevalo brzo djelovanje. (Hina)

Viktor Orban najavio najveći ekonomski paket u povijesti zemlje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Burne reakcije u Sloveniji na vladin dopis VE-u o ‘režimskim medijima’

Objavljeno

na

Objavio

Dopis nove slovenske vlade Vijeću Europe, u kojemu tvrdi da većina medija u Sloveniji potječe iz “komunističkog režima” te da su vodeći urednici i novinari navodno pod utjecajem ljevice izazvao je burne reakcije među novinarima, ali i na političkoj sceni.

Društvo novinara Slovenije (DNS) navelo je u priopćenju za javnost da stajališta iznesena u pismu, kao i tvrdnje da u Sloveniji nema pluralizma u medijima te da su oni pristrani i difamiraju novu, desnu koalicijsku vladu u kojoj dominira Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, održavaju samo ideološka stajališta te stranke. Također ocjenjuje da je nanesena šteta i državi jer SDS “blati ugled Slovenije u inozemstvu”.

“Slovenija je već 30 godina demokratska država s medijskim tržištem na kojemu postoje različite anomalije, ali je tvrdnja da novinari vode nekakav ideološki rat protiv premijerove stranke i trenutne vlade vrhunac paranoje”, oštro navodi slovenska novinarska udruga.

“Etički standardi većine slovenskih novinara usporedivi su s onima u zapadnim demokracijama, za razliku od medija koji su posredno ili neposredno povezani sa Slovenskom demokratskom strankom (SDS) Janeza Janše. To su mediji koje izdašno financiraju mađarske tvrtke, koji se ne drže demokratskih etičkih standarda nego provode kampanje sramoćenja svih koji se ne slažu s politikom premijerove stranke, manipuliraju činjenicama i šire netoleranciju prema onima koji drukčije izgledaju ili drukčije misle”, oštro navodi u priopćenju DNS.

Kako prenose slovenski mediji, nezadovoljstvo slanjem spomenutog dopisa Vijeću Europe izražavaju i neki Janšini politički partneri u vladi, tvrdeći da su za to pismo saznali iz medija i da se tome na vladi nikad nije raspravljalo, što unosi nepovjerenje među stranke u vladajućoj koaliciji.

Oporbena stranka Socijalnih demokrata (SD) najavila je da će pokrenuti raspravu o sadržaju spomenutog pisma u parlamentu i tražiti odgovornost ministra vanjskih poslova Anžeta Logara. Stranka Ljevica (L) razmišlja pak o zahtjevu za opoziv ministra, iako je u međuvremenu iz vlade stiglo pojašnjenje da dopis nije upućen iz samog ministarstva, koje je zaduženo za međunarodnu komunikaciju, nego ga je Vijeću Europe poslao vladin ured za komunikacije (UKOM).

U spomenutom pismu, koje je objavljeno na internet stranicama Vijeća Europe, posebno se govori o javnom televizijskom servisu (RTV Slovenija) kao neosvojivoj tvrđavi starih rukovodećih kadrova, rastrošnoj i preglomaznoj ustanovi s malo kvalitetnog programa, a njeno se izvještavanje od formiranja nove vlade, ali i prije, ocjenjuje pristranim.

Stoga se oglasio i glavni direktor javne televizije Igor Kadunc koji je istaknuo kako je “kritika s ciljem utjecaja na uredničku politiku od interesnih skupina ili čak vladinih predstavnika nedopustiva” te da je riječ o “pokušaju utjecanja na samostalnost i neovisnost javnog medija”.

Direktor Slovenske tiskovne agencije (STA) Bojan Veselinovič, koji je uz više drugih novinarskih i uredničkih imena spomenut u dopisu Vijeću Europe kao jedan od “starih” kadrova iz bivšeg režima, naveo je u izjavi da je za ravnatelja nacionalne izvještajne agencije postavljen nakon javnog natječaja 2009. na kojem nije bio jedini kandidat. Dodao je da je na to mjesto došao u vrijeme kad je predsjednik vlade bio Borut Pahor pa očekuje da će se o tvrdnjama iz vladinog pisma Vijeću Europe Pahor, kao sadašnji predsjednik države, i sam oglasiti.

Dopis slovenske vlade Vijeću Europe reakcija je vlade na ocjene više međunarodnih novinarskih institucija kojima su se slovenski novinari žalili da ih nova vlada i njoj bliski mediji napadaju i vrijeđaju zbog kritičnog pisanja o radu nove vlade i njenim reakcijama na koronakrizu. Na takve pritužbe reagirala je i povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja MIjatović kazavši da se novinarima ni u takvoj situaciji ne smije ograničavati njihov rad. (Hina)

Slovensko MVP: Glavni mediji su ‘sljednici komunističkog režima’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari