Pratite nas

Iz Svijeta

Četvorica Hrvata u vrhu Međunarodne paneuropske unije

Objavljeno

na

Na Izbornoj skupštini Međunarodne paneuropske unije održane u Starsbourgu ovog vikenda u Predsjedništvo ove ugledne međunarodne organizacije ponovno su izabrani: akademik Mislav Ježić (dopredsjednik), prof. dr. sc. Pavo Barišić (generalni tajnik), prof. dr. sc. Franjo Topić (član Predsjedništva) te dr.sc. Vanja Gavran ( zamjenik generalnog tajnika). Ako se uzme u obzir ukupan broj članova ovog tijela (15), onda je sasvim jasno koliki ugled imaju predstavnici našega naroda u ovoj organizaciji.

200 zastupnika iz 22 europske zemlje odlučilo je da ovom organizacijom u narednom periodu ponovno ravna Predsjedništvo na čelu kojega je Alain Terrenoire, a osim njega Predsjdništvo čine i: akademik Mislav Ježić i prof. dr. Pavo Barišić iz Hrvatske,

Bernd Posselt, Johannes Kijas, dr. Dirk Herman Voβ iz Njemačke, dr. Andrej Lepavcov iz Makedonije, dr. Gordana Đurović iz Crne Gore, Walburga Habsburg Douglas iz Švedske, Anna Zaborska iz Slovačke, Rainhard Kloucek iz Austrije, dr. Anna Grünwald iz Mađarske, Carlos Uriarte Sanchez iz Španjolske i Jean Paul Picaper iz Francuske. Mislav Ježić, Walburga Habsburg Douglas i Dirk Herman Voβ izabrani su za dopredsjednike, Pavo Barišić izabran je za glavnog tajnika, a Johannes Kijas za rizničara Paneuropske unije.

Predsjedništvo je za zamjenika glavnoga tajnika izabralo bivšeg predsjednika Paneuropske unije BiH Vanju Gavrana.

U priopćenjima iz Hrvatske Paneuropske unije i Paneuropske unije Bosne i Hercegovine stoji kako se predsjednik Terrenoire u svom govoru osvrnuo na svoje prethodnike, velike vizionare svoga vremena osnivača Paneuropske unije Richarda Coudenhovea Kalergija i dugogodišnjeg predsjednika nadvojvodu Otta von Habsburga, ali je dao i naglasak na zemlje jugoistoka Europe.

-Što prije moramo u Europsku uniju integrirati Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju. To se treba učiniti sagledavajući njihove specifične položaje, ali ne po kriterijima koji su postojali prije 25 godina, naglasio je Terrenoire.

Među posebnim gostima ove Skupštine nalazio se i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman koji je na skupu govorio o prioritetima predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Osvrnuo se i na zemlje europskog jugoistoka koje teže ulasku u Europsku uniju.

– Hrvatska razumije zemlje toga dijela Europe i vjerujem kako će Zagrebački samit u svibnju biti prilika za definiranje politike za jugoistočnu Europu u idućem desetljeću sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nadam se da će oni početi i prije samita u Zagrebu, kazao je ovom prigodom Grlić Radman.

Među zastupnicima nalazilo se i 14 zastupnika iz Republike Hrvatske, a koji su sudjelovali u usvajanju teksta deklaracije, stoji, između ostaloga, u Priopćenju Hrvatske Paneruopske unije.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Albanija poslala 30 liječnika i medicinskih sestara u pomoć Italiji

Objavljeno

na

Objavio

Siromašna Albanija poslala je u subotu 30 liječnika i medicinskih sestara u pomoć Italiji, najpogođenijoj zemlji u Europi pandemijom koronavirusa, u kojoj živi brojna albanska zajednica.

Medicinsku ekipu na aerodromu je ispratio premijer Edi Rama koji je njihov odlazak objavio na svojoj Facebook stranici.

Oni će otići u Lombardiju kako bi “pomogli svojim talijanskim kolegama”, rekao je Rama u video poruci iz zračne luke.

Pokrajina Lombardija na sjeveru Italije najpogođenija je pandemijom koronavirusa.

Albanija, koja se i sama suočava s nedostatkom liječnika – ima 1,2 liječnika na 1000 stanovnika, za razliku od Italije koja ih po podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima 4,1, nedavno je pozvala da se liječnici koji su u mirovni ponovno aktiviraju u cilju borbe protiv širenja zaraze koronavirusom.

“Danas smo svi mi Talijani.. Italija će pobijediti u ovoj bitci”, rekao je Rama u zračnoj luci.

Medicinsko osoblje u Italiji će ostati mjesec dana.

U toj zemlji živi oko 400.000 Albanaca.

U Albaniji, zemlji od 2,8 milijuna stanovnika, dosad je od Covida-19 umrlo 10 ljudi, a zaraženo je gotovo 200. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrijska Vlada s milijardu eura podupire model ‘skraćenog radnog vremena’

Objavljeno

na

Objavio

Kako je na konferenciji za novinare u subotu najavio ministar financija Gernot Blümel, austrijska Vlada odlučila je prethodnih 400 milijuna eura potpore modelu „skraćenog radnog vremena“ povećati na milijardu eura.

Blümel je za ovaj novi model spašavanja radnih mjesta od gašenja, kao posljedica krize prouzročene koronavirusom rekao kako je „visokofleksibilan“ i sve omiljeniji, ali da treba „više novaca, nego što je bilo predviđeno“.

Istakao je da je bitno osigurati optimalno funkcioniranje modela tako da „novac brzo dođe do poduzetnika“. Napomenuo je kako je Vlada odlučila s milijardu eura poduprijeti poduzetnike kako bi tvrtkama i poduzećima „olakšala pristup likvidnosti, tako da ne dođe do uskih grla pri isplati plaća“, piše Večernji list

Riječ je o poslodavcima koji su poslušali preporuku Vlade i nisu otpuštali radnike nego su prešli na Vladin model „skraćenog radnog vremena“ i tako sačuvali brojna radna mjesta. Unatoč ogorčene borbe za spas radnih mjesta, u Austriji je u samo 12 dana čak 170.800 novih nezaposlenih osoba.

Krajem veljače u Austriji je bilo oko 400.000 nezaposlenih, a ovaj strmoglavi porast bezposlice u zemlji nagnao je Vladu da dodatno optereti državni proračun i iz njega izdvoji umjesto dosad planiranih 400.000 eura 600.000.

Ministar financija osvrnuo se je i na prijave i isplate iz posebno osnovanog Kriznog fonda za tzv. „teške slučajeve“ iz redova malih poduzeća i „slobodnjaka“, koje je kriza posebno teško pogodila, najavivši novčanu potporu za njih već slijedeći tjedan.

Do subote je inače Ministarstvo gospodarstva u Beču u amo 24 sata zaprimilo više od 35.000 zahtjeva. Na konferenciji je o solidarnoj pomoći domaćih banaka austrijskim gospodarstvenicima govorio i predstavnik austrijske bankarske branše i osiguravatelja Robert Zadrazil.

Kako je istakao tvrtke koje su već prijavile ili će prijaviti kod Servisa za zapošljavanje (AMS) skraćeno radno vrijeme za svoje radnike, moći će dobiti brze kredite „za premošćivanje“ posljedica nastale krize. Izrazio je i spremnost domaćih banaka da odustanu od isplata dividendi u ovoj izvanrednoj situaciji. Zadrazil je napomenuo kako u banke već do sada dale 6,2 milijarde eura za kredite.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari